Razlika između verzija stranice "Hrvatska Republika Herceg-Bosna"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Amirobot (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 2: Red 2:
| zvanično_ime = Hrvatska zajednica Herceg-Bosna
| zvanično_ime = Hrvatska zajednica Herceg-Bosna
|izvorno_ime =
|izvorno_ime =
|zastava = Flag of Herzeg-Bosnia.svg
|zastava = Flag of Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg
|grb = Coat of arms of Herzeg-Bosnia.svg
|grb = Coat of Arms of Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg
|genitiv = Hrvatske zajednice Herceg-Bosne
|genitiv = Hrvatske zajednice Herceg-Bosne
|razdoblje = 1991 - 1994
|razdoblje = 1991 - 1994
Red 30: Red 30:
|pozivni broj =
|pozivni broj =
}}
}}

[[Datoteka:Coat of arms of Herzeg-Bosnia.svg|150p|mini|Grb HR HB]]
[[Datoteka:Flag of Herzeg-Bosnia.svg|200p|mini|Zastava HR HB]]
'''Hrvatska zajednica Herceg-Bosna''' (kasnije '''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''') je bila paradržavna tvorevina za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] osnovana od strane političkog i vojnog vrha Hrvata u zapadnoj Hercegovini ([[HDZ]] i [[HVO]]), kao proizvod secesionističke politike i dogovora o podjeli Bosne i Hercegovine. HR Herceg-Bosna je ukinuta potpisivanjem [[Washingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] u [[februar]]u [[1994]]. godine.
'''Hrvatska zajednica Herceg-Bosna''' (kasnije '''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''') je bila paradržavna tvorevina za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] osnovana od strane političkog i vojnog vrha Hrvata u zapadnoj Hercegovini ([[HDZ]] i [[HVO]]), kao proizvod secesionističke politike i dogovora o podjeli Bosne i Hercegovine. HR Herceg-Bosna je ukinuta potpisivanjem [[Washingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] u [[februar]]u [[1994]]. godine.



Verzija na dan 23 august 2011 u 18:52

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna
1991 - 1994
Države prije:
SFRJ
Zastava Grb
Glavni grad Mostar
Službeni jezik hrvatski
Državno uređenje
Predsjednik
• 1991-1993
Mate Boban
• 1993-1994
Krešimir Zubak
Zakonodavstvo  
Valuta hrvatski dinar, kasnije hrvatska kuna

Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (kasnije Hrvatska Republika Herceg-Bosna) je bila paradržavna tvorevina za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini osnovana od strane političkog i vojnog vrha Hrvata u zapadnoj Hercegovini (HDZ i HVO), kao proizvod secesionističke politike i dogovora o podjeli Bosne i Hercegovine. HR Herceg-Bosna je ukinuta potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma u februaru 1994. godine.

Historija

Nakon dogovora u Karađorđevu 25. marta 1991. godine između Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića o podjeli Bosne i Hercegovine, dio hrvatskog naroda pod direktnom kontrolom iz Zagreba, odlučio se na formiranje hrvatske države od dijelova BiH. 18. novembra 1991. godine osnovana je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, koja je nakon otvorenog angažmana Republike Hrvatske u ratu protiv BiH, preimenovana u "Hrvatsku Republiku". Jedan dio hrvatskog naroda se suprotstavio podjeli BiH, ali je takva struja nakon prestanka postojanja HOS-a (Hrvatske odbrambene snage) smaknućem Blaža Kraljevića, potisnuta u drugi plan.

Glavni grad "Herceg-Bosne" bio je zapadni dio Mostara. Herceg-Bosna je prestala postojati 1994. godine kada je potpisan Vašingtonski sporazum pod snažnim američkim pritiskom na Hrvatsku da se odrekne pretenzija prema Bosni. Jedan od kantona u Federaciji (kanton 10) također je koristio ime "Herceg-Bosna" u svom nazivu s namjerom da sačuva sjećanje na bivšu paradržavu, no taj naziv proglašen je neustavnim.

Vladajuća stranka u Republici Hrvatskoj Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) organizuje i kontroliše stranku u Bosni i Hercegovini Hrvatsku demokratsku zajednicu Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Krajem 1991. god. najekstremniji nacionalni elementi u HDZ BiH , pod vođstvom Mate Bobana, Daria Kordića i uz podršku Franje Tuđmana i Gojka Šuška preuzeli su većinsku kontrolu u stranci.

Na dan 18. novembra 1991. godine ekstremniji elementi predvođeni Matom Bobanom i Darijom Kordićem proglasili su postojanje "Hrvatske zajednice Herceg-Bosna" kao posebne političke, kulturne, ekonomske i teritorijalne cjeline na teritoriji Bosne i Hercegovine. Na dan 28. augusta 1993. god. "Hrvatska zajednica Herceg-Bosna" se proglašava "Hrvatska Republika Herceg-Bosna". Republika Bosna i Hercegovina i međunarodna zajednica nikada nisu priznali "Herceg-Bosnu" kao državu. Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je "Herceg-Bosnu" ilegalnom tvorevinom prvo 14. septembra 1992., potom 20. januara 1994. godine.

Nakon uspostavljanja Herceg-Bosne u novembru 1991., a posebno nakon maja 1992., političke vođe Herceg-Bosne kontinuirano i organizovano su pokušali hrvatizovati općine, koje su smatrali dijelom Herceg-Bosne, koristeći etničko čišćenje, protjerivanje i diskriminaciju protiv nehrvatskog stanovništva (posebno Bošnjaka). Hrvatsko vijeće odbrane je u tom periodu preuzelo kontrolu nad općinskim vlastima, uklanjajući lokalne bošnjačke vođe ili marginalizujući njihov uticaj. Hrvatske vlasti su preuzele kontrolu nad medijima, i nakon toga nametnuli velikohrvatske ideje i propagandu. Uvedeni su hrvatski simboli i valuta, kao i hrvatski školski program. Distribucija humanitarne pomoći je vršena na štetu Bošnjaka i Srba, a vrijeđanje i maltretiranje nad Bošnjacima je bilo sve konstantnije i učestalije, da bi kuliminiralo masovnim zločinima i deportacijom u logore. U većini mjesta koja su bila dio originalne Herceg-Bosne, se još uvijek koriste hrvatska nacionalna obilježja na javnim mjestima (zastave na električnim stubovima i sl.).

Nakon sporazuma u Vašingtonu krajem februara 1994. prestali su sukobi između jedinica "Herceg-Bosne" i jedinica pod kontrolom legalne vlade BiH. Teritorije pod kontrolom HVO-a i Armije RBiH organizovane su u Federaciju Bosne i Hercegovine. Nakon sporazuma u Dejtonu u novembru 1995., ova teritorija je zaokružena cjelina koja čini 51% Bosne i Hercegovine (Federacija Bosna i Hercegovina), dok Herceg-Bosna zvanično ne postoji. Uprkos tome, tvrdolinijaški predstavnici političkih struja u hrvatskom narodu pokušavaju organizovati tzv. treći entitet "Herceg-Bosna", ali ti akti su ukinuti, kako odlukama zvanične vlasti Bosne i Hercegovine, u kojima hrvatski narod ravnopravno učestvuje, tako i odlukama Visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu.

Vodstvo Herceg-Bosne (Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić) trenutno čeka suđenje na Međunarodnom Sudu za ratne zločine po tačkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja.

Također pogledajte

Vanjski linkovi


Nedovršeni članak Hrvatska Republika Herceg-Bosna koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.