Razlika između verzija stranice "Skoplje"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
TjBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.2) (Bot dodaje: frr:Skopje
m →‎Historija: Sitne ispravke
Red 40: Red 40:
== Historija ==
== Historija ==


Skoplje su osnovali [[Dardanijci]] u [[3. vijek p.n.e.|3. vijeku p.n.e.]]. U vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na tom mjestu je bio grad pod imenom ''Justiniana Prima'', ali je uništen u zemljotresu [[518]]. Grad je ponovo izgrađen, i u vrijeme [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]] je bio poznat pod imenom ''Skupi''. U srednjem vijeku su se na vlasti u Skoplju često smjenjivali Bizantija i [[Bugarska]],sve dok ga nisu osvojili Srbi u kasnom XIII vijeku i preneli u njega svoju prestonicu. Osmanlije su ga osvojile [[1392]]. i na [[Turski jezik|turskom]] mu je ime bilo ''Üsküb'' ili ''Uskup'' za vrijeme petstogodišnje osmanske vladavine.
Skoplje su osnovali [[Dardanijci]] u [[3. vijek p.n.e.|3. vijeku p.n.e]]. U vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] na tom mjestu je bio grad pod imenom ''Justiniana Prima'', ali je uništen u zemljotresu [[518]]. Grad je ponovo izgrađen, i u vrijeme [[Bizantijsko Carstvo|Bizantije]] je bio poznat pod imenom ''Skupi''. U srednjem vijeku su se na vlasti u Skoplju često smjenjivali Bizantija i [[Bugarska]], sve dok ga nisu osvojili Srbi u kasnom XIII vijeku i prenijeli u njega svoju prijestonicu. Osmanlije su ga osvojile [[1392]]. i na [[Turski jezik|turskom]] mu je ime bilo ''Üsküb'' ili ''Uskup'' za vrijeme petstogodišnje osmanske vladavine.


Skoplje je u tursko doba bilo glavni grad Kosovskog vilajeta. Turski pisac Dildžer Zede je u 17. vijeku napisao: "Dugo sam putovao preko te zemlje Rumelije, i vidio sam dosta lijepih gradova i bio sam zapanjen Allahovim blagoslovima, ali nijedan me nije zadivio i obradovao toliko kao nebeski grad Skoplje kroz koji protiče rijeka Vardar." [[1689]], grad je zapalio [[Austrija|austro-ugarski]] general Pikolomini.
Skoplje je u tursko doba bilo glavni grad Kosovskog vilajeta. Turski pisac Dildžer Zede je u [[17. vijek]]u napisao: "Dugo sam putovao preko te zemlje Rumelije, i vidio sam dosta lijepih gradova i bio sam zapanjen Allahovim blagoslovima, ali nijedan me nije zadivio i obradovao toliko kao nebeski grad Skoplje kroz koji protiče rijeka Vardar." Godine [[1689]]. grad je zapalio [[Austrija|austro-ugarski]] general Pikolomini.


[[1905]]. Skoplje je imalo oko 32.000 stanovnika, mješavinu [[Makedonci|Makedonaca]], [[Bugari|Bugara]], [[Srbi|Srba]], [[Turci|Turaka]], [[Albanci|Albanaca]] i [[Romi|Roma]]. Ovdje je bilo sjedište arhiepiskopa [[Grčka Pravoslavna Crkva|Grčke Pravoslavne Crkve]], arhiepiskopa katoličkih Albanaca, i bugarskog episkopa. [[1910]] ''Agnes Gonxha Bojaxhiu'', poznatija kao [[Majka Tereza]], je rođena u Skoplju u katoličkoj albanskoj porodici.
[[1905]]. Skoplje je imalo oko 32.000 stanovnika, mješavinu [[Makedonci|Makedonaca]], [[Bugari|Bugara]], [[Srbi|Srba]], [[Turci|Turaka]], [[Albanci|Albanaca]] i [[Romi|Roma]]. Ovdje je bilo sjedište arhiepiskopa [[Grčka pravoslavna crkva|Grčke pravoslavne crkve]], arhiepiskopa katoličkih Albanaca i bugarskog episkopa. [[1910]]. godine ''Agnes Gonxha Bojaxhiu'', poznatija kao [[Majka Tereza]], je rođena u Skoplju u katoličkoj albanskoj porodici.


Srbi su tokom [[Prvi balkanski rat|Balkanskog rata]], [[1913]]. oslobodili Skoplje od Turske okupacije, i ono je postalo dio [[Srbija|Srbije]], koja je postala dio [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] [[1918]]. te [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[1929]]. Bilo je pod bugarskom vlasti tokom oba svjetska rata, a [[1945]]. godine je postao glavni grad Makedonije, republike članice Jugoslovenske federacije. [[1963]]. Skoplje je pogodio snažan zemljotres, i brojni kulturno-historijski spomenici su ozbiljno oštećeni.
Srbi su tokom [[Prvi balkanski rat|Balkanskog rata]] [[1913]]. oslobodili Skoplje od turske okupacije, i ono je postalo dio [[Srbija|Srbije]], koja je postala dio [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] [[1918]], te [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[1929]]. godine. Bilo je pod bugarskom vlasti tokom oba svjetska rata, a [[1945]]. godine je postao glavni grad Makedonije, republike članice Jugoslovenske federacije. [[1963]]. Skoplje je pogodio snažan zemljotres, i brojni kulturno-historijski spomenici su ozbiljno oštećeni.


Za vrijeme Jugoslavije, Skoplje je brzo raslo, i postalo je glavni industrijski centar južnobalkanskog regiona. Raspodom SFRJ u [[1991]]. Skoplje je postalo glavni grad nezavisne Republike Makedonije. [[Grčka]] se protivila korišćenju imena Makedonija od strane novoformirane države i nametnula je ekonomsku blokadu, koja je žestoko naškodila ekonomiji Makedonije i Skoplja, jer je zatvorila pristup moru preko [[Solun]]a. Blokada je stavljena van snage [[1995]]. godine nakon dogovora između Grčke i Makedonije. Mnogi [[Grci]] i dalje ovu državu nazivaju "Republikom Skoplje" a njene stanovnike (omaložavajuće) "Skopljacima" (''Skopiani'' na [[Grčki jezik|grčkom]]).
Za vrijeme Jugoslavije, Skoplje je brzo raslo i postalo je glavni industrijski centar južnobalkanskog regiona. Raspadom SFRJ [[1991]]. godine Skoplje je postalo glavni grad nezavisne Republike Makedonije. [[Grčka]] se protivila korišćenju imena Makedonija od strane novoformirane države, i nametnula je ekonomsku blokadu koja je žestoko naškodila ekonomiji Makedonije i Skoplja, jer je zatvorila pristup moru preko [[Solun]]a. Blokada je stavljena van snage [[1995]]. godine nakon dogovora između Grčke i Makedonije. Mnogi [[Grci]] i dalje ovu državu nazivaju "Republikom Skoplje", a njene stanovnike (omaložavajuće) "Skopljacima" (''Skopiani'' na [[Grčki jezik|grčkom]]).


== Demografija ==
== Demografija ==

Verzija na dan 30 juni 2012 u 01:33

Šablon:Infokutija naselje/Makedonija Skoplje (mak. Скопје / Skopje) je glavni grad Makedonije. Ima oko 700.000 stanovnika (procjena 2010.) i leži na rijeci Vardar. Skoplje je politički, ekonomski i kulturni centar Makedonije i glavni centar metaloprerađivačke, hemijske, drvne, tekstilne, kožne i štamparske industrije. Industrijski razvoj je praćen intenzivnim razvojem unutrašnje i spoljne trgovine i bankarstva, kao i aktivnosti u poljima kulture i sporta.

Historija

Skoplje su osnovali Dardanijci u 3. vijeku p.n.e. U vrijeme Rimskog Carstva na tom mjestu je bio grad pod imenom Justiniana Prima, ali je uništen u zemljotresu 518. Grad je ponovo izgrađen, i u vrijeme Bizantije je bio poznat pod imenom Skupi. U srednjem vijeku su se na vlasti u Skoplju često smjenjivali Bizantija i Bugarska, sve dok ga nisu osvojili Srbi u kasnom XIII vijeku i prenijeli u njega svoju prijestonicu. Osmanlije su ga osvojile 1392. i na turskom mu je ime bilo Üsküb ili Uskup za vrijeme petstogodišnje osmanske vladavine.

Skoplje je u tursko doba bilo glavni grad Kosovskog vilajeta. Turski pisac Dildžer Zede je u 17. vijeku napisao: "Dugo sam putovao preko te zemlje Rumelije, i vidio sam dosta lijepih gradova i bio sam zapanjen Allahovim blagoslovima, ali nijedan me nije zadivio i obradovao toliko kao nebeski grad Skoplje kroz koji protiče rijeka Vardar." Godine 1689. grad je zapalio austro-ugarski general Pikolomini.

1905. Skoplje je imalo oko 32.000 stanovnika, mješavinu Makedonaca, Bugara, Srba, Turaka, Albanaca i Roma. Ovdje je bilo sjedište arhiepiskopa Grčke pravoslavne crkve, arhiepiskopa katoličkih Albanaca i bugarskog episkopa. 1910. godine Agnes Gonxha Bojaxhiu, poznatija kao Majka Tereza, je rođena u Skoplju u katoličkoj albanskoj porodici.

Srbi su tokom Balkanskog rata 1913. oslobodili Skoplje od turske okupacije, i ono je postalo dio Srbije, koja je postala dio Kraljevine SHS 1918, te Kraljevine Jugoslavije 1929. godine. Bilo je pod bugarskom vlasti tokom oba svjetska rata, a 1945. godine je postao glavni grad Makedonije, republike članice Jugoslovenske federacije. 1963. Skoplje je pogodio snažan zemljotres, i brojni kulturno-historijski spomenici su ozbiljno oštećeni.

Za vrijeme Jugoslavije, Skoplje je brzo raslo i postalo je glavni industrijski centar južnobalkanskog regiona. Raspadom SFRJ 1991. godine Skoplje je postalo glavni grad nezavisne Republike Makedonije. Grčka se protivila korišćenju imena Makedonija od strane novoformirane države, i nametnula je ekonomsku blokadu koja je žestoko naškodila ekonomiji Makedonije i Skoplja, jer je zatvorila pristup moru preko Soluna. Blokada je stavljena van snage 1995. godine nakon dogovora između Grčke i Makedonije. Mnogi Grci i dalje ovu državu nazivaju "Republikom Skoplje", a njene stanovnike (omaložavajuće) "Skopljacima" (Skopiani na grčkom).

Demografija

Skopje je demografski centar Republike Makedonije. Po popisu stanovništva iz 2002. je imalo 506.926 stanovnika (četvrtina stanovništva zemlje), što ga čini najvećim gradom u Makedoniji[1].

Vanjski linkovi

Reference

  1. ^ Popis stanovništva 2002, Državni statistički zavod

Šablon:Makedonski gradovi


Šablon:Link FA Šablon:Link GA