Réunion
| Reunion La Réunion |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Položaj Reuniona
|
||||||
| Država | ||||||
| Glavni grad | Saint-Denis |
|||||
| Službeni jezik | francuski | |||||
| Upravni oblik | Regija | |||||
| Didier Robert | ||||||
| Zakonodavstvo | ||||||
| Površina | ||||||
• Ukupno |
2512 km2 | |||||
| Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
827000 | |||||
| Pozivni broj | 0262 | |||||
| Veb-sajt | www.region-reunion.com | |||||
Réunion je francusko ostrvo u Indijskom okeanu. Nalazi se 700 km istočno od Madagaskara i 200 km jugozapadno od Mauricijusa. Réunion je prekomorska teritorija i regija Francuske. Ima oko 827.000 stanovnika.[1]
Historija
[uredi | uredi izvor]Arapski mornari su zvali ostrvo Dina Morgabin (Zapadno ostrvo). Prvi Evropljani koji su došli na ostrvo su bili Portugalci, koji su ga našli nenaseljenog 1513. i nazvali ga Santa Apollonia. Francuzi su prvi put stupili na ostrvo 1638., a 1642. Jacques Pronis ga je proglasio francuskim teritorijem kada je na njega prebacio tucet francuskih zatvorenika sa Madagaskara. Zatvorenici su kasnije vraćeni u Francusku, a 1649. kralj Luj XIII. je nazvao ostrvo Île Bourbon. Ostrvo je ime Réunion dobilo 1793, padom kraljevstva u Francuskoj. 1801. za vrijeme Napoleona, ostrvo je preimenovano u Île Bonaparte. Ostrvo su 1810. oteli Britanci (koji su ga opet zvali Bourbon), da bi ga 1815. opet vratili Francuzima. Kada je vladavina Bourbona konačno pala u Francuskoj 1848, ostrvo je ponovno preimenovano u Réunion. Ostrvo je postalo veoma strateški važno od 1869, kada je prokopan Sueski kanal. Réunion je postao prekomorski departman Francuske 19. marta 1946. Ultraperiferna regija Evropske Unije je postao 1997. Internetski nastavak mu je .re
Geografija
[uredi | uredi izvor]Ostrvo je dugo ukupno 63 km; sa 45 km širine, te pokriva 2512 km2. Slično je ostrvu Havaji utoliko što se oba nalaze iznad žarišta u Zemljinoj kori. Piton de la Fournaise, vulkan sa štitom na istočnom kraju ostrva Reunion, uzdiže se više od 2611 m iznad nivoa mora i ponekad se naziva sestrom havajskih vulkana zbog sličnosti klime i vulkanske prirode.[2]
Tlo je pretežno krš i planine. Padine oba vulkana su pošumljene. Obrađena zemlja i gradovi poput glavnog grada Saint-Denisa koncentrisani su na okolnim obalnim nizinama.[2][3]
Kultura
[uredi | uredi izvor]Reunionska kultura je spoj evropske, afričke, tamilske, indijske i kineske tradicije. Glavni praznici su isti kao i oni u Francuskoj (Dan državnosti, Dan Bastilje, Božić, Nova godina, ) dopunjeni lokalnim proslavama poput godišnjice ukidanja ropstva 21. decembra i tamilske i kineske nove godine.[2]
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Reunion većinski sadrži iste etničke populacije kao Mauricijus: Indijce (uključujući Tamile), Vijetnamce, Afrikance, Madagaskarce, Kineze i etničke Francuze - ali u različitim omjerima. Kreoli, mješovitog porijekla, čine većinu stanovništva. Bijelci čine otprilike jednu četvrtinu stanovništva, Indijci čine 21%, a ljudi kineskog ili vijetnamskog porijekla većinu ostatka. Dok Gudžarati i Tamilci čine većinu Indo-reunionskog naroda, ljudi hindi, urdu, bhojpuri i drugih porijekla čine ostatak stanovništva. Reunion je po kulturi, etničkom sastavu, jeziku i tradiciji vrlo sličan Mauricijusu i Sejšelima.[2]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ History retrieved?, Routledge, 14. 4. 2016, str. 291–308, ISBN 978-1-315-63770-9, pristupljeno 19. 2. 2025
- 1 2 3 4 "Réunion - New World Encyclopedia". www.newworldencyclopedia.org. Pristupljeno 19. 2. 2025.
- ↑ Goodenough, William; Cooper, P. Ashley; Binney, George (1932). "Akpatok Island (Hudson Strait): The Oxford University Exploration Club's Expedition, 1931: Discussion". The Geographical Journal. 80 (3): 230. doi:10.2307/1783578. ISSN 0016-7398.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]Ovaj odlomak potrebno je proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |

