Papua Nova Gvineja
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Papua Nova Gvineja Papua Niugini |
||||||
---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
Himna: "O Arise, All You Sons" |
||||||
Položaj Papue Nove Gvineje
|
||||||
Glavni grad | Port Moresby |
|||||
Službeni jezik | engleski, tok pisin, hiri motu | |||||
Državno uređenje | ||||||
• Guverner |
Bob Dadae | |||||
• Premijer |
James Marape | |||||
Nezavisnost | od Australije 16. septembar 1975. | |||||
Površina | ||||||
• Ukupno |
462.840 km2 (56.) | |||||
2 | ||||||
Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
7.059.653 (102.) | |||||
15/km2 | ||||||
Valuta | Papua novogvinejska kina | |||||
Vremenska zona | UTC +10 | |||||
Internetska domena | .pg | |||||
Pozivni broj | +65 |
Papua Nova Gvineja je država u Okeaniji. Zauzima istočnu polovinu ostrva Nova Gvineja, te ostrva Bismarckovog arhipelaga Nova Britanija i Nova Irska) i sjevernih Solomona (Bougainville) s mnoštvom manjih ostrvca. Graniči na zapadu s indonezijskom pokrajinom Irian Jaya. Papua Nova Gvineja je članica Commonwealtha i britanska kraljica formalni je šef države.
Glavni i najveći grad države je Port Moresby.
Historija[uredi | uredi izvor]
Pretpostavlja se da su prvi naseljenici stigli na ostrva prije oko 60.000 godina iz jugoistočne Azije. Arheološki ostaci otkrivaju tragove intenzivne poljoprivrede stare oko 7000 godina, a ljudske intervencije u okolini naročito su vidljive u dolinama u centralnom gorju.
Španci i Portugalci došli su na ostrvo u prvoj polovini 16. vijeka i dali im imena Papua po malajskoj riječi za posebnu kosu Melanežana i Nova Gvineja smatrajući domoroce sličnima stanovnicima afričke Gvineje. Ostrva su detaljnije istražena i kolonizirana tek krajem 19. vijeka, kad je južnu polovinu današnje Papue Nove Gvineje zauzela Velika Britanija, a sjevernu Njemačka.
Tokom Prvog svjetskog rata Australija, kojoj je 1902. preneseno upravljanje Britanskom Novom Gvinejom zauzela je i njemačku koloniju, ali ih nije formalno ujedinila sve do 1946. Evropljani su prvi put stupili u neke dijelove unutrašnjosti Nove Gvineje tek u 30-im godinama 20. vijeka, otkrivši brojne nove etničke i jezične grupe.
Nakon proglašenja nezavisnosti 1975. u zemlji je vladala politička nestabilnost sa čestim izmjenama vlada. Od 1989. do 1998. trajao je gerilski rat za otcjepljenje ostrva Bougainvillea, na kojem se nalaze značajna nalazišta zlata; u njemu je poginulo oko 20.000 ljudi.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Reljef je izuzetno raznolik. Uz južnu obalu Nove Gvineje nalaze se nizije koje ponegdje prelaze u velika močvarna područja. Planine središnjeg lanca koji se pruža u smjeru istok-zapad visinom prelaze 4000 m (najviši vrh Mount Wilhelm, 4509 m). Sjeverna obala je strmija i manje pristupačna od južne, s izuzetkom doline rijeke Sepik. Ostrva Bismarckovog arhipelaga i sjevernih Solomona su vulkanskog porijekla, s puno plodne zemlje. Velik dio površine Papue Nove Gvineje do visine od oko 1000 m prekriven je slabo pristupačnim tropskim kišnim šumama.
Grb i zastava[uredi | uredi izvor]
Grb Papue Nove Gvineje sadrži rajsku pticu iznad tradicionalnog koplja i bubnjeva.
Zastava Papue Nove Gvineje usvojena je 7. jula 1971. U donjoj dijagonalnoj polovini na crnoj pozadini nalazi se pet zvijezda koje predstavljaju sazviježđe Južni krst, a na gornjoj crvenoj polovini nalazi se silueta rajske ptice. Crvena i crna su tradicionalne boje mnogih ostrvskih plemena Papue Nove Gvineje. Crna-bijela-crvena također su bile boje Njemačkog carstva, koje je koloniziralo Novu Gvineju 1918. Rajska ptica također se nalazi i na državnom grbu.
Dizajn zastave osmislila je tada petnaestogodišnja Susan Huhume, čiji je crtež pobijedio na državnom takmičenju za izradu nove zastave 1971.
Historijske zastave[uredi | uredi izvor]
Vlada[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Političke podjele[uredi | uredi izvor]
Privreda[uredi | uredi izvor]
Većina stanovništva živi od poljoprivrede. Glavni izvozni proizvodi su nafta, zlato i bakar. BDP je u 2004. bio 2200 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Papua Nova Gvineja jedna je od etnički i jezično najheterogenijih zemalja svijeta. Stanovništvo se može podijeliti u dvije glavne grupe: Papuance, koji čine nešto više od 80% i Melanezijce, kojih ima nešto manje od 20%. U zemlji se govori više od 700 jezika, a službeni tok pisin i hiri motu služe kao lingua franca, jezici međusobnog sporazumijevanja različitih grupa. Većina stanovnika su protestanti, ima i dosta katolika, ali raširene su i domorodačke religije, a mnogi kršćani su zadržali elemente prijašnjih religija.
Kultura[uredi | uredi izvor]
Kultura Papue Nove Gvineje pod utjecajem je postojanja više od hiljadu različitih etničkih i kulturnih grupa. Zbog ove raznovrsnosti imamo i veliki broj stilova kulturnog izražavanja, a svaka od pojedinih grupa je stvorila svoju formu u umjetnosti, plesu, naoružanju, oblačenju, muzici, arhitekturi i ostalim vidovima ponašanja.
Većina ovih odvojenih grupa ima svoj vlastiti jezik. Ljudi obično žive u selima smještenim pored obrađenih polja. U nekim područjima love ili sakupljaju divlje biljke kao dodatak prehrani. Pojedinci koji su jako vješti u ribolovu, lovu ili obrađivanju zemlje uživaju veliko poštovanje i respekt ostatka zajednice.
Poznate su rezbarije u drvetu stanovnika s rijeke Sepik. Njihove rezbarije često su s motivima biljaka ili životinja i predstavljaju duh živog bića koje je izrezbareno.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Papua New Guinea na Wikimedia Commonsu. |
Commons ima datoteke na temu: Papua Nova Gvineja |
![]() |
WikiAtlas ima mape na temu: Papua Nova Gvineja |
- Službeni sajt Ministra Papue Nove Gvineje
- Papua Nova Gvineja, auswaertiges-amt.de
- Papua Nova Gvineja na CIA World Factbook