Hrvatska demokratska zajednica 1990

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa HDZ 1990)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Hrvatska demokratska zajednica 1990
Logo of the HDZ 1990.svg
SkraćenicaHDZ 1990
PredsjednikIlija Cvitanović
SekretarIvica Gašpar
Osnivač(i)Božo Ljubić
Nastala izHDZ BiH
SjedišteMostar, Bosna i Hercegovina
AdresaKneza Branimira 2
Politička pozicijaDesni centar, desnica
IdeologijaFederalizam
Kršćanska demokratija
Konzervativizam
Međunarodno članstvoMeđunarodna demokratska unija
Evropska strankaEvropska narodna stranka (posmatrač)
Boje     
Predstavnički dom FBiH
2 / 98
Veb-sajt
hdz1990.org

Hrvatska demokratska zajednica 1990 (HDZ 1990) jest bosanskohercegovačka politička stranka osnovana 8. aprila 2006. godine u Mostaru nakon izdvajanja iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.

Osnovao ju je Božo Ljubić i skupina nezadovoljnika u HDZ-u BiH nakon Pete sjednice HDZ-a BiH na kojemu je Ljubić izgubio unutarstranačke izbore od Dragana Čovića. Odmah nakon osnivanja, HDZ 1990 se 2006. usprotivio Aprilskom paketu ustavnih promjena, te u suradnji sa Strankom za BiH spriječio promjenu dejtonskog Ustava Bosne i Hercegovine. Potom je stranka kritizirala Prudski proces za ustavne promjene koje je 2008. vodio Dragan Čović zajedno s predstavnicima Srba i Bošnjaka, Miloradom Dodikom iz SNSD-a i Sulejmanom Tihićem iz SDA. HDZ 1990 je držao kako su ti pokušaji ustavnih promjena išli na štetu Hrvata u BiH.

Nakon što je uz potporu međunarodne zajednice uspostavljena Vlada Federacije BiH bez sudjelovanja hrvatskih predstavnika u vlasti, HDZ BiH i HDZ 1990 su, zajedno s drugim manjim hrvatskim strankama, izuzev HSP-a BiH koji je sudjelovao u vladi, ponovno osnovali Hrvatski narodni sabor kao krovno tijelo hrvatskih političkih stranaka u BiH. Unutar HNS-a, HDZ 1990 i HDZ BiH radili su na jačanju hrvatskog položaja suprotstavljajući se vladi koju su vodili SDP BiH i SDA.

Nakon izbora Martina Raguža za predsjednika stranke, HDZ 1990 se sukobljava s HDZ-om BiH, te se približava bošnjačkim političarima u Sarajevu. U stranci se pojavilo veliko nezadovoljstvo Ragužovom politikom, a nakon njegovog ujedinjenja HDZ-a 1990 sa Hrvatskim narodnim savezom BiH (bivši HSS-NHI), brojno članstvo, među njima osnivač stranke Božo Ljubić i drugi visoki izabrani i stranački dužnosnici napustili su stranku. Ipak, HDZ 1990 ostao je unutar Hrvatskog narodnog sabora.

Historija[uredi | uredi izvor]

Nastanak[uredi | uredi izvor]

Božo Ljubić

Hrvatska demokratska zajednica 1990 osnovana je 8. aprila 2006. godine u Mostaru. Nastala je izdvajanjem od Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine . Za predsjednika je izabran Božo Ljubić, koji je u julu 2005. bio protivnik Dragana Čovića na mjestu predsjednika HDZ-a BiH. Ljubić je Čovića optužio za krađu glasova, zbog čega je zajedno sa svojim pristalicama napustio HDZ BiH i osnovao HDZ 1990. Najavio je da će se HDZ 1990 vratiti politici HDZ-a BiH iz 1990-ih, a istovremeno je optužio vodstvo HDZ-a BiH da je stranku dovela do političke margine i do potpune izolacije. No, najviše mu je zamjerao prekid veza s Hrvatskom demokratskom zajednicom u Zagrebu i izjavio da je Europska pučka stranka zbog Čovića suspendirala status promatrača HDZ-a BiH.[1][2] Navodno se, prema svjedočenju Mladena Barišića u postupku protiv hrvatskog premijera Ive Sanadera, Ljubić nakon raskola HDZ-a 1990, sastao sa Sanaderom, koji je Ljubiću dao 1.2 milijuna kuna (oko 310.070 KM) za potporu novonastaloj stranci. Ljubić je Barišićevu izjavu nazvao "odvratnim lažima".[3]

Obaranje Aprilskog paketa[uredi | uredi izvor]

U vrijeme pokušaja ustavnih promjena, HDZ 1990 se usprotivio promjenama sadržanim u aprilskom paketu, koji je, prema navodima stranke, bio "štetan za položaj hrvata". Katolička crkva BiH također se usprotivila aprilskom paketu. Predsjednik stranke Ljubić i član Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Martin Raguž američkom je veleposlaniku Douglasu McElhaneyu ukazao da su rješenja aprilskog paketa neprihvatljiva za Hrvate u BiH. U Predstavničkom domu PS BiH, klub HDZ 1990 neovisno je ponudio vlastite amandmane i, pod uvjetom da ih prihvate, izrazio spremnost da prihvati ustavne promjene, ali njihovi amandmani nisu prihvaćeni.[4]

Zbog toga su poslanici HDZ 1990, zajedno sa predstavnicima Stranke za BiH Harisom Silajdžićem, 26. aprila 2006. godine srušili aprilski paket u Predstavničkom domu BiH. Za njegovo usvajanje nedostajala su samo dva glasa. WikiLeaks je kasnije izvijestio da je američki ambasador McElhaney tvrdio da su HDZ 1990 i SzBiH srušili aprilski paket "predizbornim mahinacijama, podmićivanjem i podmićivanjem". McElhaney je tvrdio da je razlog za poništavanje ustavnih promjena Silajdžićeva "nezasitna glad za moći" i "osveta" Bože Ljubića i Martina Raguža Draganu Čoviću.[5] Međutim, Ljubić je odbacio optužbe za primanje mita, rekavši da "u to vrijeme jedva da smo imali novca za gorivo za Sarajevo, a kamoli da smo nekoga podmitili". Dodao je da se HDZ 1990. vodio stavom Katoličke crkve, koja se također protivila takvim promjenama ustava.[4]

Rušenjem aprilskog paketa, kojim bi se cementirala dvoentitetska BiH, HDZ 1990 postao je popularan među Hrvatima. Njihovim svrgavanjem ponovo je otvorena mogućnost stvaranja BiH s više entiteta osnovanih prema nacionalnim kriterijima.[6]

Opći izbori 2006. godine i djelovanje u vlasti[uredi | uredi izvor]

Rezultati izbora[uredi | uredi izvor]

Na općim izborima 2006. HDZ 1990 kandidirao se u koaliciji Hrvatsko jedinstvo zajedno s HKDU BiH, HSS-om, HDU-om BiH i Demokršćanima.[7] Hrvatska zajednica dobila je podršku i HDZ-a u Hrvatskoj i premijera Sanadera.[8] Opći izbori 2006. pokazali su veliki uspjeh HDZ-a 1990., čemu je uvelike doprinio njegov doprinos rušenju aprilskog paketa. Po prvi put je dominacija HDZ-a BiH među Hrvatima više poljuljana.[6]

Ljubić se kandidirao za hrvatskog člana Predsjedništva BiH kao kandidat za Hrvatsku zajednicu. Osvojio je 53.325 (18,18%) glasova i završio na trećem mjestu od šest kandidata. Ispred njega bili su Ivo Miro Jović iz HDZ-a BiH i Željko Komšić iz SDP-a BiH, koji su izbore dobili zahvaljujući glasovima iz Federacije BiH.[9]

HDZ 1990 dobio je dva zastupnika u Predstavničkom domu PS BiH, od kojih ukupno 42. Martin Raguž i Vinko Zorić dobili su mandate kao kandidati Hrvatske zajednice. Raguž je dobio 11.641 (44,28%) glasova, a Zorić 2.836 (10,79%) glasova, ali je zahvaljujući kompenzacijskom mjestu ušao u Predstavnički dom BiH.[10]

U Predstavnički dom FBiH izabrano je sedam zastupnika iz redova HDZ 1990 u koaliciji Hrvatsko zajedništvo, od ukupno 98. U izbornoj jedinici 8 izabrana je Slavica Josipović (2559 glasova);[11] izborne jedinice 9 direktno su izabrane dvije izborne jedinice - Jure Musa (4472 glasa), Jozo Ivančević (3145 glasova), a dvije su dobile kompenzacijska mjesta - Ivan Musa (1772 glasa) i Magdalena Šagolj (1119 glasova);[12] Žarko Šantić (2432 glasa) izabran je u izbornoj jedinici 10;[13] i Ante Čolak izabran je iz izborne jedinice 12 (2666 glasova).[14]

HDZ 1990 osvojio je mjesta u pet od deset kantonalnih skupština Federacije BiH . U Posavskom kantonu, HDZ 1990 osvojio je pet od 21 mjesta;[15] osvojio je tri od 30 mjesta u Srednjobosanskom kantonu[16] u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, HDZ 1990 osvojio je sedam od 30 mjesta;[17] zatim u Zapadnohercegovačkom kantonu osam od 23 mjesta u Skupštini;[18] i u Kantonu 10, gdje je osvojio relativnu većinu, šest od 25 mjesta.[19]

Uspostavljanje vlade[uredi | uredi izvor]

HDZ 1990 je uspio doći na vlast na državnom nivou. U novom sazivu Vijeća ministara BiH Božo Ljubić imenovan je ministrom komunikacija i prometa . Vijeće ministara stupilo je na snagu 11. januara 2007.[20] Ljubić je na mjestu ministra ostao do 23. juna 2009. godine, kada je to mjesto prepustio stranačkom kolegi Rudu Vidoviću, kojeg je Ljubić zamijenio za izaslanika u Domu naroda PS BiH . Ljubićevo Ministarstvo bilo je jedno od najneefikasnijih u Vijeću ministara. Ukupno je ostvareno samo 22% planiranog u 2007. godini, a 2008. samo 44% planiranog.[21]

U Federaciji BiH na vlast je došao i HDZ 1990. Vlada Federacije BiH potvrđena je 30. marta 2007. godine, a u koaliciji su bili SDA, HDZ BiH, SDU BiH, SzBiH, HDZ 1990 i SNSD . HDZ 1990 dobio je dva ministarstva. Perica Jelečević imenovan je ministrom raseljenih osoba i izbjeglica, a Damir Ljubić ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva .[22]

HDZ 1990 uspio je izbaciti HDZ BiH iz tri od četiri većinskih hrvatskih kantona i uspostavio koalicijsku vladu u Kantonu 10, Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu. U prva dva kantona imao je i premijere, Nediljka Rimca i Srećka Borasa, dok je u drugom premijer bio Zvonko Jurišić iz HSP-a.

U Kantonu 10 u novembru 2006. HDZ 1990 osnovao je vladu zajedno s HSP, SDA i SNSD . Nediljko Rimac iz HDZ-a 1990 imenovan je premijerom Kantona 10, a Drago Stanić iz HSP-a je imenovan predsjednikom kantona.[23]

U januaru 2007. godine Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a, Imenovan je premijerom Zapadnohercegovačkog kantona.[24] Sastav nove vlade odgođen je zbog bojkota skupštinskih zasjedanja predstavnika HDZ-a BiH. HDZ 1990 dobio je tri ministarstva, Vjekoslav Bakula imenovan je ministrom financija, Ivica Gašpar ministrom unutarnjih poslova , a Božo Zovko ministrom pravde i uprave. Vlada je, uz ministre HDZ-a 1990 i HSP-a Đapića - dr. Jurišića su činili i ministri iz Narodne stranke za boljitak i Hrvatske demokratske zajednice .[25]

Također je osvojio mjesto premijera HDZ-a 1990 u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. HDZ BiH kandidirao se za premijera 12. juna 2007. Marin Raspudić, i HDZ 1990 Srećko Boras, koji je također uživao podršku HSP, kao i Stranke za BiH .[26] Predsjednik kantonalne skupštine Ramiz Jelovac imenovao je Raspudića za premijera, ali nije uspio formirati vladu, a Boras je početkom srpnja imenovan premijerom.[27] Nova vlada konačno je formirana 1. kolovoza 2007. godine, a činili su je HDZ 1990, SDA, SzBiH i HSP i SNSD. 1990. godine, pored premijera, HDZ je dobio i dva ministarstva. Zoran Krešić imenovan je ministrom unutarnjih poslova , a Luka Faletar ministrom zdravlja, rada i socijalne skrbi.[28]

Kreševska deklaracija[uredi | uredi izvor]

Na Ljubićevu inicijativu [6] predstavnici vodećih hrvatskih političkih stranaka okupili su se u Kreševu, gdje su 21. septembra 2007. potpisali Kreševsku deklaraciju. Potpisnici su bili Ljubić, Čović, Jurišić, Marko Tadić, predsjednik HSS, Jerko Ivanković Lijanović, potpredsjednik - predsjednik NSRzB i Ivan Musa, predsjednik HKDU BiH . Njime su hrvatski čelnici pozvali na napuštanje postojeće dvoentitetske strukture BiH i njezinu reorganizaciju kao decentraliziranu državu sa srednjim i lokalnim nivoom vlasti.[29]

Pod vodstvom Raguža[uredi | uredi izvor]

Na četvrtom kongresu HDZ-a 1990, održanom 6. juli 2013., Martin Raguž izabran je za predsjednika stranke. Na izborima je dobio 395 glasova, a njegov protivkandidat Slaven Raguž 136 glasova.[30] Raguž je počelo uklanjanje HDZ-a 1990 iz HDZ-a BiH nakon Nediljko Rimac, predsjednik HDZ-a 1990 Centralni komitet i premijer Kantona 10, je uklonjen iz ureda od strane HDZ-a BiH i Narodne stranke Radom za boljitak Mladen Ivanković-Lijanović . Nakon procesa zbližavanja s HDZ-om BiH nakon općih izbora 2010. godine, stranka se vratila na svoje položaje 2006. godine kao opozicija HDZ-u BiH. Zbog toga je Raguž dobio veliku pažnju i podršku u domaćim medijima te se profilirao kao jedina jaka opozicija HDZ-u BiH koja uživa podršku dobrog dijela hrvatskog stanovništva.[31]

Na sjednici Hrvatskog državnog sabora, kada je točka dnevnog reda bila "Izjava o spremnosti i raspoloženju za razgovore o zajedničkom sudjelovanju stranaka HNS-a na izborima 2014. godine". Raguž se distancirao od prethodnog predsjednika HDZ-a 1990 Bože Ljubića. Naime, Raguž je bio suzdržan po ovom pitanju, dok je Ljubić podržao zajednički nastup stranaka HNS-a na općim izborima 2014.[32] U Zenici, na sjednici HDZ-a 1990 održanoj 22. januara 2014. godine, predloženo je da Ljubić biti izbačen iz stranke, zajedno sa ostalima u neposrednoj blizini Narodnoj skupštini Hrvatske, generalni sekretar Josip Merdža, ministar Damir Ljubić i portparol stranke Vesa Vegar . Raspušteni su i općinski odbori u Širokom Brijegu i Posušju.[33]

Raguž je 29. marta 2014. godine potpisao sporazum o ujedinjenju s Hrvatskim narodnim savezom BiH, nekadašnjim HSS-NHI, zajedno s predsjednikom stranke Dragom Džambasom. Nakon toga započeo je postupak postepenog ujedinjenja.[34] Ujedinjenje s Džambasovom strankom izazvalo je bijes unutar samog HDZ-a 1990. Bivši HSS-NHI bio je dio Saveza za promjene, savezne vlade bez prisustva hrvatskih predstavnika, i podržavao je centralizam u BiH.[35] Prvi koji su napustili stranku i ujedinili se s Džambasovom strankom bili su generalni tajnik Josip Merdzo i glasnogovornik Veso Vegar, koji su stranku napustili 26. aprila.[36] Istog dana stranku je napustio i predsjednik mostarskog ogranka stranke, najvećeg ogranka HDZ-a 1990. godine, Slaven Raguž.[37] Na sjednici Središnjeg odbora HDZ-a 1990, održanoj 27. aprila u Usori, konačno je prihvaćena odluka o ujedinjenju HDZ-a 1990 i bivše HSS-NHI. Na sjednici je vrh stranke reorganizovan, pa je Merdžu zamijenio Ilija Cvijanović, a Vegaru Pero Nikić . Ante Janković izabran je za međunarodnog tajnika. Oduzet je i mandat Boži Ljubiću da zastupa HDZ 1990 u Glavnom vijeću Hrvatskog nacionalnog sabora, a protiv ministra Damira Ljubića pokrenut je disciplinski postupak.[38] Dan nakon sjednice, član predsjedništva stranke Slaven Bevanda napustio je stranku zbog "kršenja Statuta" i "suprotno demokratskim procedurama".[39]

Božo Ljubić napustio je stranku 29. aprila 2014. godine, razočaran odlukom stranke da se kandidira na općim izborima izvan Hrvatskog narodnog sabora, dodajući da je stranka u vrijeme kada ju je osnovao potpuno napustila izvornu politiku HDZ-a iz 1990. godine.[40] Istog dana stranku je napustio i Dražen Gagulić, član predsjedništva stranke.[41] Dan nakon toga stranku je napustio i ministar Damir Ljubić.[42] Međutim, to nije bio kraj napuštanju stranke. Predsjednica Zastupničkog doma FBiH Slavica Josipović također je napustila stranku 3. maja.[43] Zbog neslaganja s novom politikom stranke, Perica Jelečević, član parlamenta dijaspore, također je 5. maja napustio HDZ 1990.[44] Tri dana kasnije, stranku su napustili i zamjenik predsjednika Rudo Vidović i član predsjedništva stranke Roman Jurić.[45] Zajedno s drugim neistomišljenicima iz HDZ-a 1990 i ostalim pristašama, bivši predsjednik mostarskog ogranka Slaven Raguž osnovao je Hrvatsku republikansku stranku 11. maja 2014. u Mostaru . Na Osnivačkoj skupštini izabran je za predsjednika, a Slaven Bevanda, nekada član Predsjedništva HDZ-a 1990., za njegovog zamjenika.[46]

Na općim izborima 2014. godine HDZ 1990 nominirao je Martina Raguža za svog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, koji je, međutim, završio drugi, sa 94.695 glasova ili 38,6%. Većina glasova Raguža bila je iz područja s većinskom bošnjačkom većinom. Raguž je dobio značajnu podršku u Sarajevu, Tuzli, Zenici i drugim gradovima sa većinskom bošnjačkom većinom, dok je njegova stranka dobila manju podršku na tim područjima. Dragan Čović izabran je za hrvatskog člana Predsjedništva.[47]

HDZ 1990 zadržao je jednog člana Zastupničkog doma PS BiH,[48] i, za razliku od općih izbora 2010. godine, povećao je broj članova u Zastupničkom domu PFBiH sa četiri na pet.[49] HDZ 1990 uspio je povećati broj zastupnika u kantonalnim skupštinama, naime u Posavskom kantonu s pet na sedam, dok je u ostalim kantonima zadržao isti broj zastupnika: u Srednjobosanskom kantonu dva, u Hercegovačko-neretvanskom tri i četiri Zapadnohercegovačkom kantonu i Kantonu 10 .[50]

Dvoje kantonalnih zastupnika u Kantonu 10 napustili su HDZ 1990 zbog neslaganja s "građansko-liberalnom politikom" koju je vodio HDZ 1990 pod vodstvom Raguža.[51]

U decembru 2015. godine, Kantonalni odbor HDZ-a 1990 u Zapadnohercegovačkog kantona zatražio je ostavku Raguža zbog "opšte neaktivnosti i stranka neaktivnost i situacija pogoršava stranke na terenu." HDZ 1990 ZZH zatražio je da se stranačka skupština održi u Mostaru umjesto u Sarajevu, da skup bude izborne, a ne izvještajne prirode, da se stranka profilira i da se naglasi hrvatska demokršćanska ideologija. Ovu inicijativu podržali su zastupnici u FBiH Zdravko Kuzman i Ljuban Herceg, te poslanik u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona Luka Faletar.[52] Raguž je dao ostavku 23. decembra 2015. godine, navodeći zdravstvene probleme sa kičmom.[53]

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Lokalna organizacija[uredi | uredi izvor]

Sjedište HDZ-a 1990 u Mostaru

Struktura HDZ-a 1990. bila je regulirana Statutom. Prema Statutu, HDZ 1990 organiziran je prema regionalnom principu. Stranku čine regionalni, općinski i gradski, kantonalni i regionalni odbori i organizacija HDZ-a 1990 u Brčko distriktu.[54]

Osnovnu organizaciju čine regionalni odbor, ali u iznimnim slučajevima i općinski odbor u kojem je broj članova HDZ-a 1990. manji od stotinu. Ako ne postoje uvjeti za osnivanje regionalnog odbora u općinskoj / gradskoj organizaciji HDZ-a 1990. godine, Statutom je predviđeno iznimno uspostavljanje jedinstvene općinske / gradske organizacije kao osnovne organizacije stranke.[54]

Regionalni komitet se uspostavlja za područje nekoliko lokalnih zajednica, gradskih četvrti i / ili naselja koja čine funkcionalnu jedinicu. Odluku o osnivanju regionalnog odbora donosi općinski / gradski odbor stranke kada broj članova općinske / gradske organizacije premaši stotinu članova.[54]

Regionalni komitet djeluje u okviru općinske / gradske organizacije u kojoj je osnovan. Sastoji se od Skupštine članstva kao najvišeg tijela i Izvršnog odbora.[54]

Izvršni odbor ima između sedam i jedanaest članova koji se sastaju najmanje jednom mjesečno, a saziva ih predsjednik Izvršnog odbora. Članove Izvršnog odbora bira i razrješava Skupština članova, a predsjednika, potpredsjednike, sekretara i blagajnika Izvršni odbor bira na konstituirajućoj sjednici. Predsjednik Izvršnog odbora je ujedno i predsjednik Regionalnog odbora.[54]

Skupštinu članova regionalnog odbora saziva Izvršni odbor, a Skupštinu saziva na zahtjev najmanje 25% članova stranke iz regionalnog odbora.[54]

Prema Statutu, regionalni odbor odgovoran je za raspravu o političkim pitanjima i odlučivanje o svim pitanjima iz svog djelokruga; sprovođenje stranačke politike na području regionalnog komiteta; razmatranje zahtjeva za prijem i upis novih članova stranke; učešće u predlaganju kandidata na izborima za organe lokalne i lokalne samouprave; analiziranje rezultata postignutih nakon izbora; i pokretanje i organizovanje aktivnosti na poboljšanju životnih uslova u području djelovanja regionalnog komiteta.[54]

Ideologija[uredi | uredi izvor]

Ideološki, HDZ 1990 je konzervativna, demokršćanska stranka koja promiče principe socijalnog tržišta u ekonomiji. Što se tiče organizacije Bosne i Hercegovine, HDZ 1990 zalaže se za BiH kao državnu zajednicu jednaku s tri konstitutivna naroda, Hrvatima, Srbima i Bošnjacima, i promovira je kao složenu i decentraliziranu državu. Što se tiče euroatlantskih integracija, odnosno ulaska BiH u Europsku uniju i NATO, HDZ 1990 zauzeo je pozitivan stav. U svojoj programskoj deklaraciji iz jula 2013. godine. HDZ 1990 predan je suradnji s HDZ-om iz Republike Hrvatske. HDZ 1990 podržava usvajanje novog ustava za cijelu Bosnu i Hercegovinu federalizacijom BiH na etničkoj osnovi, s tim da broj federalnih jedinica nije manji od tri.

Martin Raguž, zajedno sa čelnicima HDZ-a BiH, SDS-a i SDA, potpisao je Deklaraciju o evropskim vrijednostima u Sarajevu 4. aprila 2014. Deklaraciju su potpisale narodne stranke koje teže članstvu u Europskoj narodnoj stranci i dijele europske vrijednosti: identitet i raznolikost, socijalnu tržišnu ekonomiju, vladavinu zakona i vladavinu zakona te suradnju i međusobno poštovanje kao osnovu za stranačko djelovanje.[55]

Izbori[uredi | uredi izvor]

Predsjedništvo[uredi | uredi izvor]

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
Izbori # Kandidat Narod Broj glasova %
2006. 3. Božo Ljubić Hrvati 53 325 18,18%
2010. 3. Martin Raguž 60 266 10,84%
2014. 2. 94 695 38,61%

Parlament[uredi | uredi izvor]

Državni nivo[uredi | uredi izvor]

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine
Izborna jedinica Broj predstavnika
2006. 2010. 2014.
Izborna jedinica 1 FBiH
0 / 3
0 / 3
0 / 3
Izborna jedinica 2 FBiH
1 / 3
1 / 3
1 / 3
Izborna jedinica 3 FBiH
0 / 4
0 / 4
0 / 4
Izborna jedinica 4 FBiH
0 / 6
0 / 6
0 / 6
Izborna jedinica 5 FBiH
0 / 5
0 / 5
0 / 5
Izborna jedinica 1 RS
0 / 3
0 / 3
0 / 3
Izborna jedinica 2 RS
0 / 3
0 / 3
0 / 3
Izborna jedinica 3 RS
0 / 3
0 / 3
0 / 3
kompenzacijski FBiH
0 / 7
0 / 7
0 / 7
kompenzacijski RS
0 / 5
0 / 5
0 / 5
Ukupno
1 / 42
1 / 42
1 / 42

Entitetski nivo[uredi | uredi izvor]

Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine
Izborna jedinica Broj predstavnika
2006. 2010. 2014.
Izborna jedinica 1
0 / 9
0 / 9
0 / 9
Izborna jedinica 2
0 / 5
0 / 5
0 / 5
Izborna jedinica 3
0 / 7
0 / 7
0 / 7
Izborna jedinica 4
0 / 4
0 / 4
0 / 4
Izborna jedinica 5
0 / 8
0 / 8
0 / 8
Izborna jedinica 6
0 / 4
0 / 4
0 / 4
Izborna jedinica 7
0 / 6
0 / 6
0 / 6
Izborna jedinica 8
1 / 9
1 / 9
1 / 9
Izborna jedinica 9
1 / 8
1 / 8
1 / 8
Izborna jedinica 10
2 / 3
0 / 3
1 / 3
Izborna jedinica 11
0 / 7
0 / 7
0 / 7
Izborna jedinica 12
1 / 3
1 / 3
1 / 3
Kompenzacijski
0 / 20
0 / 20
0 / 20
Ukupno
5 / 98
3 / 98
4 / 98

Kantonalni nivo[uredi | uredi izvor]

Skupštine kantona Federacije Bosne i Hercegovine
Kanton Broj predstavnika
2006. 2010. 2014.
Unsko-sanski kanton
0 / 30
0 / 30
0 / 30
Posavski kanton
5 / 21
5 / 21
7 / 21
Tuzlanski kanton
0 / 35
0 / 35
0 / 35
Zeničko-dobojski kanton
0 / 35
0 / 35
0 / 35
Bosansko-podrinjski kanton Goražde
0 / 25
0 / 25
0 / 25
Srednjobosanski kanton
3 / 30
3 / 30
2 / 30
Hercegovačko-neretvanski kanton
7 / 30
3 / 30
3 / 30
Zapadnohercegovački kanton
8 / 23
4 / 35
4 / 35
Kanton Sarajevo
0 / 35
0 / 35
0 / 35
Kanton 10
6 / 25
4 / 25
4 / 25
Ukupno
29 / 289
19 / 289
20 / 289

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Utemeljen "HDZ 1990", Ljubić privremeni predsjednik Archived 2013-10-02 na Wayback Machine. Jutarnji list, 8. travnja 2006. Pristupljeno 29. rujna 2013.
  2. ^ Zašto HDZ 1990? Archived 2013-10-02 na Wayback Machine. Hrvatska demokratska zajednica 1990, 1. srpnja 2010. Pristupljeno 29. rujna 2013.
  3. ^ Ana Škiljić-Ravenšćak: Ljubić: Barišić laže, Sanader mi nije dao novac iz crnih fondova. Večernji list, 25. travnja 2012. Pristupljeno 15. srpnja 2014.
  4. ^ a b Ljubić: Travanjski paket bio je poguban po Hrvate i zato smo bili protiv. Hercegovina.info, 5. rujna 2011. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  5. ^ WikiLeaks: Silajdžićeva stranka za BiH i HDZ 1990 podmićivanjem oborili 'Travanjski paket' ustavnih promjena. HRsvijet, 3. rujna 2011. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  6. ^ a b c Slobodna Bosna: Republika Srpska netaknuta, Herceg-Bosna do Tarčina, Bošnjaci u dvije enklave[mrtav link]. Croportal, 7. listopada 2011. Pristupljeno 21. srpnja 2014. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "Croportal" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "Croportal" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  7. ^ ’Kukolj od žita valja odvojiti’. Slobodna Dalmacija, 29. rujna 2006. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  8. ^ J. Gudelj: Ivo Sanader podržao "Hrvatsko zajedništvo"[mrtav link]. Nezavisne novine, 2. rujna 2006. Pristupljeno 14. srpnja 2014.
  9. ^ Opći izbori 2006. - potvrđeni rezultati: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine - hrvatski član Predsjedništva. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  10. ^ Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 2: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani). Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  11. ^ Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 8: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani). Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  12. ^ Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 9: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani). Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  13. ^ Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 10: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani). Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  14. ^ Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine - izborna jedinica 12: Hrvatsko zajedništvo (HDZ 1990 HZ-HSS-HKDU-HDU-Demokršćani). Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  15. ^ Skupština kantona 2. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  16. ^ Skupština kantona 6. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  17. ^ Skupština kantona 7. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  18. ^ Skupština kantona 8. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  19. ^ Skupština kantona 10. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  20. ^ Sazivi Vijeća ministara[mrtav link]. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  21. ^ Božo Ljubić Archived 2014-05-02 na Wayback Machine (na bošnjačkom). Centar za istraživačko novinarstvo. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  22. ^ Konstituiranje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  23. ^ Pravaš Stanić na čelu Županije. Slobodna Dalmacija, 29. studenog 2006. Pristupljeno 3. lipnja 2014.
  24. ^ Danijel Ivanković: Fabusovci ’lete’ s posla, a sve mlade s diplomom dogodine ćemo zaposliti. Slobodna Dalmacija, 16. prosinca 2006. Pristupljeno 15. srpnja 2014.
  25. ^ Danijel Ivanković: ’Čovićevci’ ne odustaju - opet bojkot Skupštine. Slobodna Dalmacija, 7. prosinca 2006. Pristupljeno 15. srpnja 2014.
  26. ^ HNŽ: HDZ 1990 kandidirao Borasa, HDZ BiH Raspudića. Poskok, 12. lipnja 2007.
  27. ^ Mostar: Boras novi mandatar, Lajčak postavio rokove (na bošnjačkom). Kliker, 19. lipnja 2007. Pristupljeno 15. srpnja 2014.
  28. ^ Tko od ministara ostaje, a tko odlazi. Hercegovina.info, 29. prosinca 2010. Pristupljeno 15. srpnja 2014.
  29. ^ Potpisana je Kreševska deklaracija. Poskok, 21. rujna 2007. Pristupljeno 22. srpnja 2014.
  30. ^ Martin Raguž novi je predsjednik HDZ-a 1990. Hercegovina.info, 6. srpnja 2013. Pristupljeno 25. travnja 2014.
  31. ^ Tvrtko Milović: 1990 zašto, 1990 zato. Hercegovina.info, 16. siječnja 2014. Pristupljeno 25. travnja 2014.
  32. ^ RASKOL U HNS-u: Božo Ljubić ZA izbore s Čovićem, HDZ 1990 želi samostalnost Archived 2014-04-26 na Wayback Machine. Republika, 23. prosinca 2013. Pristupljeno 25. travnja 2014.
  33. ^ Raspušteni OO HDZ 1990 u Širokom Brijegu i Posušju, iz stranke žele izbaciti Božu Ljubića. Hercegovina.info, 23. siječnja 2014. Pristupljeno 25. travnja 2014.
  34. ^ Raguž i Džambas potpisali Sporazum o ujedinjenju HDZ-a 1990 i HNS-a BiH Archived 2014-10-17 na Wayback Machine ABC Portal, 29. ožujka 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  35. ^ Pobuna zbog najave ujedinjenja HDZ-a 1990 i Zubakove stranke: Ne žele biti u istoj stranci sa onima koji su sotonizirali sve hrvatsko u BiH. HRsvijet, 25. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  36. ^ Jurica Gudelj: Osipanje u HDZ-u 1990: Merdžo i Vegar napuštaju stranku (na bošnjačkom). Oslobođenje, 26. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  37. ^ Slaven Raguž napustio HDZ 1990 Archived 2014-10-17 na Wayback Machine. Bljesak, 26. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  38. ^ Zoran Krešić: Raskol u HDZ-u 1990. zbog HNS-a. Večernji list, 27. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  39. ^ Slaven Bevanda napustio HDZ 1990. Hercegovina.info, 28. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  40. ^ Božo Ljubić razočaran napustio HDZ 1990. Tportal, 29. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  41. ^ Niz se nastavlja - HDZ 1990 napustili Odbori Širokog i Sarajeva Archived 2014-10-14 na Wayback Machine. Dnevnik.ba, 30. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  42. ^ I Damir Ljubić napustio HDZ 1990. Tportal, 30. travnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  43. ^ Slavica Josipović napustila HDZ 1990. HRsvijet, 3. svibnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  44. ^ I Perica Jelečević napustio HDZ 1990. Bljesak, 5. svibnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  45. ^ I Rudo Vidović napustio HDZ 1990 Bljesak, 8. svibnja 2014. Pristupljeno 10. listopada 2014.
  46. ^ Republikanci: Hrvati u BiH dobili još jednu stranku. Bljesak, 11. svibnja 2014. Pristupljeno 27. lipnja 2014.
  47. ^ Izborni legitimitet Martina Raguža kao kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. IDPI, 4. studenog 2014. Pristupljeno 18. siječnja 2015.
  48. ^ Potvrđeni rezultati općih izbora 2014. godine: Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Središnje izborno povjerenstvo BiH, 10. studenog 2014. Pristupljeno 18. siječnja 2015.
  49. ^ Potvrđeni rezultati općih izbora 2014. godine: Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Središnje izborno povjerenstvo BiH, 10. studenog 2014. Pristupljeno 18. siječnja 2015.
  50. ^ Potvrđeni rezultati općih izbora 2014. godine: Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine. Središnje izborno povjerenstvo BiH, 10. studenog 2014. Pristupljeno 18. siječnja 2015.
  51. ^ Božo i Mirko Pavić napustili HDZ 1990 zbog 'smjera Martina Raguža'. Prvi.tv, 17. siječnja 2015. Pristupljeno 18. siječnja 2015.
  52. ^ HDZ 1990 ZHŽ traži ostavku Martina Raguža!. ARTinfo, 17. prosinca 2015. Pristupljeno 24. prosinca 2015.
  53. ^ Martin Raguž više nije predsjednik HDZ-a 1990 Archived 2015-12-24 na Wayback Machine. Dnevnik.ba, 23. prosinca 2015. Pristupljeno 24. prosinca 2015.
  54. ^ a b c d e f g Statut Hrvatske demokratske zajednice 1990 Archived 2014-06-18 na Wayback Machine, Hrvatska demokratska zajednica 1990, 6. srpnja 2013., Sarajevo. Pristupljeno 13. lipnja 2014. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "Statut" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "Statut" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "Statut" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "Statut" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "Statut" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "Statut" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  55. ^ Zajednička izjava stranaka bliskih Evropskoj narodnoj stranci iz Bosne i Hercegovine o evropskim vrijednostima, identitetu, socijalno-tržišnoj privredi i pravnoj državi Archived 2014-04-07 na Wayback Machine (na bošnjačkom). Sarajevo, 4. travja 2014. Pristupljeno 4. travnja 2014.