Škorpioni (srpska paravojna jedinica)
Škorpioni su bili specijalna srbijanska paravojna jedinica, osnovana od MUP-a Srbije, tj. bivše Savezne Republike Jugoslavije za vrijeme rata u Hrvatskoj, a učestvovala je u ratnim zločinima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini (1991-1995) te na Kosovu 1999. godine. Paravojna zločinačka grupa imala je za cilj isključivo ubijanje civilnog stanovništva, a osuđena je 2005. godine pred Haškim trubunalom, nakon pojavljivanja u javnosti stravičnih snimaka strijeljanja šestorice bošnjačkih civila iz Srebrenice. Jedinica je bila pod komandom Slobodana Medića, zvanog Boca.
Uloga u jugoslavenskim ratovima
[uredi | uredi izvor]Škorpione je u toku rata u Hrvatskoj osnovala Državna bezbjednost Srbije dok joj je šef bio Jovica Stanišić.[1] Osnovala ju je državna institucija uz privolu državnog vrha,[1] uglavnom za ubijanje, a za to su njeni pripadnici dobivali plaću od 1500 do 2000 maraka mjesečno.[1] Franko Simatović iz Državne bezbjednosti bio je direktno zadužen za te specijalne jedinice, te je vodio njihovo angažiranje u pojedinim akcijama u Hrvatskoj i BiH.[1]
Pripadnici Škorpiona obučavani su u vojnim objektima u Srbiji, i to na Tari, u Bubanj Potoku, u Kuli i na Goču, a zatim su upućivani u Hrvatsku i BiH.[1]
Djelovali su na osiguranju naftnih polja u Đeletovcima.[2] Svjetsku pažnju dobili su nakon otkrića snimaka likvidacije šestorice Srebreničana kod Trnova. Suđenje za Trnovo bilo je prvo suđenje vezano za Srebrenicu u Srbiji. Četiri godine nakon masakra u Trnovu, Škorpioni su djelovali na Kosovu. Počinili su zločin u Podujevu u maju 1999. kada su likvidirali 14 albanskih žena i djece. U junu 2009. su u Beogradu za taj zločin četvorica Škorpiona osuđeni na ukupno 75 godina zatvora.[2]
Optužba
[uredi | uredi izvor]Na osnovu video snimka iz 2005. godine, kojeg je snimio jedan od pripadnika Škorpiona, Haški tribunal je podnio optužbu za ratne zločine. Na snimku je prikazano strijeljanje civila u Srebrenici u Bosni i Hercegovini, za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Pomoć u otkrivanju ovog zločina je navodno potpomogla srpska aktivistkinja za ljudska prava, Nataša Kandić. Video je postao glavni dokaz u procesu Bosne i Hercegovine, kojim se dokazuje sudjelovanje međunarodnih (srbijanskih) paravojnih jedinica u ratu u Bosni i Hercegovini, te o ratu u Bosni i Hercegovini kao međudržavnom sukobu. Istragom je dokazana umiješanost vojnih struktura Srbije i Crne Gore u ratu u Bosni i Hercegovini. Pri tome je dodato, mada za optužnicu irelevantna činjenica, da su srbijanske vlasti mogle spriječiti genocid u Srebrenici.[3]
Škorpioni su učestvovali i u ratnim zbivanjima na Kosovu 1999. godine.[4] Stanišića i Simatovića Haaški je tribunal u maju 2013. oslobodio između ostalog, odgovornosti za zločine po Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.[5] Haško tužilaštvo je najavilo žalbu protiv te prvostepene presude.[6]
Glavnokomandujući Slobodan Medić je poginuo u saobraćajnoj nesreći krajem 2013. godine, zajedno sa sinom i suprugom, kada je pušten iz zatvora na par dana da proslavi Novu godinu.[7]
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b c d e SOA
- ^ a b Paravojne formacije - Škorpioni
- ^ http://www.tagesspiegel.de/politik/;art771,2231297 Arhivirano 13. 7. 2007. na Wayback Machine (de)
- ^ "Stazama Škorpiona, članak na web portalu Vreme (sr)". Arhivirano s originala, 25. 10. 2014. Pristupljeno 8. 1. 2014.
- ^ Zašto je Haag amnestirao "Škorpione" i njihove strašne zločine u Srebrenici?
- ^ [1], "Brammertz podnio najavu žalbe na presude Stanišiću i Simatoviću", 28.06.2013
- ^ https://www.radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/bvbfbbhn/306726
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Verhaftungen nach Video über Srebrenica-Massaker netzeitung.de, 3. juni 2005. (de) Arhivirano 29. 9. 2007. na Wayback Machine
- Stazama Škorpiona, članak na web portalu Vreme (sr) Arhivirano 25. 10. 2014. na Wayback Machine
