Tunis (grad)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Tunis
تونس
Grad
Mozaik grada
Grb
Država  Tunis
Vilajet Tunis
Najviša tačka 41
 - Nadmorska visina m
Površina 212,63 km2
Stanovništvo 638,845 (2014)
 - Urbana zona 2,294,547
 - Metro 2,643,695
Vremenska zona UTC+1
Poštanski broj 1xxx, 2xxx
Pozivni broj 71
Veb-sajt: commune-tunis.gov.tn

Tunis je glavni grad države Tunis. Broj stanovnika je 674.000 (podaci iz 1994.)

Geografija[uredi | uredi izvor]

Grad je smješten na jezeru Tunis, i povezan je sa zaljevom Tunis, kanalom koji izlazi u luci Halq al Wadi. Tunis je smješten 36°50' sjeverno i 10°9' istočno.

Historija[uredi | uredi izvor]

Historijski grad Kartaga je bila smještena preko puta centra modernog Tunisa. Pod vladarskim dinastijama Almohada i Hafsida, od 12-tog do 16-tog vijeka, Tunis je bio izrastao u jedan od najvećih i najbogatijih gradova Islamskog svijeta.

Tunis postaje glavni grad države Tunis za vrijeme dinastije Hafsida, i biva vodećim centrom trgovine s Evropom. Turci zauzimaju grad 1534. Poslije 1591. turski guverneri (Begovi) dobijaju prividnu nezavisnost, a grad se razvija kao centar trgovine i gusarenja.

Aprila 1655. engleski admiral Robert Blake je bio poslan na Sredozemlje da bi ubrao naknadu od zemalja čiji su brodovi napadali engleske brodove. Jedino je tuniški beg odbio platiti naknadu, što je rezultiralo s tim da je 15 Blakeovih brodova napalo Begovo skladište u Porto Farini (Ghar el Melh), uništivši 9 alžirskih brodova i 2 obalne baterije, i to je bio prvi slučaj u historiji bitaka na moru da su obalne baterije bile zauzete bez iskrcavanja trupa.

Francuzi okupiraju grad od 1881. do 1956. Za vrijeme Drugog Svjetskog Rata, Tunis je bio zauzet od strana sila Osovine, i to od novembra 1942. do maja 1943. i bio je njihova zadnja baza u Africi. Sjedište Arapske Lige je bilo u Tunisu od 1979. do 1990. Za to vrijeme sjedište je bilo bombardovano, godine 1982. od strane Izraelskih zračnih snaga. Preko 70 osoba je poginulo za vrijeme tih napada.

Historijske znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Ruševine Chartage su u blizini, u sjeveroistočnom pravcu od grada. Tuniško jezgro je na UNESCO-ovoj World Heritage Sites listi, od 1979. Tunis ima oko 700 historijskih građevina, uključujući palače, džamije, mauzoleje, medrese i fontane, koje datiraju još od perioda Almohada i Hafsida.

Ekonomija[uredi | uredi izvor]

Najznačajnija je proizvodnja tekstila, tepiha i maslinovog ulja. Turizam je važan izvor gradskih prihoda. Zadnjih nekoliko godina grad i država Tunis stiču status važnog turističkog centra, a ubrzanom razvoju turizma pogoduje politika vlade koja omogućava lako dolaženje do kredita privatnim preduzetnicima koji žele ulagati u turističke poslove, kao i pristupačne cijene te gostoljubivost domaćina.

U gradu je još smješten i univerzitet te Tunis-Carthage aerodrom.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]