Zlatni ljiljan

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Zlatni ljiljan
Nagrada Republika Bosna i Hercegovina
Vrsta Počasni naziv
Period Rat u Bosni i Hercegovini (1992–1995)
Podobnost Državljanima Republike Bosne i Hercegovine
Status Više se ne dodjeljuje
Statistike
Ustanovljena 1992.
Ukupno 1742
Važnosni red odlikovanja
Povezana '

Zlatni ljiljan bilo je vojno odlikovanje Armije Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini. Dodjeljivalo se vojnicima i oficirima za najsmjelije, najhrabrije i najtaktičnije ratne podvige.

Iako je u početku Zlatni ljiljan bilo najviše ratno priznanje, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine 14. aprila 1994. usvojilo je Uredba o odlikovanjima, kojim se kao najviše priznanje isključivo spominje Orden heroja oslobodilačkog rata.[1]

Zlatnim ljiljanom odlikovane su 1.742 osobe.[2]

Kriterij za dodjelu[uredi | uredi izvor]

Pravilnikom o dodjeli ratnog priznanja Zlatni ljiljan od 1. oktobra 1992. godine regulisani su kriteriji i druge stvari vezane za dodjelu ovog odlikovanja. Prema tom pravilniku odlikovanje Zlatni ljiljan je bilo pojedinačno ali i kolektivno priznanje.[1] Usvajanjem novog Pravilnika o priznanjima i stimulativnim mjerama decembra 1992. ukidaju se kolektivna priznanja a jedini dobitnici kolektivnog priznanja su Gardijska brigada Delta i Profesionalna vatrogasna brigada Sarajevo.[1]

Odlikovanje Zlatni ljiljan se dodjeljuje:

pripadnicima oružanih snaga koji su se naročito istakli u oružanom suprotstavljanju agresoru, doprinijeli proširenju slobodnih dijelova Republike, izvršili više slobodnih diela u kojima je došla do izražaja njihova lična hrabrost i požrtvovanje, pri čemu su agresoru naneseni znatni gubici u ljudstvu i materijalnim sredstvima[3]

Značenje[uredi | uredi izvor]

Zlatni ljiljan je hiljadugodišnji simbol Bosne, endemični cvijet karakterističan za predjele Bosne (latinski: Lilium bosniacum) koji je korišten kao simbol za čistoću, nevinost i ljepotu. Koristili su ga mnogi bosanski heroji tokom duge historije, počevši od plemićkih porodica do kraljevske dinastije Kotromanića. Ljiljan je također bio karakteristika bosanskih avlija i bašti, opjevan najčešće kao zambak. Na nišanima bosanskih šehida se također gravirao ljiljan.

Nosioci Zlatnog ljiljana[uredi | uredi izvor]

Poznati nosioci[uredi | uredi izvor]

Neki od nosilaca značke Zlatni ljiljan su postali poznati široj javnosti, što za vreme rata, što kasnije kao javni djelatnici:

  • Željko Komšić — bosanskohercegovački političar, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. Ratno priznanje Zlatni ljiljan je dobio 1995. godine kao pripadnik 101. brdske brigade 1. korpusa ARBiH.
  • Izet Nanić — brigadni general, komandant 505. bužimske viteške brigade 5. korpusa Armije RBiH. Značka Zlatni ljiljan mu je dodijeljena 1994. godine.
  • Sead Delić — general Armije Republike Bosne i Hercegovine i Vojske Federacije Bosne i Hercegovine, poznat kao jedan od ratnih komandanta 2. korpusa Armije BiH. Odlikovan Zlatnim ljiljanom 1995. godine.
  • Dragan Vikić — bosanskohercegovački policajac, ratni veteran, bivši sportist, bivši pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova RBiH i dobitnik Šestoaprilske nagrade grada Sarajeva.[4]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c "Projekat "Heroji oslobodilačkog rata"". Heroji.ba. Pristupljeno 9. 10. 2018.
  2. ^ http://www.bosnaprkosnaodsna.mine.nu/zlatniljiljani.htm
  3. ^ Hasib Mušinbegović i ostali (2002). Monografija Zlatni ljiljani. Sarajevo: ZK Vojske FBiH.
  4. ^ "Ko je Dragan Vikić?". N1. Pristupljeno 12. 2. 2020.