En-Nazi'at

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
En-Nazi'at
سورة النازعات
Example alt text
Prikaz prve stranice sure En-Nazi'at
Klasifikacija Mekanska
Značenje naziva sure Oni koji čupaju
Redni broj u Kur'anu 79
Statistike
Broj ajeta u suri 46
Broj riječi 179
Broj slova 762

Sura En-Nazi'at (arapski: سورة النازعات; bos.:Oni koji čupaju) je 79. sura svete islamske knjige Kur'ana. Sadrži 46 ajeta i spada u mekanske sure, sure objavljene u Meki.

Prema redoslijedu, sura se nalazi u drugom dijelu Kur'ana i srednje je dužine. Naziv sure upućuje na meleke koji duše čupaju grubo i vade blago, sve u zavisnosti od ovozemaljskih zasluga pojedinca.

Tefsiri Kur'ana smatraju da sura spada u ranomekanske sure. Većina ih je stava da je sura objavljena u periodu od oko 8 godina prije Hidžre, dok autor Muhammad Khaṭīb navodi da se to desilo 5 godina prije preseljenja Poslanika Muhammeda a.s i muslimana iz Mekke u Medinu.[1]

Sadržaj[uredi | uredi izvor]

U prvom dijelu sure (prvih 14 ajeta) spominju se meleci, načini na koji se uzimaju duše vjernika i nevjernika kao i momenat ponovnog proživljenja.

"U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!"

  1. "Tako Mi onih koji čupaju grubo",
  2. "i onih koji vade blago",
  3. "i onih koji plove brzo"
  4. "pa duše u odredišta nose žurno"
  5. "i sređuju stvari s Allahovom dozvolom"
  6. "na Dan kada se Zemlja zvukom roga zatrese",
  7. "za kojim će slijediti slijedeći",
  8. "srca toga dana bit će uplašena",
  9. "a pogledi njihovi oboreni."
  10. "Govorit će: 'Zar ćemo, zaista, biti povraćeni u prvobitno stanje?'"
  11. "Zar kad truhle kosti postanemo?"
  12. "I još kažu: "E to je, dakle, štetan povratak”
  13. "A bit će to samo povik jedan",
  14. "a oni (već) na površini Zemlje."

– Kur'an, Sura En-Nazi'at, 1. - 14. ajet[2]

Drugi dio sure (15-26 ajet) govori o poslaniku Musau i poznatom događaju sa faraonom. Naime, Musau je u svetoj dolini Tuva naređeno da ode do faraona, koji se osilio, i da ga pozove u islam, kako bi se očistio i na pravom putu bio. Faraon, koji se i sam smatrao bogom, nije pristao te je nakon nekog vremena tragično završio utopivši se u Crvenom moru.

Treći, posljednji dio sure, govori o znamenitostima stvaranja svijeta, nagradi i kazni tj. džennetu odnosno džehennemu kao i Sudnjem danu. Tema o kojoj se govori u ovom dijelu sure je jedna od karakteristika mekanskih sura.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Khaṭīb, Muḥammad; The Bounteous Koran: A Translation of Meaning and Commentary
  2. ^ Ibn Kesirov tefsir sure En-Nazi'at Pristupljeno 17.08.2016.