Et-Tevba

التوبة; Et-Tevba; Pokajanje
	Izvorni tekst; Prijevod na bosanski;
	Prikaz prve stranice sure Et-Tevba
Klasifikacija	Medinska
Džuz	10. i 11.
Red. br. u Kur'anu	9.
Br. ajeta u suri	129
Br. sedždi-tilavet	nema

Sura Et-Tevba (arapski: سورة التوبة, Suretu-t-tevba; bosanski: Pokajanje), također poznata kao Bera (Ultimatum (Jusuf Ali, engl. prijevod), ili u prijevodu Besima Korkuta - Obznana) jest 9. sura svete islamske knjige Kur'ana. Sadrži 129 ajeta i jedna je od posljednjih medinskih sura.

Početak sure je objavljen u vrijeme rata i ta tema prevladava na početku ove sure.

"Bismila"[uredi | uredi izvor]

Jedina je sura koja ne počinje Bismillom (riječi: "U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog"). Oko ove njene karakteristike postoje različita tumačenja među islamskim učenjacima. Ibn-Kesir u svome tefsiru navodi citat od Osmana ibn Affana da ju je izostavio u prvom pisanom primjerku Kur'ana (pogledati članak Kur'an) samo zato što "je preselio Allahov Poslanik, a nije nam objasnio da je ona (bismila) iz nje" (sura "Et-Tevba").

Obznana[uredi | uredi izvor]

Početak sure navodi prekid ugovora koji su politeisti iz Meke imali s prvim muslimanima. U tom se ugovoru dopuštalo naizmjenično obavljanje vjerskih obreda, jedne godine mnogobošcima iz Meke, a druge godine muslimanima. Ovi kur'anski ajeti ukidaju prava politeistima da obavljaju svoje obrede pored svetog mjesta muslimana - Kabe, jer su podrazumijevali obrede koji su neprihvatljivi u islamu , kao što je obilazak oko svete Kabe bez odjeće i obožavanje drugih bogova na mjestu hrama koji je izgradio Poslanik Ibrahim (Abraham) jednome Bogu.

Muslimani se od petog ajeta pa do kraja cijele sure podstiču na ratovanje s politeistima odmah nakon "4 sveta mjeseca", međutim:

"Sa mnogobošcima s kojima imate zaključene ugovore koje oni nisu ni u čemu povrijedili, niti su ikoga protiv vas pomagali, ispunite ugovore do ugovorenog roka. Allah zaista voli pobožne" (Et-Tevba, 4)

"Veliki hadždž"[uredi | uredi izvor]

Termin "Veliki hadždž" spomenut je u 3. ajetu. To je suprotan termin od običaja arapskih mnogobožaca da dan prinošenja žrtvi kod Kabe nazivaju "mali hadždž". O terminu "veliki hadždž" govori se u nekoliko hadisa:

Prenosi Ibn-Džerir od Abdurahmana bin Ebu-Bekra, a on od svog oca da je rekao: "Tog dana sjedio je Allahov Poslanik s. a. w. s. na svojoj devi, a ljudi su držali za njen povodac, pa je rekao: 'Koji je danas dan?' Šutjeli smo toliko da smo pomislili da će ga nazvati drugim imenom, pa je rekao: 'Zar ovo nije dan Velikog hadždža?'"

Misteriozno ime Uzejr[uredi | uredi izvor]

U 30. ajetu ove sure kaže se:

"Jevreji govore: 'Uzejr je Allahov sin', a kršćani kažu: 'Mesija je Allahov sin'. To su riječi njihove, iz usta njihovih, oponašaju riječi prijašnjih nevjernika - Bog ih ubio! Kuda se odmeću?"

Islamski učenjaci razilaze se po pitanju osobe "Uzejr", tako da neki od njih misle da je to bio Poslanik Uzejr (Ezra) koji je živio u vremenu između poslanika Sulejmana (Solomona) i Zekerijje (Zaharije). Ima mišljenja da se radi o Azazelu ili Ozirisu.

Jevrejski učenjaci kategorički odbacuju bilo kakvu tvrdnju o obožavanju "Božijeg sina" među Jevrejima.

“	...oni žele svojim ustima da ugase Božije svjetlo, a Bog želi da vidljivim učini svjetlo svoje, makar to ne bilo po volji nevjernicima.	”
Et-Tevba