Nema zemlje za starce (film)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Nema zemlje za starce
No Country for Old Men poster.jpg
Originalni poster za film
Režiser Ethan Coen
Joel Coen
Producent Ethan Coen
Joel Coen
Scott Rudin
Scenarist(i) Joel Coen, Ethan Coen (prema istoimenom romanu Cormaca McCarthyja)
Uloge Tommy Lee Jones
Javier Bardem
Josh Brolin
Woody Harrelson
Kelly MacDonald
Garrett Dillahunt
Tess Harper
Muzika Carter Burwell
Žanr drama, triler
Kinematografija Roger Deakins
Montaža Joel Coen
Ethan Coen
Produkcija
Distributer '
Premijera 21. novembar 2007.
Trajanje 122 minute
Zemlja SAD
Jezik engleski
Budžet 25 miliona $
Zarada 74.2 miliona $ [1]

Nema zemlje za starce američki je film snimljen 2007. u režiji braće Coen. Glavne uloge tumače Tommy Lee Jones, Javier Bardem i Josh Brolin. Film je osvojio 4 Oskara uključujući i onaj za najbolji film. [1]

Radnja[uredi | uredi izvor]

Film počinje sa snimkom puste, široko otvorene ravnice u Zapadnom Teksasu juna 1980. Lokalni šerif Bell (Tommy Lee Jones), govori o promjenjivim vremenima: u starim danima, niko od šerifa nikad nije nosio oružje, kao i njegov pokojni otac, koji je bio šerif i prije njega; u moderno vrijeme, međutim, Bell je jednom poslao jednog maloljetnika na električnu stolicu koji je ubio djevojku jednostavno zato što je želio ubiti nekoga, i rekao je da će to učiniti opet, ako bi ikako imao priliku.

Uz pustu autocestu, Anton Chigurh (Javier Bardem) je uhapšen od strane zamjenika šerifa (Zach Hopkins). Oni su se vratili u praznu policijsku stanicu, gdje zamjenik poziva šerifa Bella. On govori šerifu o čudnom oružju koje je bilo u posjedu Chigurha. Zamjenik misli da to može biti spremnik za kisik, ali to je zapravo uređaj koji se koristi za ubijanje stoke u klaonici. Zamjenik je leđima okrenut Chigurhu, koji se šulja iza njega i u momentu kad je zamjenik spustio slušalicu telefona, koristi lance s kojima je vezan da zadavi zamjenika. Nakon što se očistio u staničnom kupatilu, Chigurh krade policijski auto i dok je bio na pustoj autocesti, koristi svjetla i sirenu policijskog automobila da zaustavi slučajnog vozača (Chip Love) koji je vozio Forda Sedana. On pristojno pita čovjeka da izađe iz automobila. Chigurh onda traži od njega da se drži podalje i uzima svoj pištolj koji je bio priključen na spremnik kompresovanog zraka i stavlja ga na čelo zbunjenog vozača. On pritišće okidač i zabija ekser u čovjekovu lubanju, i na mjestu ga ubija. Chigurh se odvozi sa njegovim automobilom.

Negdje u pustinji, Llewelyn Moss (Josh Brolin) lovi divokoze. Nišani svojom lovačkom puškom na jednu, zatim puca, raspršujući životinje. Dok je pješačio do mjesta gdje je krdo stajalo, on primjećuje trag krvi. Shvativši da je divokoza otišla u drugom smjeru od traga krvi, on posmatra ranjenog pit bulla u daljini. Prateći pseću stazu, Moss konačno dolazi do nekoliko kamioneta parkiranih usred pustinje. Meksički kriminalci i pit bullovi leže mrtvi na zemlji, a samo smrtno ranjeni vozač daje znake života. Vozač moli Mossa za malo vode, ali Moss kaže da on nema nimalo vode. Moss pita čovjeka ima li još preživjelih ali ne dobija odgovor. On pažljivo uzima njegov automatski pištolj sa sjedišta i municiju iz džepa na košulji. Ispod cerade jednog od kamioneta, Moss vidi ono što se čini da je mnogo heroina.

Moss prati samo jednog od kriminalaca koji je pobjegao u pucnjavi i dolazi do stabla gdje nalazi čovjeka koji je umro. On pronalazi veliku torbu ispunjenu sa dva miliona dolara i pištolj kalibra 0.45. On uzima novac i pištolj i vraća se kući, gdje skriva automatsku pušku ispod njegove mobilne kuće. Njegova supruga Carla Jean (Kelly Macdonald) je uzrujana što je otišao cijeli dan, ali on odbija da joj kaže gdje je našao pištolj i torbu. Ona ga pita šta je u torbi, ali mu ne vjeruje kad joj je rekao da je puna novca. Te noći, Moss se budi, i odluči da treba odnijeti vodu ranjenom vozaču. Stiže tamo pred zoru i nosi galon vode, ali otkriva da je ranjeni čovjek ubijen pucnjem sačmarice u predjelu glave. Gledajući nazad na mjesto gdje je bio parkirao svoj kamionet, Moss sada primjećuje drugi kamionet parkiran tik uz njegov. Dvojica muškaraca izlaze i uništavaju mu gume. On se pokušava sakriti ispod jednog od kamioneta, ali oni pucaju na njega približavajući se u kamionetu, i koriste svijetla reflektora.

Više napadača se pojavljuje, onesposobljavajući njegovo vozilo. Moss bježi sa jednim od vozila, ali je pogođen u rame sačmaricom baš kad je uspio da dosegne do nasipa rijeke. Dvojica muškaraca, očito Meksikanci, šalju pit bulla za njim. Izbjegavajući pucnjavu, Moss uranja u rijeku i pliva nizvodno, i na kraju prelazi na drugu stranu s pit bullom za petama. Na suprotnoj obali, Moss grčevito puni pištolj i ubija psa u trenutku kad on skače na njega. On zavija svoje rane, vraća se kući i šalje Carlu Jean da ostane s majkom u Odessi, dok on putuje odvojeno s novcem. Na benzinskoj stanici, Chigurh ide platiti za kupljene namirnice te vlasnik pokušava da razgovora sa njim. Chigurh je uzrujan njegovim razgovorom, i vlasnik se nalazi u čudnoj, napetoj konfrontaciji. Chigurh zahtijeva od njega da bacaju novčiće tako da se odluči da li je on pobjednik, ustvari da li će čovjek živjeti ili umrijeti. Vlasnik pogađa da će biti glava i Chigurh čovjeku daje novčić. Govori mu da ga ne miješa s bilo kojim drugim kovanicama.

Kasnije te večeri, dva dobro odjevena muškarca odvode Chigurha na mjesto neuspjele trgovine droga. Oni mu daju uređaj za praćenje koji može koristiti kako bi pronašao torbu s novcem, u kojoj je skriven odašiljač. Chigurh uzima pištolj i ubija ih oboje. Sljedeće jutro, šerif Bell i zamjenik Wendell (Garret Dillahunt) pronalaze gorući automobil, i prepoznaju Forda koji pripada mrtvom vozaču. Oni slijede tragove guma koje ih vode do mjesta obračuna, gdje šerif Bell prepoznaje Mossov kamionet. On i Wendell pažljivo pregledaju mjesto i onda pozivaju federalne vlasti. Heroin je nestao iz stražnjeg dijela kamioneta. Chigurh se pojavljuje kod pokretne kuće Mossa i Carle Jean. Kuća je prazna, ali pronalazi u neotvorenoj koverti telefonski račun koji otkriva da je par napravio puno poziva za Odessu, Texas. Moss ispraća svoju suprugu na autobus i uvjerava je da će je nazvati za par dana. On iznajmljuje sobu u jednom motelu i skriva novac u klima uređaju. Moss odlazi iz hotela da kupi čizme i čarape i zatim uzima taksi nazad, ali primjećuje jedan kamionet parkiran u blizini njegove sobe što mu se čini sumnjivim te on govori vozaču da ga odveze ka drugom motelu.

Chigurh u međuvremenu poziva brojeve sa telefonskog računa pokušavajući odgonetnuti gdje se nalazi Moss. Sljedećeg jutra Moss kupuje šator, ljepljive trake, žicu, sačmaricu i municiju u jednoj lokalnoj trgovini sportske opreme. On se vraća u svoj prvi hotel i iznajmljuje još jednu sobu odmah do prve. Dok je Chigurh prolazio pored motela uređaj za praćenje se aktivira i pronalazi iz koje sobe signal dolazi, to jest iz Mossove prve sobe. Chigurh provaljuje u sobu i tu pronalazi tri Meksikanaca i ubija ih. Pucnjavu je čuo Moss u suprotnoj sobi. Chigurh pretražuje sobu te primjećuje da klima uređaj vodi u drugu sobu. Moss bježi u mraku s novcem i stopira na autoputu. Vozač (Mathew Greer) koji ga je pokupio govori mu da ne bi trebao stopirati, jer to je opasno.

Sljedećeg dana, u jednom neboderu u Dallasu, lovac na ucjene po imenu Carson Wells (Woody Harrelson) stiže na sastanak sa jednim poslovnim čovjekom (Stephen Root)koji je uzrujan zbog brojnih ubistava koja je počinio Chigurh. On zapošljava Wellsa da sredi "situaciju" sa Chigurhom i da pronađe novac. U pograničnom gradu, Moss iznajmljuje sobu u starijem, ruševnom višespratnom hotelu. Ne može da spava, pokušava shvatiti kako ga je Chigurh pronašao u prethodnom motelu. On pretražuje torbu i pronalazi odašiljač koji Chigurh koristi da ga pronađe. Čuje sumnjive zvukove i poziva recepcionara (Marc Miles), ali on ne odgovara. Vidi sjenu noge pod njegovim vratima, i onda svjetla u hodniku se gase. Chigurh puca kroz bravu i pogađa Mossa, koji ispaljuje hitac iz svoju puške kroz vrata. Moss onda baca torbu sa drugog sprata kroz prozor. Chigurh puca na njega s prozora ali maši.

Moss zaustavlja jednog vozača kamioneta (Luce Rains) i kaže mu da ga vozi nekuda daleko, ali Chigurh ubija vozača. Moss pokušava da upravlja vozilom, ali se sudara sa drugim vozilom. On se skriva iza obližnjeg automobila, zatim puca i ranjava Chigurha. Ranjen i sam, Moss vozi kamionet do obližnje rijeke Rio Grande gdje baca torbu s novcem u neko žbunje kod obale. On pokriva svoju krvavu košulju s jaknom i, pozirajući kao pijani meksikanac zavarava meksičke graničare kako bi mogao preći u Meksiko. U jutarnjim satima bude ga pripadnici Norteño grupe koje plaća da ga odvedu u bolnicu. Šerif Bell je uznemiren sa onim šta je vidio u pustinji i sa očitim pogoršanim stanjem morala u svijetu. On odlazi u posjetu Carli Jean u Odessu i pita je da uspostavi kontakt sa njenim mužem. Šerif joj govori kako je jednog lokalnog farmera skoro ubila životinja koju je pokušavao da zakolje, i kako klaonice sada koriste pištolje sa kompresovanim zrakom da brzo ubiju stoku. U pograničnom gradu, Chigurh, ranjen u bedro sačmaricom, pali automobil i nonšalantno krade lijekove. U motelskoj sobi on tretira svoju ranu.

Carson posjećuje Mossa u meksičkoj bolnici i sugerira mu da preda novac, tako da ga Carson može zaštititi. Moss odbija, a Carson mu govori u kojem se hotelu smjestio. Na putu nazad preko granice, Carson vidi torbu s mosta. Po povratku u svoj hotel, isti onaj u kojem je i Moss bio odsjeo, Carson se suočava sa Chigurhom. Carson pokušava da pregovara sa njim da mu poštedi život, ali kad telefon zazvoni, Chigurh ga ubija. Moss je na telefonu, a Chigurh mu kaže da ako ne donose novac, neće mu ubiti suprugu. Chigurh govori Mossu da zna gdje se tačno nalazi, i umjesto da dođe da ga ubije u bolnici, on će otići do kuće majke Carle Jean. Moss mu kaže da će ga ubiti i onda prekida vezu. Moss napušta bolnicu i uzima torbu. Naziva Carlu Jean u Odesi i kaže joj da leti za El Paso kako bi se tamo sastali. Chigurh u međuvremenu odlazi u Dallas, gdje ubija biznismena koji je zaposlio ne samo Carsona, nego i neke Meksikance. Njegov kamionet se kvari na cesti a jedan poljoprivrednik (Chris Warner) sa kamionom punim pilećih kaveza zastaje da mu pomogne. Chigurh ga pita gdje je najbliži aerodrom. Poljoprivrednik mu kazuje El Paso, a Chigurh ga pita kako bi se kavezi sa pilićima mogli istovariti iz kamiona. Nešto kasnije u auto-praonici on pere pileće perje sa prikolice kamiona.

Meksikanci prate Carlu Jean i njezinu majku (Beth Grant) od Odese do aerodroma. Carla Jean naziva šerifa Bella i kaže mu gdje se Moss nalazi u El Pasu. U hotelu, žena (Ana Reeder) se sunča kod bazena i koketira sa Mossom. Ona ga poziva u svoju sobu na pivo, ali on kaže da je oženjen i odbija njenu ponudu. Šerif Bell vozi prema Mossovom motelu kad čuje pucnjavu i vidi kamionet koji ubrzano odlazi. U motelu, šerif Bell vidi veliki broj praznih čahura pored bazena, gdje žena pluta mrtva. On onda vidi Llewelyna Mossa mrtva iza otvorenih vrata njegove sobe. Torba sa novcem nedostaje. Sve što šerif Bell može učiniti je da utješi Carlu Jean po njenom dolasku. Kasnije te noći, šerif Bell i lokalni šerif (Rodger Boyce) piju kahvu i žale se zbog pada morala u američkom društvu. Nakon toga, šerif Bell se vraća u motel i zamalo da ga ubije Chigurh koji pretražuje sobu u nadi da će naći torbu s parama.

Šerif Bell posjećuje svog ujaka, Ellisa (Barry Corbin) i kaže mu da se povlači jer je previše uznemiren nasiljem koje je vidio. U međuvremenu, Chigurh posjećuje Carlu Jean, koja tek što je sahranila svoju majku. Ona razumije zašto je on tu, ali još uvijek smatra da je sve to besmisleno. Chigurh baca novčić, ali Carla Jean odbija igrati njegovu igru​​, rekavši da je on taj koji odlučuje o tome hoće li biti ubijena ili ne, a ne novac. Chigurh napušta kuću i zaustavlja se da očisti svoje čizme umazane krvlju. Zatim sjeda u automobil i odlazi; ali kad je prelazio raskršće jedan automobil koji je jurio udara ga velikom silinom. Chigurh izlazi iz svog automobila, a njegove oči skoro da su iskočile iz lubanje a njegove kosti strše u predjelu lakta. Chigurh odlazi šepajući niz ulicu. U kući šerifa Bella, šerif razmišlja šta učiniti dok doručkuje sa suprugom, Lorettom (Tess Harper). On se sjeća svog ​​sna o svom ocu koji je također bio šerif. Bell je sanjao da su on i njegov otac jahali kroz planinski prolaz po noći. Njegov otac, koji je nosio rog odjahao je naprijed u tamu i nestao. Iako on nije mogao ništa vidjeti u tamnoj noći, Bell je nastavio jahati dalje jer njegov otac bi mogao imati toplu vatru koja čeka na njega. [1]

Uloge[uredi | uredi izvor]

[1]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Oscari[uredi | uredi izvor]

BAFTA[uredi | uredi izvor]

Zlatni globus[uredi | uredi izvor]

Ostale nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Javier Bardem - najbolji sporedni glumac - Nagrade Udruženja filmskih kritičara Austina, Bostona, centralnog Ohija, Chicaga, Dallasa, Floride, Kansas Cityja, Las Vegasa, New Yorka, Phoenixa, Toronta, Washingtona, D. C.
  • Joel Coen, Ethan Coen - najbolji adaptirani scenarij - Nagrade Udruženja filmskih kritičara Austina, centralnog Ohija, Chicaga, Kansas Cityja, New Yorka, Phoenixa, Toronta.
  • Najbolji film - Nagrade Udruženja filmskih kritičara Bostona, centralnog Ohija, Chicaga, Dallasa, Australije, Floride, Las Vegasa, Londona, New Yorka, Phoenixa, Rusije, San Diega, Toronta, Vancouvera, Washingtona D. C.
  • Joel Coen, Ethan Coen - najbolja režija - Nagrade Udruženja filmskih kritičara centralnog Ohija, Chicaga, Dallasa, Floride, Las Vegasa, New Yorka, Phoenixa, San Franciska, Toronta, Vancouvera, Washingtona DC.
  • Roger Deakins - najbolja fotografija - Nagrade Udruženja filmskih kritičara Floride, San Diega.
  • Kelly MacDonald - najbolja sporedna glumica - Nagrade Udruženja filmskih kritičara Londona
  • Roger Deakins - najbolji fotograf - nagrada Udruženja britanskih fotografa
  • Najbolji strani film - nagrada "David di Donatello"
  • Joel Coen, Ethan Coen - nagrada Udruženja američkih filmskih režisera
  • Najbolji strani film - nagrada "Kinema Junpo"
  • Najbolji američki film - nagrada "Robert"
  • Javier Bardem - najbolji sporedni glumac - nagrada Filmskog festivala Santa Barbara
  • Joel Coen, Ethan Coen - najbolji adaptirani scenarij - nagrada Udruženja američkih pisaca

[1]

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Naslov filma je dio prve strofe iz poeme Williama Butlera Yeatsa "Ploveć za Bizant", a stih glasi: "To nije zemlja za starce".
  • Suprotno od najuspješnijih filmova snimljenih po romanima, veliki dio akcije snimljen je od riječi do riječi iz Cormac McCarthyjevog romana, i pojavljuje se u istom redoslijedu. Na primjer, Bellov završni govor u filmu je na zadnjoj stranici knjige. Međutim, što je neobično za Joela i Ethana Coena (obično poznati po svojim izrazito pričljivim likovima), oni skraćuju dijaloge koji se mogu naći u knjizi, pogotovo u nekim scenama.
  • Nakon što raznosi automobil, Chigurh ulazi u apoteku Mike Zoss. To je referenca na Mike Zoss apoteku u Minneapolisu gdje su braća Coen proveli jedno vrijeme svog djetinjstva. Braća Coen također nazivaju svoju producentsku firmu Mike Zoss Productions.
  • Dok su se nalazili na lokaciji u gradu Marfa, Texas, film Biće krvi je sniman u blizini. Jednog dana, dok je snimao širok kadar krajolika, režiseri Joel i Ethan Coen morali su zaustaviti snimanje na jedan dan kada je gigantski oblak tamnog dima bio upadljiv u kadru. Paul Thomas Anderson je bio testirao pirotehniku za svoj film. Braća Coen su nastavili snimati sljedeći dan, kada se dim napokon razišao. Godinu i po dana kasnije, oba filma su bili vodeći kandidati na dodjeli Oscara.
  • Kada su Joel Coen i Ethan Coen prišli Javieru Bardemu i predložili mu da igra ulogu Chigurha, on je rekao: "Ja ne vozim, ja govorim loš engleski i mrzim nasilje." Coenovi su odgovorili: "To je baš i razlog zašto te pozivamo." Bardem je rekao da je prihvatio ulogu jer je njegov san bio da se pojavi u filmu braće Coen.
  • Ovo je drugi film u historiji dodjela nagrada Oskara za najboljeg režisera za dva režisera - prvi je bio između Jeromea Robbinsa i Roberta Wisea za film Priča sa zapadne strane.
  • Javier Bardem je na 80. dodjeli Oscara februara 2008. osvojio Oskara za najbolju sporednu mušku ulogu što ga čini prvim španskim glumcem koji je osvojio ovu nagradu.
  • Kada Llewelyn Moss (Josh Brolin) prelazi meksičku granicu, on postaje prvi lik u filmu braće Coen koji je ikada kročio izvan Sjedinjenih Američkih Država. Ne računajući njihov doprinos za filmsku antologiju Pariz, volim te, nijedan drugi film koji je bio napisan ili režiran od braće Coen ne odvija se u stranoj zemlji.
  • Garret Dillahunt je imao audiciju pet puta za ulogu Llewelyna Mossa prije nego je završio u ulozi Wendella.
  • Jedno od ubistava kasnije u filmu se odvija u sobi broj 114, taj broj se koristio u više navrata u Kubrickovim filmovima.
  • Kada Moss leži ozlijeđen na podu, nakon prelaska meksičke granice, mariachi grupa počinje mu pjevati: "Htio si da letiš bez krila, htio si dotaknuti nebo, htio si previše bogatstva, htio si da se igraš s vatrom", vjerovatno aludirajući na priču iz filma.

[1]

Kritike[uredi | uredi izvor]

... "Nema zemlje za starce" je jedan od najboljih filmova koji su braća Coen, Joel i Ethan, ikada napravili, a oni su također kreirali i Fargo. Tu su uključeni elementi trilera i utrke, ali je u suštini proučavanje lika, preispitivanje kako se njegovi ljudi susreću i izlaze na kraj sa čovjekom koji je tako zao, okrutan i bezosjećajan da ga se jednostavno ne može shvatiti. Chigurh je tako zao, ali on je ponekad gotovo smiješan. "On ima svoje principe", kaže lovac na ucjene, koji ga prilično poznaje. Ovaj film majstorski evocira vrijeme, mjesto, lik, moralne izbore, nemoralna uvjerenja, ljudsku prirodu i sudbinu. Također je, s fotografijom Rogera Deakinsa, montažom braće Coen i muzikom Cartera Burwella, zapanjujuće lijep, ukočen i usamljen. Film također voli neke od svojih likova, i sažaljeva ih i ima sluha za dijalog ali ne kao što se govori, nego kao što se sanja.

Mnoge scene su tako besprijekorno konstruirane tako da želite da jednostavno traju, a ipak one stvaraju emocionalnu privlačnost na sljedeću scenu. Drugi film koji je učinio to da ga osjećam na isti način je bio Fargo. Napraviti takav jedan film je čudo. Ovo je još jedno.

Roger Ebert [2]

... Sudeći po radnji, to je otprilike to: otkačenjak sa zastrašujućim oružjem progoni žrtvu usred TexMex okruženja. No, prije nego što počnete razmišljati: "Da, u redu, nešto kao Texas Chainsaw Massacre" uzmite u obzir ovo. Ova nakaza je metafora za nasilje i to svako nasilje, svako zlo. U svakom društvu žrtva je metafora za sve naše mizerne ljudske napore za bijeg i kroćenje nasilja. A umorni stari šerif kojeg glumi Tommy Lee Jones? On predstavlja razdražljivi, kolektivni superego civilizacije, koji pokušava i ne nalazi smisla u svemu tome.

Braća Coen su uvijek imali smisao za stilski prototip i bolesni crni humor, još od filma iz 1984. Krvavo jednostavno pa sve do filma Ladykillers 20 godina kasnije. No, ovdje su istrenirali svoju izrazitu ekscentričnu snagu, na jednoj krvavoj bajci o ljudima i ludilu zla. Interpretirati njegovu simboliku, ako vam se sviđa, ili predati se njegovoj napetoj neizvjesnosti, ali sa bilo kojim načinom idete prema istom čudnom kraju. Antiklimaks u motelu u El Pasu plaši nas sa nečim što se ne prikazuje, a završni prizori uznemiruju sa onim što oni ne govore.

Amy Biancolli, Houston Chronicle [3]

... To je najbolji film braće Coen još od Velikog Lebowskog iz 1998, a također i njihov najbolji film koji se temelji na djelu neke druge osobe. U ovom slučaju, to je hvaljeni roman Cormaca McCarthyja iz 2005., koji je - iako u tačnoj adaptaciji riječ po riječ - obogaćen sa Coenovim nepogrešivim stilom i duhovitošću.

Smjer Coenovih je izvanredan, njihove scene potjere su posebno uzbudljive a snimljene su sa vratlomnom napetošću. Da se ne upotrebljava muzika u filmu bio je pametan potez, oslanjajući se na snagu šutnje kao povećanje faktora strave koji se osjeća stalno. Također, motiv Western filmova je uvijek prisutan tokom cijelog filma zahvaljujući teksaškom okruženju, što je zapravo snimano u Las Vegasu, Novom Meksiku i lijepo uhvaćeno od strane dugogodišnjeg filmskog snimatelja Coenovih Rogera Deakinsa. Osim prekomjerne količine ubijanja i nasilja, Nema zemlje za starce je upijajući film koji će proganjati dušu po njegovom završetku.

Matthew Pejkovic [4]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]