El-Hidžr

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
El-Hidžr
الحجر
Example alt text
Prva stranica sure El-Hidžr
Klasifikacija Mekanska
Značenje naziva sure Kamena zemlja
Redni broj u Kur'anu 15
Statistike
Broj ajeta u suri 99
Broj riječi 658
Broj slova 2797
Broj sedždi-tilavet nema

Sura El-Hidžr (arapski سورة الحجر, Sūretul Hidžr; bosanski: Kamena zemlja) jest petnaesta sura svete islamske knjige Kur'ana. Sadrži 99. ajeta i ubraja se u mekanske sure (sure objavljene u Meki). Objavljena je posljednjem Božijem Poslaniku Muhamedu, ubrzo nakon dvanaeste sure Jusuf, posljednje godine Muhamedovog boravka u Meki, nakon čega je izbjegao u Medinu, radi stalnih progona od strane protivnika islama.

Elif-Lam-Ra[uredi | uredi izvor]

Jedna je od 29 sura koje počinju sa karakterističnim početkom, odnosno odvojenim harfovima. Peta je i posljednja kur’anskih sura koje počinju sa karakterističnim znakom, trostrukim harfom Elif-Lam-Ra (ostale sure su:Junus, Hud, Jusuf i Ibrahim).[1] Početni harfovi su međusobno povezani: أ ل ر. Različita su mišljenja Islamskih učenjaka u vezi značenja ovog ajeta. Ibn Kesir u svome tefsiru navodi 5 mišljenja od kojih navodi kao najjače da su to takozvani "Mutešabih" ajeti[2]. A poznati moderni mufessir Sejid Kutb u svome djelu "U okrilju Kur'ana" kaže da je u tim ajetima Allah otkrio srž građe Kur'ana, kao što atom tvori materiju, tako i spomenuta slova tvore Kur'an, nadalje kaže da je samim time ovaj ajet "mudžiza" (čudo) Kur'ana.

Ime sure[uredi | uredi izvor]

Hidžr ("Meda-in-Salih" ili "Salihov grad") je ostatak predislamskog grada u Medinskoj oblasti u Saudijskoj Arabiji. Pretpostavlja se da mu je starost od 3000 p.n.e. Pod zaštitom je UNESCO-a od 2008. godine. Ime područja "Hidžr" se spominje od 80. pa do 84. ajeta.

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

Početak sure je prijetnja "nevjernicima" koji Poslanika nazivaju "luđakom" (6.ajet), uništavanjem kakvo su doživjeli prijašnji narodi (4-5. ajet). Od 16. ajeta ljudi se navode na razmišljanje o Allahu i onome što im je On dao od znakova kao što su: sazvježđa, Zemlja iz koje izlazi hrana, vjetrovi.

Dalje se spominje slučaj stvaranja prvog čovjeka, Adema (26. ajet) i Iblisovo odbijanje Allahove naredbe da se pokloni Ademu (26-50. ajet). U 45. ajetu se obećava Džennet za "one koji se budu bojali Allaha" i budu se "klonili Njegovih zabrana". Od 51. ajeta se spominju Poslanici Islama i to: Ibrahim (od 51. do 74. ajeta), zatim zatim stanovnici Ejke (78. i 79.) i stanovnici Hidžra (po kome je sura dobila ime).

...Mi smo nebesa i Zemlju i ono što je između njih mudro stvorili. Čas oživljenja će sigurno doći. Zato ti velikodušno oprosti.

El-Hidžr

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  • "U okrilju Kur'ana" Sejid Kutb
  • "Uvod u tefsirsku i hadisku nauku" Mehmed Handžić
  • "Uvod u Tefsir" Dr. Safvet Halilović
  1. ^ "Karakteristični počeci kur’anskih sura". islamskazajednica.ba. Pristupljeno 10. 11. 2016. 
  2. ^ "On tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jasni, oni su glavnina Knjige, a drugi su manje jasni (Mutešabih). Oni čija su srca pokvarena - željni smutnje i svog tumačenja - slijede one što su manje jasni. A tumačenje njihovo zna samo Allah. Oni koji su dobro u nauku upućeni govore: "Mi vjerujemo u njih, sve je od Gospodara našeg!" - A samo razumom obdareni shvaćaju". (Kur'an, Ali Imran.7)