Damir Džumhur

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Damir Džumhur
Damir Dzumhur Nice 2016.JPG
Nadimak Džumi
Država Bosna i Hercegovina
Rođenje (1992-05-20) 20. maj 1992 (26 god)
Sarajevo, Republika Bosna i Hercegovina
Visina 175 cm
Težina 70 kg
Prof. početak 2011.
Ruka kojom igra Desna (dvoručni bekhend)
Trener(i) Ilija Bozoljac
Novčane nagrade 2.525.884 $
Pojedinačno
Pobjede–porazi 84–75 (52,83%)
Osvojeni turniri 2
Najbolji plasman 29 (12. 2. 2018)
Trenutni plasman 32 (2. 4. 2018)
Uspjeh na Grand Slamu pojedinačno
Australian Open 3K (2014, 2018)
Roland Garros 3K (2015)
Wimbledon 2K (2016, 2017)
US Open 3K (2017)
Ostali turniri
Olimpijske igre 1K (2016)
Parovi
Pobjede–porazi 8–18 (30,77%)
Osvojeni turniri 0 (8 ITF)
Najbolji plasman 156 (19. 3. 2018)
Trenutni plasman 158 (2. 4. 2018)
Uspjeh na Grand Slamu u parovima
Wimbledon 1K (2015)
US Open 1K (2017)
Timska takmičenja
Davis Cup Euroafrička zona – grupa I
2K (2017)
Ažurirano: 2. 4. 2018.

Damir Džumhur profesionalni je bosanskohercegovački teniser. Rođen je u Sarajevu, a porodica mu je porijeklom iz Konjica. Tokom 2011. godine, prve u seniorskoj konkurenciji, osvojio je četiri pojedinačne ITF-titule i isto toliko u parovima.

Kao junior bio je treći na rang-listi ITF-a. Uspješno je nastupao na najvažnijim juniorskim turnirima u svijetu, među kojima su bili i Roland Garros, Wimbledon i US Open, sve tokom 2010.

Osvajač je titule evropskog juniorskog prvaka za 2010,[1] a osvojio je i bronzanu medalju na LJOI mladih 2010. u Singapuru.[2] Također je član i Davis Cup reprezentacije Bosne i Hercegovine.[3]

Seniorska karijera[uredi | uredi izvor]

2014.[uredi | uredi izvor]

Na početku sezone Džumhur je napravio rezultat karijere došavši do trećeg kola na Australian Openu, što mu je donijelo 90 bodova na ATP-listi i 75.000 dolara.[4] Do glavnog turnira probio se ostvarivši tri pobjede u kvalifikacijama, u kojima je pobijedio i prvog nosioca, Dustina Browna.

Na Roland Garrosu također se uspio probiti u glavni turnir kroz kvalifikacije, ali ga je u prvom kolu savladao Španac Feliciano López bez izgubljenog seta.

2015.[uredi | uredi izvor]

Na početku sezone nije uspio odbraniti bodove na Australian Openu, gdje je ispao u drugom kolu kvalifikacija.

Na Roland Garrosu pravi fantastičan uspjeh, gdje je u prvom kolu uspio eliminirati Mihaila Južnog, u drugom kolu je u četiri seta pobijedio Marcosa Baghdatisa, a u trećem kolu eliminirao ga je Roger Federer.

Također je došao do prvog polufinala nekog ATP 250 turnira. U Casablanki je tada poražen od Martina Kližana 2–1 u setovima.

Finala[uredi | uredi izvor]

Pojedinačno: 25 (19–6)[uredi | uredi izvor]

Legenda
Grand Slam (0)
Tennis Masters Cup (0)
ATP Masters 1000 (0)
ATP Tour (2–1)
Čelendžeri (7–3)
Futures (12–3)
Ishod Br. Datum Turnir Podloga Protivnik Rezultat
Pobjednik 1. 16. 5. 2011. Brčko, Bosna i Hercegovina Zemlja Bosna i Hercegovina Aldin Šetkić 6–3, 5–7, 7–5
Finalist 2. 20. 6. 2011. Beograd, Srbija Zemlja Francuska Axel Michon 6–7, 6–4, 5–7
Pobjednik 3. 29. 8. 2011. Osijek, Hrvatska Zemlja Hrvatska Mislav Hižak 6–1, 6–4
Pobjednik 4. 24. 10. 2011. Dubrovnik, Hrvatska Zemlja Češka Marek Michalička 6–4, 7–6
Pobjednik 5. 21. 11. 2011. Antalya, Turska Zemlja Srbija Ivan Bjelica 6–1, 6–1
Pobjednik 6. 30. 1. 2012. Antalya, Turska Tvrda Austrija Nikolaus Moser 6–4, 7–6
Pobjednik 7. 26. 3. 2012. Cividino, Italija Tvrda Francuska Charles-Antoine Brezac 6–4, 6–4
Pobjednik 8. 30. 4. 2012. Doboj, Bosna i Hercegovina Zemlja Francuska Florian Reynet 6–0, 4–6, 6–0
Pobjednik 9. 14. 5. 2012. Brčko, Bosna i Hercegovina Zemlja Hrvatska Toni Androić 7–6, 6–3
Pobjednik 10. 28. 5. 2012. Kiseljak, Bosna i Hercegovina Zemlja Slovačka Norbert Gomboš 6–3, 7–6
Pobjednik 11. 16. 2. 2013. Zagreb, Hrvatska Tvrda Italija Marco Cecchinato 6–2, 7–5
Pobjednik 12. 19. 5. 2013. Plovdiv, Bugarska Zemlja Srbija Miljan Zekić 6–3, 6–3
Finalist 13. 15. 6. 2013. Košice, Slovačka Zemlja Kazahstan Mihail Kukuškin 4–6, 6–1, 2–6
Finalist 14. 17. 6. 2013. Kiseljak, Bosna i Hercegovina (2) Zemlja Hrvatska Mate Delić 5–7, 2–6
Finalist 15. 24. 6. 2013. Šabac, Srbija Zemlja Mađarska Attila Balázs 4–6, 2–6
Finalist 16. 21. 7. 2013. Poznań, Poljska Zemlja Austrija Andreas Haider-Maurer 6–4, 1–6, 5–7
Pobjednik 12. 27. 10. 2013. Dubrovnik, Hrvatska (2) Zemlja Rumunija Victor Crivoi 6–2, 4–6, 6–4
Pobjednik 13. 13. 4. 2014. Mersin, Turska Zemlja Španija Pere Riba 7–64, 6–3
Pobjednik 14. 8. 6. 2014. Arad, Rumunija Zemlja Španija Pere Riba 6–4, 7–63
Pobjednik 15. 13. 7. 2014. San Benedetto del Tronto, Italija Zemlja Austrija Andreas Haider-Maurer 6–3, 6–3
Pobjednik 16. 15. 2. 2015. Santo Domingo, Dominikanska Republika Zemlja Argentina Renzo Olivo 7–5, 3–1, predaja
Finalist 17. 21. 2. 2015. Cuernavaca, Meksiko Tvrda Dominikanska Republika Víctor Estrella Burgos 5–7, 4–6
Pobjednik 17. 13. 9. 2015. Alphen, Holandija Zemlja Holandija Igor Sijsling 6–1, 2–6, 6–1
Pobjednik 18. 17. 10. 2015. Casablanca, Maroko Zemlja Španija Daniel Muñoz de la Nava 3–6, 6–3, 6–2
Pobjednik 19. 25. 6. 2017. Blois, Francuska Zemlja Francuska Calvin Hemery 6–1, 6–3
Finalist 20. 19. 8. 2017. Santa Domingo, Dominikanska Republika Zemlja Dominikanska Republika Víctor Estrella Burgos 64–7, 4–6
Finalist 21. 26. 8. 2017. Winston Salem, Sjeverna Karolina, SAD Tvrda Španija Roberto Bautista Agut 4–6, 4–6
Pobjednik 22. 24. 9. 2017. Sankt Peterburg, Rusija Tvrda Italija Fabio Fognini 3–6, 6–4, 6–2
Pobjednik 23. 22. 10. 2017. Moskva, Rusija Tvrda Litvanija Ričardas Berankis 6–2, 1–6, 6–4

Parovi 14 (8–6)[uredi | uredi izvor]

Legenda
Grand Slam (0)
Tennis Masters Cup (0)
ATP Masters 1000 (0)
ATP Tour (0)
Čelendžeri (0–1)
Futures (8–5)
Ishod Br. Datum Turnir Podloga Partner Protivnici Rezultat
Pobjednik 1. 25. 10. 2010. Dubrovnik, Hrvatska Zemlja Bosna i Hercegovina Tomislav Brkić Hrvatska Kristijan Mesaroš
Hrvatska Marin Milan 		2–6, 6–1, [11–9]
Pobjednik 2. 17. 1. 2011. Eilat, Izrael Tvrda Bosna i Hercegovina Ismar Gorčić Kanada Steven Diez
Srbija Nikola Čačić 		6–3, 6–4
Finalist 3. 30. 5. 2011. Kiseljak, Bosna i Hercegovina Zemlja Bosna i Hercegovina Ismar Gorčić Hrvatska Toni Androić
Srbija Nikola Čačić 		5–7, 4–6
Pobjednik 4. 20. 6. 2011. Beograd, Srbija Zemlja Bosna i Hercegovina Aldin Šetkić Crna Gora Goran Tošić
Srbija Nikola Čačić 		2–6, 7–6, [10–6]
Finalist 5. 15. 8. 2011. Novi Sad, Srbija Zemlja Srbija Nikola Čačić Srbija David Savić
Srbija Ivan Bjelica 		7–5, 1–6, [5–10]
Pobjednik 6. 29. 8. 2011. Osijek, Hrvatska Zemlja Hrvatska Mate Pavić Hrvatska Dino Marcan
Hrvatska Marin Draganja 		6–4, 3–6, [10–5]
Pobjednik 7. 21. 11. 2011. Antalya, Turska Tvrda Bosna i Hercegovina Aldin Šetkić Bosna i Hercegovina Tomislav Brkić
Srbija Ivan Bjelica 		6–4, 6–3
Finalist 8. 28. 11. 2011. Antalya, Turska Tvrda Bosna i Hercegovina Aldin Šetkić Belgija Joris de Loore
Ujedinjeno Kraljevstvo Oliver Golding 		3–6, 6–7
Pobjednik 9. 30. 1. 2012. Antalya, Turska Tvrda Bosna i Hercegovina Aldin Šetkić Kuvajt Abdullah Maqdas
Južnoafrička Republika Ruan Roelofse 		6–4, 4–6, [10–5]
Finalist 10. 19. 3. 2012. Trento, Italija Tvrda Srbija Nikola Čačić Italija Claudio Grassi
Italija Marco Crugnola 		4–6, 4–6
Finalist 11. 7. 5. 2012. Sarajevo, Bosna i Hercegovina Zemlja Slovenija Andraž Bedene Austrija Lukas Weinhandl
Slovenija Tomislav Ternar 		3–6, 6–7
Pobjednik 12. 22. 4. 2013. Vicenza, Italija Zemlja Srbija Nikola Čačić Italija Alessandro Motti
Italija Matteo Volante 		6–3, 6–4
Pobjednik 13. 13. 5. 2013. Plovdiv, Bugarska Zemlja Srbija Miljan Zekić Bugarska Dinko Halačev
Bugarska Petar Trendafilov 		7–5, 6–7, [12–10]
Finalist 6. 11. 7. 2015. Braunschweig, Njemačka Zemlja Hrvatska Franko Škugor Bjelorusija Sergej Bjetov
Rusija Mihail Elgin 		6–3, 1–6, [5–10]
7. 22. 10. 2017. Moskva, Rusija Tvrda Hrvatska Antonio Šančić Bjelorusija Max Mirnyi
Austrija Philipp Oswald

Davis Cup[uredi | uredi izvor]

Grupa
Svjetska grupa (0–0)
Grupa I (0–0)
Grupa II (11–8)
Grupa III (0–0)
Grupa IV (0–0)
Mečevi
po podlogama
Tvrda (5–5)
Zemlja (5–2)
Trava (0–0)
Tepih (1–1)
Po tipu terena
Na otvorenom (6–2)
Dvorana (5–6)
Po tipu meča
Pojedinačno (10–7)
Parovi (1–1)
  • Strelice Povećanje i Gubitak označavaju konačni ishod meča u Davis Cupu
Ishod pojed. meča Br. Pojedinačni meč Tip meča (partner, eventualno) Protivnik (država) Protivnički
igrač(i) 		Rezultat
Povećanje 3–2; 9–11. juli 2010; Tere Tennisekeskus, Tallinn, Estonija; Evroafrička zona, 2. kolo; zemlja
Pobjeda 1. V Pojedinačno Estonija Estonija Vladimir Ivanov 2–6, 6–0, 6–2, 6–3
Gubitak 2–3; 17–19. septembar 2010; Centro de Tenis Do Jamor, Cruz Quebrada, Portugal; Evroafrička zona, 3. kolo; zemlja
Pobjeda 2. V (Mrtvi meč) Pojedinačno Portugal Portugal João Sousa 4–6, 6–4, 6–1
Gubitak 2–3; 16–18. septembar 2011; Hillerød Tennisklub, Hillerød, Danska; Evroafrička zona, 3. kolo; tvrda (dvorana)
Poraz 3. V Pojedinačno Danska Danska Martin Pedersen 6–3, 1–6, 4–6, 1–6
Gubitak 1–4; 6–8. april 2012; Republički olimpijski teniski trening-centar, Minsk, Bjelorusija; Evroafrička zona, 2. kolo; tvrda (dvorana)
Poraz 4. II Pojedinačno Bjelorusija Bjelorusija Vladimir Ignatik 3–6, 6–74, 3–6
Poraz 5. V (mrtvi meč) Pojedinačno Bjelorusija Bjelorusija Dmitrij Žirmont 1–6, 5–7
Povećanje 4–1; 1–3. februar 2013; Sportska dvorana Mojmilo, Sarajevo; Evroafrička zona, 1. kolo; tvrda (dvorana)
Pobjeda 6. I Pojedinačno Luksemburg Luksemburg Mike Scheidweiler 6–4, 6–4, 6–0
Pobjeda 7. III Parovi (s Tomislavom Brkićem) Luksemburg Luksemburg Mike Scheidweiler / Laurent Bram 6–1, 6–3, 6–3
Gubitak 1–3; 5–7. april 2013; Teniski klub "Mostar", Mostar; Evroafrička zona, 2. kolo; zemlja
Pobjeda 8. II Pojedinačno Moldavija Moldavija Maxim Dubarenco 6–3, 2–6, 5–7, 6–3, 6–4
Poraz 9. III Parovi (s Ismarom Gorčićem) Moldavija Moldavija Radu Albot / Andrei Ciumac 5–7, 4–6, 3–6
Poraz 10. IV Pojedinačno Moldavija Moldavija Radu Albot 7–64, 6–4, 4–6, 3–6, 3–6
Povećanje 3–1; 31. januar–2. februar 2014; Sportska dvorana Mojmilo, Sarajevo; Evroafrička zona, 1. kolo; tepih (d)
Poraz 11. II Pojedinačno Grčka Grčka Markos Kalovelonis 6–74, 6–71, 6–3, 2–6
Pobjeda 12. IV Pojedinačno Grčka Grčka Alexandros Jakupovic 4–6, 3–6, 6–2, 6–3, 6–4
Povećanje 3–2; 4–6. april 2014; Teniski centar "Tali", Helsinki; Evroafrička zona, 2. kolo; tvrda (d)
Pobjeda 13. I Pojedinačno Finska Finska Juho Paukku 6–3, 7–64, 6–4
Poraz 14. IV Pojedinačno Finska Finska Jarkko Nieminen 5–7, 6–71, 1–6
Gubitak 2–3; 12–14. septembar 2014; Sportska dvorana Mojmilo, Sarajevo; Evroafrička zona, 3. kolo; tvrda (d)
Pobjeda 15. II Pojedinačno Litvanija Litvanija Laurynas Grigelis 6–75, 6–1, 6–1, 1–0, predaja
Poraz 16. IV Pojedinačno Litvanija Litvanija Ričardas Berankis 4–6, 4–6, 4–6
Povećanje 4–1; 6–8. mart 2015; Sportski klub Harare, Harare; Evroafrička zona, 1. kolo; tvrda
Pobjeda 17. II Pojedinačno Zimbabve Zimbabve Benjamin Lock 6–3, 7–61, 6–3
Povećanje 3–1; 15–17. juli 2016; Javna ustanova za sport, odmor i rekreaciju, Bihać; Evroafrička zona, 2. kolo; zemlja
Pobjeda 18. I Pojedinačno Turska Turska Cem İlkel 7–5, 6–1, 4–6, 6–1
Pobjeda 19. IV Pojedinačno Turska Turska Marsel İlhan 6–3, 6–0, 7–65

Uspjeh po sezonama[uredi | uredi izvor]

Nakon Wimbledona 2015.

Turnir 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Pob–Por Pob %
Grand Slam turniri
Australian Open N N N K2 3K K2 2K 3–2 60%
Roland Garros N N N N 1K 3K 1K 2–3 40%
Wimbledon N N K2 N K1 1K 2K 1–2 33%
US Open N N K1 K1 1K 1K 0–2 0%
Pob–Por 0–0 0–0 0–0 0–0 2–3 2–3 2–3 6–9 40%
ATP Masters 1000
Indian Wells N N N N K1 K1 1K 0–1 0%
Miami N N N N K2 1K 4K 3–2 60%
Monte Carlo N N N N N N 3K 2–1 67%
Rim N N N N N N 1K 0–1 0%
Pob–Por 0–0 0–0 0–0 0–0 0–0 0–1 5–4 5–5 50%
Reprezentacija
Davis Cup Z2 D D Z2 D Z2 D 10–7 59%
Statistike karijere
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Pob–Por Pob %
Odigrani turniri 0 0 0 0 4 9 16 Ukupno: 29
Titule 0 0 0 0 0 0 0 Ukupno: 0
Finala 0 0 0 0 0 0 0 Ukupno: 0
Tvrda 0–0 0–1 0–2 1–0 4–5 2–3 8–8 15–19 44%
Zemlja 2–0 0–0 0–0 1–1 0–1 6–5 9–6 18–13 58%
Trava 0–0 0–0 0–0 0–0 0–0 0–1 2–2 2–3 40%
Tepih 0–0 0–0 0–0 0–0 1–1 0–0 0–0 1–1 50%
Ukupno 2–0 0–1 0–2 2–1 5–7 8–9 19–16 36–36 50%
Pob % 100% 0% 0% 67% 42% 47% 54% 50%
Plasman na kraju godine 1008. 343. 221. 189. 109. 82. 972.546 $[a]
  1. ^ Samo pojedinačna zarada, različita od ukupne zarade u infokutiji, koja uključuje zaradu u parovima.

Omjer protiv igrača iz top 10[uredi | uredi izvor]

Igrač Rejting Omjer Pob % Tvrda Zemlja Trava Posljednji meč
Švicarska Roger Federer 2 0–2 0% 0–0 0–1 0–1 Izgubio (1–6, 3–6, 3–6), Wimbledon 2015 (1K)
Španija Rafael Nadal 5 1–0 100% 1–0 0–0 0–0 Dobio (2–6, 6–4, 3–0, predaja), Miami Masters 2016 (2K)
Španija David Ferrer 5 0–1 0% 0–1 0–0 0–0 Izgubio (1–6, 2–6, 6–2, 2–6), US Open 2014 (1K)
Češka Tomáš Berdych 6 1–2 33% 0–2 1–0 0–0 Dobio (6–4, 6–71, 6–3), Monte Carlo Masters 2016 (2K)
Ukupno 2–5 29% 1–3 1–1 0–1 Do 13. 4. 2016.

Omjer protiv igrača iz top 100[uredi | uredi izvor]

Džumhur ima 2–5 (29%) protiv igrača iz top 10, 4–17 (19%) protiv igrača rangiranih od 11. do 50. mjesta i 20–12 (63%) protiv igrača rangiranih od 51. do 100. mjesta, u vrijeme kad su ovi mečevi igrani. To daje ukupan omjer od 26 pobjeda i 34 poraza (43%) protiv igrača iz top 100.[a]

Izvan tenisa[uredi | uredi izvor]

Osim tenisa, Džumhur se povremeno bavi i glumom. Prvi nastup imao je kao statist u filmu Grbavica režiserke Jasmile Žbanić, koji je osvojio Zlatnog medvjeda na Berlinaleu 2006, a u filmu Ubojiti mir (Mörderischer Frieden) njemačkog režisera Rudolfa Schweigera dobio je prvu značajniju ulogu, i to ulogu snajperiste Durcana.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ova statistika obuhvata sve tipove mečeva u svim profesionalnim takmičenjima pod okriljem ATP-a ili ITF-a.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Damir Džumhur: Bh. teniser postao juniorski prvak Evrope!", 24sata.info, 26. 7. 2010.
  2. ^ A. Beganović, Bronza za "Damira Džumhura", SportSport.ba, 21. 8. 2010.
  3. ^ Džumhurov Davis Cup profil.
  4. ^ F. Zametica (15. 1. 2014). "Džumhur osigurao 90 bodova i 75.000 dolara". Sportsport.ba. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Damir_Džumhur&oldid=2922497"