Ruanda

Ruanda Republic of Ruanda (Engleski) République Rwandaise (Francuski) Repubulika y'u Rwanda (Kinyarwanda)
Zastava Grb
Himna: "Rwanda nziza"
Položaj Ruande na karti Položaj Ruande
Glavni grad		Kigali
Službeni jezik		engleski, francuski, Kinyarwanda i Swahili
Državno uređenje
• Predsjednik		Paul Kagame
• Predsjednik vlade		Édouard Ngirente
Zakonodavstvo
Nezavisnost		od Belgije 1. jula 1962.
Površina
• Ukupno		26.338 km2 (144.)
• Vode (%)		5,3
Stanovništvo
• Ukupno		7.954.013 (91.)
• Gustoća		281/km2
Valuta		Ruandski franak
Vremenska zona		+2
Pozivni broj		+250
Internetska domena		.rw

Ruanda je država u Jezerskoj regiji srednje Afrike, bez izlaza na more. Na jugu graniči s Burundijem, na zapadu s DR Kongom, na sjeveru s Ugandom te na istoku s Tanzanijom. Jedna je od najgušće naseljenih zemalja Afrike, na prostoru manjem od polovine BiH živi oko 8 miliona ljudi.

Etimologija

Država je nazvana po tamošnjim autohtonim narodima, čija su imena sama po sebe nepoznatog porijekla.

Historija

Najstariji su stanovnici Ruande preci danas malobrojnog pigmejskog naroda Twa. U 10. vijeku ovamo se, vjerovatno iz kongoanskih šuma, proširio bantu narod Hutu donoseći nove poljoprivredne tehnike. Od 14. vijeka do 16. vijeka u Ruandu su se sjevera doselili nilotski Tutsi čije je tradicionalno zanimanje stočarstvo, za razliku od ratarskih Hutua. Tutsi su zavladali ovim prostorom i osnovali kraljevstvo u kojem su činili aristokraciju. Preuzeli su bantu jezik, ali nisu se stopili s većinskim Hutuima, od kojih se razlikuju i po nekim tjelesnim svojstvima (viši su i svjetlije puti). O porijeklu ovih razlika i stepenu miješanja između dviju zajednica postoje različita gledišta. Prema jednima, Tutsi su genetski različiti od Hutua, prema drugima razlike su rezultat drugačije prehrane i zanimanja.

Godine 1895. Ruanda i susjedni Burundi postali su njemačke kolonije. Nijemci su se u upravljanju oslonili na već postojeće državne strukture kraljevstva Tutsija, slično britanskoj upravi u susjednoj Ugandi. Nakon Prvog svjetskog rata koloniju je preuzela Belgija, čija je vlast bila direktnija i strožija nego njemačka, a za ostvarivanje svoje politike prisilnog rada i visokih poreza koristila je više slojeve Tutsija kao posrednike, što je pojačalo podjelu između dva naroda. Mnogi su se mladi seljaci, da bi izbjegli porezna opterećenja i glad, odselili u susjedne zemlje, uglavnom u Kongo i Ugandu, u potrazi za poslom.

Poslije Drugog svjetskog rata Ruanda je postala mandatno područje UN-a pod belgijskom upravom. Reformskim procesima koji su izjednačili pravo glasa Hutui su stjecali sve više političkih prava. Nakon atentata na kralja Mutaru III. 1959. i bijega posljednjeg kralja Kigerija V. u Ugandu nestala je monarhija Tutsija i većinski Hutui postali su dominantna politička snaga u nezavisnoj ruandskoj republici, proglašenoj 1962. Prvi predsjednik bio je Grégoire Kayibanda.

Godine 1990. tutsijski Ruandski patriotski front (RPF) započeo je iz svojih baza u Ugandi s napadima protiv ruandske Vlade u kojoj su glavnu riječ imali Hutui. Vlada je odgovorila progonom Tutsija koje je optužila za pokušaj ponovnog porobljavanja Hutua. Borbe su se nastavile do 1992. kada je potpisan sporazum u Arushi u Tanzaniji.

U aprilu 1994. državni avion u kojem su bili predsjednici Ruande Juvénal Habyarimana i Burundija Cyprien Ntaryamira, obojica Hutui, oboren je pri slijetanju na aerodrom u Kigaliju pod nerazjašnjenim okolnostima. Hutuski su ekstremisti neposredno nakon atentata započeli masovni pokolj ruandskih Tutsija i umjerenih Hutua u kojem je u sljedeća tri mjeseca ubijeno oko 1 000.000 osoba. Genocid je zaustavljen nakon što su RPF i njegov vođa Paul Kagame srušili Vladu i preuzeli vlast. Bojeći se osvete Tutsija, više od 2 miliona Hutua napustilo je zemlju, ali su se mnogi u međuvremenu vratili. Neki hutuski paravojni odredi i dalje se nalaze u istočnom DR Kongu.

Geografija

Zapadnim dijelom Ruande, u smjeru sjever-jug, proteže se planinski lanac koji čini razvodnicu slivova Konga i Nila, i u njegovom se sjevernom dijelu nalazi najviša ruandska planina Karisimbi (4507 m). Prema zapadu teren se spušta do 1460 m, nadmorske visine jezera Kivu, jednog od jezera Velikog tektonskog jarka, koje čini veći dio granice s DR Kongom, a prema istoku se na planine nastavlja srednja brežuljkasta visoravan (oko 1700 m) i, još istočnije, dolina rijeke Kagere s brojnim močvarnim jezerima.

Stanovništvo

Ruanda je jedna od rijetkih afričkih zemalja čiji se teritorij donekle poklapa s jezično-etničkim granicama. Gotovo svi stanovnici govore ruandskim jezikom koji pripada bantu jezicima. Ipak, stanovništvo je prema pretežnom zanimanju podijeljeno u Hutue (84%, uglavnom ratari), Tutsije (15%, stočari) i Twa (1%, lončarstvo i lov). Najbrojnija vjera je kršćanstvo (93%, najviše katolika).

Vanjski linkovi

• Službeni sajt Vlade Ruande
• Ruanda na CIA World Factbook
• Ruanda na BBC News