Razlika između verzija stranice "Gušterača"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
oznaka: vraćanje |
|||
Red 8: | Red 8: | ||
== Anatomija gušterače == |
== Anatomija gušterače == |
||
⚫ | |||
Gušterača se sastoji od: |
|||
# glave (''caput pancreatis'') sa produžetkom (''processus uncinatus'') |
|||
# srednjeg dela, tela (''corpus pancreatis'') i |
|||
# dugačkog, suženog dela, repa (''cauda pancreatis''). |
|||
Težine je između 50 i 150 g. Kod čovjeka dugačka je od 15 do 25 [[cm]]. Dobro je zaštićena i smještena duboko u gornjem dijelu [[stomak]]a, retroperitoneaumski, u visini drugog slabinskog pršljena, iza [[želudac|želuca]] i [[duodenum|dvanaestopalačnog crijeva]], neposredno ispred [[kičma|kičme]]. |
|||
⚫ | |||
== Bolesti gušterače == |
== Bolesti gušterače == |
Verzija na dan 13 april 2018 u 09:17
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Gušterača ili pankreas je žlijezda posebna po tome što ima vanjsko i unutrašnje lučenje:
- unutrašnjim lučenjem u krv luči hormone inzulin i glukagon koji reguliraju razinu šećera u krvi.
- vanjskim lučenjem ona lučeći enzime amilazu i lipazu (koji uglavnom služe za otapanje masti), učestvuje u hemijskoj razgradnji hrane do molekula koje se mogu upiti u krv.
Anatomija gušterače
U probavnom sistemu, gušterača se nalazi ispod želuca i pored prvog dijela tankog crijeva, duodenuma. Kod čovjeka dugačka je od 15 do 25 cm.
Bolesti gušterače
Šećerna bolest
Dijabetes mellitus ili šećerna bolest, je poremećaj povećavanja nivoa šećera u krvi žlijezde gušterače (pankreas), koji se zbiva kada gušterača ne luči dovoljno hormona inzulina koji smanjuje razinu šećera u krvi. Šećerna bolest se u početku liječi tabletama i dijetom, a kasnije i inekcijama hormona inzulina. Bolest je nasljedna, a vjerovatnoća da će je osoba dobiti (50%) povećava se ukoliko je osoba pretila. Znaci šećerne bolesti su:
- često mokrenje
- umor
- slabost
- žeđ
- glad
- mršavljenje
Akutna bolest gušterače
Žućni kamenac može uzrokovati začepljenje papile vateri, zajedničkog izlaza za žučovod i gušteraču prema duodenumu. To uzrokuje zastoj žuči (bolest žuticu) te stoga i zastoj enzima gušterače (akutnu bolest gušterače). Takva bolest znači pucanje papile vateri i konačno ulaz enzima gušterače u krvotok (kada se dobije akutna bolest gušterače često se mjeri postotak amilaze u krvi koja se normalno ne nalaze u krvi).
Commons ima datoteke na temu: Gušterača |