Schindlerova lista

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Schindlerova lista
Schindler's List movie.jpg
Originalni poster za film
Režiser Steven Spielberg
Producent Steven Spielberg
Branko Lustig
Gerald R. Molen
Scenarist(i) Steven Zaillian
(prema romanu Schindlerova arka Thomasa Keneallyja)
Uloge Liam Neeson
Ben Kingsley
Ralph Fiennes
Caroline Goodall
Jonathan Sagall
Embeth Davidtz
Malgorzata Gebel
Muzika John Williams
Žanr drama, biografija
Kinematografija Janusz Kaminski
Montaža Mark Warner
Distributer Universal Pictures
Datum izlaska 15. decembar 1993.
Trajanje 195 minuta
Zemlja SAD
Jezik engleski
Budžet 25 miliona $
Zarada 321.306.305 $[1]

Schindlerova lista biografski je film snimljen 1993. o Oskaru Schindleru, njemačkom poduzetniku koji je spasio živote više od hiljadu uglavnom poljsko-židovskih izbjeglica tokom holokausta zapošljavajući ih u svojim tvornicama. Film je režirao Steven Spielberg, a temelji se na romanu Schindlerova arka australskog romanopisca Thomasa Keneallyja. U glavnim su ulogama Liam Neeson kao Schindler, Ralph Fiennes kao oficir Schutzstaffela Amon Göth te Ben Kingsley kao Schindlerov računovođa Itzhak Stern. Film je doživio veliki uspjeh i dobitnik je sedam Oscara, uključujući onaj za najbolji film, najboljeg režisera i najbolju izvornu muziku, kao i brojne druge nagrade: sedam BAFTA, tri Zlatna globusa itd. Godine 2007. Američki filmski institut rangirao je ovaj film kao osmi na svojoj listi 100 najboljih američkih filmova svih vremena. Film počinje 1939. preseljavanjem poljskih Židova iz okolnih područja od strane nacista u krakovski geto nedugo nakon početka Drugog svjetskog rata. U međuvremenu, Oskar Schindler (Liam Neeson), etnički njemački biznismen iz Moravske, stiže u grad u nadi da će se obogatiti kao ratni profiter.[2]

Radnja[uredi | uredi izvor]

Upozorenje čitaocu: Tekst koji slijedi mogao bi vam otkriti ključne detalje i završetak radnje ovog djela!
Slika fabrike Oskara Schindlera

Preseljenje poljskih Židova iz okolnih područja Krakowa počinje krajem 1939, ubrzo nakon izbijanja Drugog svjetskog rata, kada je njemačka vojska porazila poljsku vojsku za samo tri sedmice. Oskar Schindler (Liam Neeson), uspješan biznismen, stiže iz Čehoslovačke u nadi da će pomoću jeftine radne snage Židova da proizvede robu za njemačku vojsku. Schindler, oportunistički član nacističke stranke, obasipa mitom vojsku i SS oficire zadužene za nabavku. Pod pokroviteljstvom vojske, Schindler stječe tvornicu za proizvodnju vojnih pribora za jelo i kuhinjske potrepštine. Ne znajući mnogo o tome kako pravilno rukovoditi takvim preduzećem, on uspostavlja kontakt sa Itzhakom Sternom (Ben Kingsley), službenikom u lokalnom Judenratu (židovskom vijeću), koji ima kontakte sa sada ilegalnom židovskom poslovnom zajednicom u getu. Oni mu posuđuju novac za tvornicu u zamjenu za mali udio proizvoda prodatih na crnom tržištu. Zbog otvaranja tvornice, Schindler se dopada nacistima i uživa u svom novopronađenom bogatstvu i statusu kao "Herr Direktor", dok je Stern bio na čelu uprave. Stern sugerira Schindleru da zapošljava Židove, umjesto Poljaka, jer oni koštaju manje (Židovi sami ne dobijaju ništa, plaće idu direktno za Reich). Radnicima u Schindlerovoj tvornici je dopušteno da budu izvan geta, a Stern krivotvori dokumente kako bi se osiguralo da se što je više moguće ljudi smatra "važnim" od strane nacističke birokracije, koja ih spašava od toga da budu prebačeni u koncentracijske logore ili čak budu ubijeni.

Amon Göth (Ralph Fiennes) stiže u Krakov kako bi pokrenuo izgradnju radnih logora u blizini, Paszówa. SS uskoro počinje sa uništenjem krakovskog getoa, šaljući stotine vojnika koji pucaju u svakoga ko se suprotstavlja, ili je nekooperativan; starije osobe, ili nemoćne osobe, ili koga bilo bez ikakvog razloga. Schindler promatra pokolj sa brda iznad geta, te je duboko dirnut. On je ipak oprezan u svom prijateljstvu sa Gothom i, kroz Sternovo primanje mita, on i dalje uživa ​​u pomoći i zaštiti SSa. Kamp je izgrađen izvan grada u Paszówu. Tokom tog vremena Schindler podmićuje Götha da mu dopusti da sagradi manji kamp za svoje radnike, s motivom da ih zaštiti od pljačke stražara. Uskoro stiže iz Berlina naredba da Göth ekshumira i uništiti sva tijela poginulih u krakovskom getu, demontira Paszów i preseli preostale Židove u Auschwitz. Schindler uvjerava Götha da zadrži "svoje" radnike, tako da ih on može premjestiti u tvornicu u svoj rodni Zwittau-Brinnlitz, u Moravskoj - daleko od "konačnog rješenja", koje je sada u potpunosti u procesu u okupiranoj Poljskoj. Göth se prešutno slaže, naplaćujući određeni iznos za svakog radnika. Schindler i Stern sastavljaju popis radnika koji bi ih trebao spasiti od vozova za Auschwitz.

"Schindlerova lista" obuhvata sve "kvalificirane" zatvorenike, a za mnoge u Paszówu to je značilo život i smrt. Gotovo svi ljudi sa Schindlerove liste sigurno stižu u novo mjesto, s iznimkom na vlak koji slučajno preusmjerava žene i djecu u Auschwitz. Tu se žene odvode na ono što oni vjeruju da je plinska komora, ali oni vide samo vodu iz tuševa. Dan nakon toga žene su prikazane kako čekaju u redu za rad. U međuvremenu, Schindler je požurio odmah u Auschwitz kako bi riješio problem i da izbavi žene iz Auschwitza, zatim podmićuje zapovjednika logora Rudolfa Hössa (Hans-Michael Rehberg) s nešto dijamanata, tako da poštedi žene i djecu. Međutim, problem nastaje kada su sve žene ukrcali na vlak ali je nekoliko SS oficira pokušalo vratiti djecu nazad i spriječiti ih da odu. Schindler, koji je lično nadgledao ukrcavanje, uspješno pregovara s njima i oslobađa djecu. Nakon što Schindlerove žene dolaze u Zwittau-Brinnlitz, Schindler uspostavlja potpunu kontrolu nad nacističkim čuvarima dodijeljenim tvornici; smaknuća po kratkom postupku su zabranjena, zlostavljanje radnika nije dozvoljeno u krugu tvornice. Schindler također dopušta Židovima da slave subotu, a troši mnogo svog bogatstva koje je stekao u Poljskoj podmićivanjem nacističkih funkcionera. U svom rodnom gradu iznenađuje svoju suprugu, dok je ona bila u crkvi za vrijeme mise, i kaže joj da je ona jedina žena u njegovom životu (unatoč tome što je prethodno bio prikazan kao ženskar). Ona odlazi s njim u tvornicu da mu pomogne. Njemu ponestaje novca upravo u trenutku kad se njemačka vojska predaje i okončava rat u Evropi.

Kao član nacističke njemačke i samoopisani "profiter robovima," Schindler mora pobjeći od nadolazeće sovjetske Crvene armije. Nakon što je otpustio nacističke čuvare da se vrate svojim porodicama, on se pakuje u automobil tokom noći, i oprašta se od svojih radnika. Oni mu daju pismo s objašnjenjem da on za njih nije kriminalac, zajedno s prstenom s ugraviranim talmudskih citatom: "Onaj koji spašava život jednom čovjeku, spašava cijeli svijet." Schindler je dirnut, ali duboko potresen, s osjećajem da je mogao sam učiniti mnogo više da spasi više života. On odlazi sa suprugom tokom noći, odjeven u poljsku zatvoreničku odjeću, predstavljajući se kao izbjeglica. Schindlerovi Židovi, nakon što su proveli noć spavajući van tvornice, probudili su se ujutro. Sovjetska divizija stiže i najavljuje Židovima da su oni oslobođeni zahvaljujući Crvenoj armiji. Židovi šetaju do obližnjeg grada u potrazi za hranom. Dok oni hodaju, scena se mijenja u današnje vrijeme (u boji) i prikazuje grob Oskara Schindlera u Izraelu. Film završava s povorkom Židova koji su radili u Schindlerovoj tvornici, od kojih svaki s poštovanjem postavlja kamen na njegov grob. Glumci glavnih likova hodaju ruku pod ruku s ljudima koje su portretirali i također stavljaju kamenje na Schindlerov grob. Publika saznaje da je broj preživjelih bio 1.100, a broj njihovih potomaka sada iznosi više od 6.000. Židovska populacija u Poljskoj, koja se prije brojala u milionima, u vrijeme snimanja filma iznosila je približno 4.000. U posljednjoj sceni, čovjek (Neeson sam, iako mu lice nije vidljivo) stavlja par ruža na grob i tu stoji u kontemplaciji. [1]

Uloge[uredi | uredi izvor]

[1]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Oscari[uredi | uredi izvor]

BAFTA[uredi | uredi izvor]

  • Najbolji film
  • Ralph Fiennes - najbolji sporedni glumac
  • Janusz Kaminski - najbolji fotograf
  • Michael Kahn - najbolji montažer
  • John Williams - najbolja muzika
  • Steven Zaillian - najbolji scenarista

Zlatni globus[uredi | uredi izvor]

  • Najbolji film
  • Steven Spielberg - najbolja režija
  • Steven Zaillian - najbolji scenarist

Ostale nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Steven Spielberg - najbolji strani režiser - nagrada "Amanda" (Norveška)
  • Michael Kahn - najbolji montažer - Udruženje filmskih montažera Amerike
  • Najbolji strani film - nagrada Japanske filmske akademije
  • Najbolji film - nagrada Udruženja filmskih kritičara Bostona
  • Steven Spielberg - najbolji režiser - nagrada Udruženja filmskih kritičara Bostona
  • Ralph Fiennes - najbolji sporedni glumac - nagrada Udruženja filmskih kritičara Bostona
  • Janusz Kaminski - najbolji fotograf - nagrada Udruženja filmskih kritičara Bostona
  • Janusz Kaminski - najbolji fotograf - nagrada Društva britanskih fotografa
  • Najbolji film - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga
  • Liam Neeson - najbolji glumac - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga
  • Janusz Kaminski - najbolja fotografija - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga
  • Steven Spielberg - najbolji režiser - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga
  • Steven Zaillian - najbolji scenarista - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga
  • Ralph Fiennes - najbolji sporedni glumac - nagrada Udruženja filmskih kritičara Chicaga
  • Steven Spielberg - najbolji režiser - nagrada Udruženja filmskih režisera (SAD)
  • John Williams - najbolja muzika - nagrada Grammy
  • Steven Spielberg - najbolji strani režiser - nagrada "Hochi"
  • Najbolji film - nagrada Udruženja filmskih kritičara Kansas Cityja
  • Steven Spielberg - najbolji režiser - nagrada Udruženja filmskih kritičara Kansas Cityja
  • Najbolji film - nagrada Udruženja filmskih kritičara Los Angelesa
  • Janusz Kaminski - najbolji fotograf - nagrada Udruženja filmskih kritičara Los Angelesa
  • Najbolji film - nagrada Udruženja filmskih kritičara New Yorka
  • Ralph Fiennes - najbolji sporedni glumac - nagrada Udruženja filmskih kritičara New Yorka
  • Janusz Kaminski - najbolji fotograf - nagrada Udruženja filmskih kritičara New Yorka

[1]

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

  • Billy Wilder doprinio je prvom nacrtu scenarija. Wilder je imao mnogo rodbine koji su poginuli u holokaustu, i pokušao je uvjeriti Spielberga da mu povjeri režiju filma. Spielberg je već bio spreman snimati film u Poljskoj i to je odbio.
  • Tim Roth je bio uzet u obzir za ulogu Amona Götha.
  • Ovo je bio prvi Spielbergov film koji je rangiran sa "R"
  • Kao producent, Spielberg je tražio da preda dužnosti režije na ovom filmu brojnim kolegama, jer se bojao da ne može napraviti dobru priču o pravdi. On je odbio Martina Scorsesea (koji je bio zainteresiran, ali u konačnici je osjetio da je ovo predmet koji treba obaviti režiser židovskog porijekla), Roman Polanski (koji je osjećao da još nije bio spreman za snimanje holokausta nakon preživljavanja u djetinjstvu), i Billy Wilder (koji je želio da ovo bude njegov posljednji film). Očigledno, to je bio Wilder, koji je uvjerio Spielberga da sam režira ovaj film.
  • Režiser Spielberg bio je u mogućnosti dobiti dozvolu da snima film unutar Auschwitza, ali je odlučio da ne snima iz poštovanja prema žrtvama, tako da su prizori iz logora smrti zapravo snimljeni van kapije na setu izgrađenom potpuno sličnom samo s druge strane.
  • Film, kao što je prikazano u većini zemalja, imao je pjesmu "Yerushalayim Shel Zahav" - Jeruzalem od zlata - na kraju filma. Kad je film prikazan u Izraelu, publika se smijala tome, jer ova pjesma je napisana nakon rata 1967. kao pop-pjesma. Oni su tada ubacili novu pjesmu "Eli Eli", koju je napisao Hannah Sennesh tokom Drugog svjetskog rata. Međutim, neki su kritizirali ovu odluku kao pogrešnu interpretaciju scene, jer pjesma služi kao uvod u scenu koja se odvija u današnjem Izraelu (nedugo nakon objavljivanja "Yerushalayim Shel Zahav"), a ne tokom holokausta.
  • U oktobru 1980. autor Thomas Keneally na putu nazad u Australiju nakon potpisivanja knjige zastao je na putu do aerodroma i kupio novu aktovku u dućanu na Beverly Hillsu u vlasništvu Leopolda Pfefferberga - koji je bio jedan od 1.200 spašenih od strane Oskara Schindlera. Tokom 50 minuta koje je Keneally proveo čekajući na svoju kreditnu karticu da se procesuira, Pfefferberg ga nagovara da ode u stražnju sobu gdje je trgovac držao dva ormarića ispunjenih dokumentima koje je prikupio. Na kraju je Keneally nakon oklijevanja odlučio napisati priču u svojoj sljedećoj knjizi.
  • Za prikupljanje kostima za 20.000 statista, kostimografkinja je postavila oglase tražeći odjeću. Kako su ekonomski uslovi bili u Poljskoj bili jako teški, mnogi ljudi su bili željni prodati odjeću koju su još uvijek posjedovali još od 1930-ih i 1940-ih.
  • Najskuplji crno-bijeli film ikad napravljen do danas. Prethodni rekord držan je više od 30 godina (također film o Drugom svjetskom ratu, Najduži dan).
  • Stellan Skarsgård uzet je u obzir za ulogu Oskara Schindlera. Uloga je pripala Liamu Neesonu. Neeson je isprva bio postavljen da igra svećenika Franka Merrina u filmu Egzorcist: Početak, ali je odustao, a zamijenio ga je Skarsgård.
  • Harrison Ford dobio je ponudu za glavnu ulogu, ali ju je odbio, rekavši da neki ljudi neće moći vidjeti u njemu zvijezdu koja bi dočarala važnost filma.
  • Izvorni popis Schindlerovih Židova koji nedostaje je pronađen u kovčegu zajedno sa njegovom pisanom ostavštinom skrivenom u potkrovlju Schindlerovog stana u Hildesheimu 1999. Schindler je ostao tamo tokom posljednjih nekoliko mjeseci prije smrti 1974.
  • Švicarski glumac Bruno Ganz je bio tražen da igra ulogu Oskara Schindlera, ali ga je odbio. Ganz se kasnije pojavio u važnom filmu iz Drugog svjetskog rata u kojem je glumio Adolfa Hitlera u Propasti.
  • Židovska tradicija je da kada jednom posjetite grob, neko ostavlja mali kamen kao znak poštovanja. To je razlog zašto je grob Oskara Schindlera prekriven s kamenjem na kraju filma.
  • U stvarnosti to nije bio Itzhak Stern, koji je pomogao Oskaru Schindleru staviti popis zajedno, nego Marcel Goldberg. Mnogi preživjeli koji govore o Goldbergu s prezirom, pošto je bio beskrupulozan u odlučivanju koji će završiti na popisu, i navodno je primao mito od nekih preživjelih, a neka imena je skidao s popisa.
  • U stvarnom životu Schindler nije bio uhapšen zbog ljubljenja židovske djevojke na njegovom rođendanu. On je uhapšen tri puta zbog poslovanja na crnom tržištu.
  • Filmska izreka: "Ko poštedi jedan život spašava cijeli svijet" citat je iz Talmuda.
  • Pjesma koja se svirala kada Schindler ulazi u noćni klub i susreće se s nacističkim dužnosnicima naziva se "Por Una Cabeza". Ista pjesma je svirana kao tango u filmovima Istinite laži i Miris žene.
  • Tokom snimanja, Ben Kingsley, koji je igrao Itzhaka Sterna, držao je sliku Anne Frank, mlade djevojke koja je umrla u koncentracijskom logoru, a čiji je lični dnevnik objavljen nakon holokausta, u džepu kaputa. Nekoliko godina kasnije Kingsley je igrao Otta Franka, Anneinog oca, u filmu Anne Frank: Cijela priča.
  • Fiennes se udebljao 13 kg pijući pivo Guinness, što mu je bilo potrebno za njegovu ulogu. Spielberg ga je želio da glumi zbog svoje "zle seksualnosti".
  • Spielberg je počeo raditi na ovom filmu u Poljskoj, dok je Jurski park još bio u završnoj fazi. On je radio na tom filmu preko satelita, uz pomoć Georgea Lucasa.
  • Spielberg nije bio plaćen za ovaj film. On je odbio prihvatiti plaću navodeći da bi to bio "krvavi novac".
  • Spielberg je ponudio posao snimanja režiseru Romanu Polanskom. Polanski je to odbio jer je predmet bio previše ličan. On je živio u Krakovskom getu do osme godine, kad je pobjegao na dan likvidacije. Njegova majka kasnije je umrla u koncentracijskom logoru Auschwitz. Polanski je kasnije režirao svoj ​​film o holokaustu, Pijanist.
  • Tokom snimanja atmosfera je bila tako strašna i depresivna da je Spielberg zatražio od svog prijatelja Robina Williamsa ako bi mogao snimiti neke komedijaške skečeve.
  • Na njegov nagovor, sva autorska prava i zarade iz ovog filma, koji su inače trebale pripasti Spielbergu, dana su u Shoah Foundation, koji bilježi i čuva dokumente i snimke svjedočanstava preživjelih od genocida širom svijeta, uključujući i holokaust.
  • Spielberg je na početku namjeravao napraviti film na poljskom i njemačkom jeziku s engleskim prijevodima, ali se prilagodio ideji jer je shvatio da neće biti u stanju tačno procijeniti nastupe u jezicima koje nije poznavao.
  • Kad se Spielberg vratio nazad na Cal State Long Beachu da zaradi diplomu 34 godine nakon odustajanja, njegov filmski profesor je prihvatio ovaj film umjesto kratkog studentskog filma obično potrebnog da se položi predmet. Ovaj film je već osvojio Spielbergu Zlatnih globusa i Oscara za najbolju režiju i najbolji film.
  • Kada je preživjela Mila Pfefferberg prvi put vidjela Fiennesa u filmu, počela se nekontrolirano tresti zato što ju je previše podsjetio na pravog Amona Götha.
  • Dizajner Allan Starski je napravio repliku prisilnog rada u logoru Plaszow koji je bio jedan od najvećih logora ikad sagrađenih u Poljskoj. Filmski kamp je bio izgrađen po originalnim planovima logora. Izgrađene su 34 kasarne i sedam promatračnica i cesta u logoru koja je bila popločana židovskim nadgrobnim spomenicima.
  • I Kevin Costner i Mel Gibson ponudili su svoje usluge, ali Spielberg je odlučio raditi s manje poznatim imenima pošto bi prisutnost velikih zvijezda odvukla previše pažnje.
  • Violinist Itzhak Perlman svira nezaboravnu melodiju Johna Williamsa. Perlman je rekao da je njegov doprinos filmu jedan od njegovih najponosnijih trenutaka u karijeri.
  • Snimanje je završeno za 72 dana, četiri dana prije roka. Isto vrijeme bilo je korišteno za snimanje Spielbergovih drugih filmovima, kao što su: Otimači izgubljenog kovčega i Rat svjetova.
  • Tokom pretresa noću Krakowskog getoa od strane SS-a, dvojica oficira vide čovjeka koji svira klavir i pitaju se je li to što svira Johann Sebastian Bach ili Wolfgang Amadeus Mozart. Djelo je zapravo Bachova "Engleska svita br. 2 u a-molu" unatoč tome što jedan od oficira zaključuje da je to bio Mozart.
  • Ironično, dekorater na filmu s poljskom ekipom zove se Ewa Braun, koje je gotovo isto ime kao i Eva Braun, Hitlerova supruga.
  • Spielberg je morao napraviti Jurski park prije Schindlerove liste. Bilo je čak i napisano u njegovom ugovoru da ako je snimio "Schindlerovu listu" prvu, bio bi previše iscrpljen da bi mogao snimati Jurski park.
  • Epilog ovog filma glasi: "Postoji manje od 4.000 Židova koji još uvijek žive u Poljskoj i danas postoji više od 6.000 potomaka Schindlerovih Židova. U spomen na više od šest miliona ubijenih Židova."
  • Steven Spielberg, kao režiser, napravio je niz filmova iz Drugog svjetskog rata. Oni su (kronološkim redom): Fighter Squad; Bijeg nikamo; 1941; Otimači izgubljenog kovčega; Imperija sunca, Indiana Jones i posljednji krstaški rat, Momak pod imenom Joe, Uvijek; Schindlerova lista, i Spašavanje vojnika Ryana.
  • Nakon snimanja ovog filma, Liam Neeson i Ralph Fiennes postali su vrlo dobri prijatelji.
  • Kad je film bio prikazan na Filipinima, cenzori su odlučili izbaciti određene scene golotinje i nasilja. Kad je Spielberg to doznao, htio je povući film ako nije prikazan kao što je bio. Filipinski predsjednik Fidel Ramos intervenirao je i nadglasao cenzore i film je prikazan bez rezova.
  • Kad je Spielberg prvi put pokazao film Johnu Williamsu, Williams je bio toliko ganut da je morao prošetati vani nekoliko minuta da se sabere. Po povratku je rekao Spielbergu da je zaslužio boljeg kompozitora. Spielberg je odgovorio: "Znam, ali svi su mrtvi."

[1]

  • Spielberg je savjetovao tada trogodišnju Oliwiu Dąbrowsku da ne gleda film sve dok ne navrši 18 godina. Oliwia se pojavila u filmu u ulozi djevojčice čiji je crveni kaput bio prikazan u boji, dok je većina filma bila snimljena u crno-bijeloj tehnici. Schindler je kasnije pronašao njen crveni kaput i shvatio je da je djevojčica bila ubijena. Međutim, Oliwia nije poslušala Spielbergov savjet i pogledala je film prvi put kad je imala 11 godina i priznala je da je bila užasnuta njime. Ali priznaje da je ponosna što je bila dio nečega na šta je jako ponosna.[3]
  • Hrvatski filmski producent jevrejskog porijekla Branko Lustig poklonio je jerusalemskom muzeju holokausta Yad Vashem kip Oscara koji je dobio 1993. za produkciju filma. Na ceremoniji održanoj 23. jula 2015. u Jerusalemu on je kazao da to čini kako bi priče poput one ovjekovječene u Schindlerovoj listi zaintrigirale sve više ljudi, posebno mladih, jer "žrtve progona, svih progona na svijetu, zaslužuju da ih se ne zaboravi. Svi žele znati šta se dogodilo, ali ne žele se sjećati, ne žele to pamtiti." Lustig (rođen 1932. u Osijeku) i sam je bio logoraš u nacističkim logorima smrti Auschwitz i Bergen-Belsen.[4]

Kritike[uredi | uredi izvor]

... Schindlerova lista je film čija značenja se mogu naći manje u svojim uzdižućim obrisima ali više u svom mučnom protoku slika - slike straha, nade, strave, saosjećanja, degradacije, haosa i smrti ...

Owen Gleiberman, Entertainment Weekly [5]

... Spielberg je uradio neobično dobar posao održavanja naše pažnje preko 185 minuta i pokazuje nam najvažnije detalje o holokaustu puno više nego što se to obično može vidjeti u ostalim filmovima ...

Jonathan Rosenbaum, Chicago Reader [5]

... Postoji nekoliko trenutaka - samo par trenutaka od ukupno tri sata filma - u kojem Spielberg gura priču u melodramu. Što se tiče ostatka, međutim, Schindlerova lista posjeduje pravu i neočekivanu cjelokupnost ...

Stuart Klawans, The Nation [5]

... U filmu, koji je uglavnom crno-bijeli, postoje samo mali dodaci boje - plamen svijeće, kaput djeteta, svijetlo crvena boja - to donosi strahotu tragedije u bolni fokus ...

Steven D. Greydanus, Decent Films Guide [5]

... Spielbergovo sjećanje na holokaust predstavlja Hollywoodsko kino u svom najboljem svjetlu. Gledamo ovaj film koji je napisan sa oštrinom i ovjekovječen je sa tri velika glumca: Liamom Neesonom, Benom Kingsleyjem i Ralphom Fiennesom ...

Emanuel Levy [5]

... Oskara Schindlera bi bilo lakše razumjeti ako bi on bio konvencionalni junak, boreći se za svoja uvjerenja. Činjenica je da je manjkav - da je pio, bio kockar, ženskar, potaknut pohlepom i požudom za visokim stilom života - sve to čini njegov život zagonetnim. Tu je čovjek koji je vidio svoju šansu na početku Drugog svjetskog rata i preselio se u nacistički okupiranu Poljsku da bi otvorio tvornicu i zaposlio Židove za mizernu plaću. Njegov je cilj bio postati milioner. Do kraja rata, on je riskirao svoj život i potrošio skoro svo svoje bogatstvo da bi spasio Židove i da je varao naciste mjesecima sa tvornicom municije koja nikada nije proizvela niti jednu upotrebljivu granatu ...

Francuski pisac Flaubert jednom je napisao da nije volio roman Čiča Tomina koliba, jer je autor stalno propovijedao protiv ropstva. "Da li pisac mora iznositi mišljenje o ropstvu?" upitao je. "Samo opisuj, i to je dovoljno." A onda je dodao, "autor u svojoj knjizi mora biti poput Boga u svemiru, prisutan svugdje a nigdje vidljiv." Tako bi opisali i Spielberga, autora ovog filma. On opisuje zlo holokausta, ali on pripovijeda nevjerovatnu priču o žrtvama. On to čini bez trikova njegovog zanata, režiserska i dramatična majstorija koja inspirira uobičajene melodramatične završetke. Spielberg nije vidljiv u ovom filmu. No, njegova suzdržanost i strast su prisutni u svakom kadru ... Roger Ebert [6]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]