Razlika između verzija stranice "Hrvatska Republika Herceg-Bosna"
[pregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
m r2.7.1) (robot dodaje: fa:جمهوری کروات بوسنی و هرزگوین |
No edit summary |
||
Red 2: | Red 2: | ||
| zvanično_ime = Hrvatska zajednica Herceg-Bosna |
| zvanično_ime = Hrvatska zajednica Herceg-Bosna |
||
|izvorno_ime = |
|izvorno_ime = |
||
|zastava = Flag of Herzeg-Bosnia.svg |
|zastava = Flag of Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg |
||
|grb = Coat of |
|grb = Coat of Arms of Croatian Republic of Herzeg-Bosnia.svg |
||
|genitiv = Hrvatske zajednice Herceg-Bosne |
|genitiv = Hrvatske zajednice Herceg-Bosne |
||
|razdoblje = 1991 - 1994 |
|razdoblje = 1991 - 1994 |
||
Red 30: | Red 30: | ||
|pozivni broj = |
|pozivni broj = |
||
}} |
}} |
||
[[Datoteka:Coat of arms of Herzeg-Bosnia.svg|150p|mini|Grb HR HB]] |
|||
[[Datoteka:Flag of Herzeg-Bosnia.svg|200p|mini|Zastava HR HB]] |
|||
'''Hrvatska zajednica Herceg-Bosna''' (kasnije '''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''') je bila paradržavna tvorevina za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] osnovana od strane političkog i vojnog vrha Hrvata u zapadnoj Hercegovini ([[HDZ]] i [[HVO]]), kao proizvod secesionističke politike i dogovora o podjeli Bosne i Hercegovine. HR Herceg-Bosna je ukinuta potpisivanjem [[Washingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] u [[februar]]u [[1994]]. godine. |
'''Hrvatska zajednica Herceg-Bosna''' (kasnije '''Hrvatska Republika Herceg-Bosna''') je bila paradržavna tvorevina za vrijeme [[Rat u BiH|rata u Bosni i Hercegovini]] osnovana od strane političkog i vojnog vrha Hrvata u zapadnoj Hercegovini ([[HDZ]] i [[HVO]]), kao proizvod secesionističke politike i dogovora o podjeli Bosne i Hercegovine. HR Herceg-Bosna je ukinuta potpisivanjem [[Washingtonski sporazum|Vašingtonskog sporazuma]] u [[februar]]u [[1994]]. godine. |
||
Verzija na dan 23 august 2011 u 18:52
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
1991 - 1994 | |||||||
|
|||||||
Glavni grad | Mostar |
||||||
Službeni jezik | hrvatski | ||||||
Državno uređenje | |||||||
Predsjednik | |||||||
• 1991-1993 |
Mate Boban | ||||||
• 1993-1994 |
Krešimir Zubak | ||||||
Zakonodavstvo | |||||||
Valuta | hrvatski dinar, kasnije hrvatska kuna |
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna (kasnije Hrvatska Republika Herceg-Bosna) je bila paradržavna tvorevina za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini osnovana od strane političkog i vojnog vrha Hrvata u zapadnoj Hercegovini (HDZ i HVO), kao proizvod secesionističke politike i dogovora o podjeli Bosne i Hercegovine. HR Herceg-Bosna je ukinuta potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma u februaru 1994. godine.
Historija
Nakon dogovora u Karađorđevu 25. marta 1991. godine između Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića o podjeli Bosne i Hercegovine, dio hrvatskog naroda pod direktnom kontrolom iz Zagreba, odlučio se na formiranje hrvatske države od dijelova BiH. 18. novembra 1991. godine osnovana je Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, koja je nakon otvorenog angažmana Republike Hrvatske u ratu protiv BiH, preimenovana u "Hrvatsku Republiku". Jedan dio hrvatskog naroda se suprotstavio podjeli BiH, ali je takva struja nakon prestanka postojanja HOS-a (Hrvatske odbrambene snage) smaknućem Blaža Kraljevića, potisnuta u drugi plan.
Glavni grad "Herceg-Bosne" bio je zapadni dio Mostara. Herceg-Bosna je prestala postojati 1994. godine kada je potpisan Vašingtonski sporazum pod snažnim američkim pritiskom na Hrvatsku da se odrekne pretenzija prema Bosni. Jedan od kantona u Federaciji (kanton 10) također je koristio ime "Herceg-Bosna" u svom nazivu s namjerom da sačuva sjećanje na bivšu paradržavu, no taj naziv proglašen je neustavnim.
Vladajuća stranka u Republici Hrvatskoj Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) organizuje i kontroliše stranku u Bosni i Hercegovini Hrvatsku demokratsku zajednicu Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Krajem 1991. god. najekstremniji nacionalni elementi u HDZ BiH , pod vođstvom Mate Bobana, Daria Kordića i uz podršku Franje Tuđmana i Gojka Šuška preuzeli su većinsku kontrolu u stranci.
Na dan 18. novembra 1991. godine ekstremniji elementi predvođeni Matom Bobanom i Darijom Kordićem proglasili su postojanje "Hrvatske zajednice Herceg-Bosna" kao posebne političke, kulturne, ekonomske i teritorijalne cjeline na teritoriji Bosne i Hercegovine. Na dan 28. augusta 1993. god. "Hrvatska zajednica Herceg-Bosna" se proglašava "Hrvatska Republika Herceg-Bosna". Republika Bosna i Hercegovina i međunarodna zajednica nikada nisu priznali "Herceg-Bosnu" kao državu. Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio je "Herceg-Bosnu" ilegalnom tvorevinom prvo 14. septembra 1992., potom 20. januara 1994. godine.
Nakon uspostavljanja Herceg-Bosne u novembru 1991., a posebno nakon maja 1992., političke vođe Herceg-Bosne kontinuirano i organizovano su pokušali hrvatizovati općine, koje su smatrali dijelom Herceg-Bosne, koristeći etničko čišćenje, protjerivanje i diskriminaciju protiv nehrvatskog stanovništva (posebno Bošnjaka). Hrvatsko vijeće odbrane je u tom periodu preuzelo kontrolu nad općinskim vlastima, uklanjajući lokalne bošnjačke vođe ili marginalizujući njihov uticaj. Hrvatske vlasti su preuzele kontrolu nad medijima, i nakon toga nametnuli velikohrvatske ideje i propagandu. Uvedeni su hrvatski simboli i valuta, kao i hrvatski školski program. Distribucija humanitarne pomoći je vršena na štetu Bošnjaka i Srba, a vrijeđanje i maltretiranje nad Bošnjacima je bilo sve konstantnije i učestalije, da bi kuliminiralo masovnim zločinima i deportacijom u logore. U većini mjesta koja su bila dio originalne Herceg-Bosne, se još uvijek koriste hrvatska nacionalna obilježja na javnim mjestima (zastave na električnim stubovima i sl.).
Nakon sporazuma u Vašingtonu krajem februara 1994. prestali su sukobi između jedinica "Herceg-Bosne" i jedinica pod kontrolom legalne vlade BiH. Teritorije pod kontrolom HVO-a i Armije RBiH organizovane su u Federaciju Bosne i Hercegovine. Nakon sporazuma u Dejtonu u novembru 1995., ova teritorija je zaokružena cjelina koja čini 51% Bosne i Hercegovine (Federacija Bosna i Hercegovina), dok Herceg-Bosna zvanično ne postoji. Uprkos tome, tvrdolinijaški predstavnici političkih struja u hrvatskom narodu pokušavaju organizovati tzv. treći entitet "Herceg-Bosna", ali ti akti su ukinuti, kako odlukama zvanične vlasti Bosne i Hercegovine, u kojima hrvatski narod ravnopravno učestvuje, tako i odlukama Visokog predstavnika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu.
Vodstvo Herceg-Bosne (Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić) trenutno čeka suđenje na Međunarodnom Sudu za ratne zločine po tačkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja.
Također pogledajte
- Rat u Bosni i Hercegovini
- Bošnjačko-hrvatski sukob
- Hrvatske odbrambene snage
- Bihaćki HVO
- Blaž Kraljević
- Filatelija u Bosni i Hercegovini
Vanjski linkovi
Nedovršeni članak Hrvatska Republika Herceg-Bosna koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.