Razlika između verzija stranice "Atina"

Uredi veze
Koordinate: 37°58′0″N 23°43′0″E / 37.96667°N 23.71667°E / 37.96667; 23.71667
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
No edit summary
Red 40: Red 40:
| bilješka =
| bilješka =
}}
}}
⚫
[[Datoteka:Parthenon from south.jpg|mini|Partenon, Atina]]
'''Atina''' (grč. Αθήνα) jeste [[glavni grad|glavni]] i najveći grad u [[Grčka|Grčkoj]]. Atina dominira u regiji [[Atika (regija)|Atici]] i jedan je od najstarijih gradova svijeta, čija zapisana historija seže oko 3.400 godina u prošlost, a najranije dokazano prisustvo čovjeka u ovom području bilo je od 11. do 7. milenija p.n.e.<ref name="ethnosgr" /> Klasična Atina bio je moćni grad-država ([[polis]]) koji se razvio na osnovu razvoja pomorstva i obližnje luke [[Pirej]]. Ona je bila centar umjetnosti, nauke i [[filozofija|filozofije]], dom [[Platon]]ove Akademije i [[Aristotel]]ovog liceja,<ref name="yppogr" /><ref name="cnnworld" /> a općenito je smatraju "kolijevkom" Zapadne civilizacije i rodno mjesto [[demokratija|demokratije]],<ref name="ebcheck" /><ref name="bbccouk" /> uglavnom zbog utjecaja njenih kulturnih i političkih dostignuća tokom 5. i 4. vijeka p.n.e na ostatak tada poznatog [[Evropa|Evropskog kontinenta]].<ref name="encartamsn" /> Danas je to kosmopolitiska metropola, a moderna Atina je centar ekonomskog, finansijskog, industrijskog, političkog i kulturnog života Grčke. U jednoj studiji koju je objavio UBS 2012. Atina je svrstana na 39. mjesto najbogatijih svjetskih gradova po BDP-u računato po kupovnoj moći<ref name="purchpower" /> ali i 77. najskuplji grad na svijetu.<ref name="costsurv" />. Ime je dobila po grčkoj božici mudrosti, [[Atina (mitologija)|Atini]].
'''Atina''' (grč. Αθήνα) jeste [[glavni grad|glavni]] i najveći grad u [[Grčka|Grčkoj]]. Atina dominira u regiji [[Atika (regija)|Atici]] i jedan je od najstarijih gradova svijeta, čija zapisana historija seže oko 3.400 godina u prošlost, a najranije dokazano prisustvo čovjeka u ovom području bilo je od 11. do 7. milenija p.n.e.<ref name="ethnosgr" /> Klasična Atina bio je moćni grad-država ([[polis]]) koji se razvio na osnovu razvoja pomorstva i obližnje luke [[Pirej]]. Ona je bila centar umjetnosti, nauke i [[filozofija|filozofije]], dom [[Platon]]ove Akademije i [[Aristotel]]ovog liceja,<ref name="yppogr" /><ref name="cnnworld" /> a općenito je smatraju "kolijevkom" Zapadne civilizacije i rodno mjesto [[demokratija|demokratije]],<ref name="ebcheck" /><ref name="bbccouk" /> uglavnom zbog utjecaja njenih kulturnih i političkih dostignuća tokom 5. i 4. vijeka p.n.e na ostatak tada poznatog [[Evropa|Evropskog kontinenta]].<ref name="encartamsn" /> Danas je to kosmopolitiska metropola, a moderna Atina je centar ekonomskog, finansijskog, industrijskog, političkog i kulturnog života Grčke. U jednoj studiji koju je objavio UBS 2012. Atina je svrstana na 39. mjesto najbogatijih svjetskih gradova po BDP-u računato po kupovnoj moći<ref name="purchpower" /> ali i 77. najskuplji grad na svijetu.<ref name="costsurv" />. Ime je dobila po grčkoj božici mudrosti, [[Atina (mitologija)|Atini]].


Red 46: Red 45:


Naslijeđe [[Antička Grčka|klasične ere]] i danas je još vidljivo širom grada u vidu antičkih spomenika i umjetničkih djela, među kojima je najpoznatiji [[Partenon]], kojeg mnogi smatraju ključnim obilježjem rane zapadne civilizacije. Grad također sadrži i mnoge rimske i bizantske spomenika kao i manji broj spomenika iz doba [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]]. Atina je i mjesto gdje se nalaze dva spomenika sa [[UNESCO]]-ovog [[Spisak_mjesta_Svjetske_baštine_u_Evropi#Grčka|spiska Svjetske baštine]]: [[Akropolis]] i srednjevjekovni manastir Daphni. Spomenici iz modernog doba, koji sežu iz doba proglašenja Atine za glavni grad nezavisne Grčke države 1834. godine, uključuju [[Helenski parlament]] (19. vijek) i Atinsku "trilogiju" koja se sastoji iz Nacionalne biblioteke Grčke, Univerziteta u Atini i Akademiji (moderne) Atine. Grad je bio domaćin i [[I olimpijske igre - Atina 1896.|prvih modernih Olimpijskih igara]] 1896. godine, a 108 godina kasnije ugostila je i [[XXVIII olimpijske igre - Atina 2004.|Ljetne olimpijske igre 2004. godine]].<ref name="oly" /> U Atini se također nalazi i Nacionalni arheološki muzej u kojem je pohranjena najveća svjetska kolekcija antičkih grčkih antikviteta, kao i novi muzej Akropolis.
Naslijeđe [[Antička Grčka|klasične ere]] i danas je još vidljivo širom grada u vidu antičkih spomenika i umjetničkih djela, među kojima je najpoznatiji [[Partenon]], kojeg mnogi smatraju ključnim obilježjem rane zapadne civilizacije. Grad također sadrži i mnoge rimske i bizantske spomenika kao i manji broj spomenika iz doba [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]]. Atina je i mjesto gdje se nalaze dva spomenika sa [[UNESCO]]-ovog [[Spisak_mjesta_Svjetske_baštine_u_Evropi#Grčka|spiska Svjetske baštine]]: [[Akropolis]] i srednjevjekovni manastir Daphni. Spomenici iz modernog doba, koji sežu iz doba proglašenja Atine za glavni grad nezavisne Grčke države 1834. godine, uključuju [[Helenski parlament]] (19. vijek) i Atinsku "trilogiju" koja se sastoji iz Nacionalne biblioteke Grčke, Univerziteta u Atini i Akademiji (moderne) Atine. Grad je bio domaćin i [[I olimpijske igre - Atina 1896.|prvih modernih Olimpijskih igara]] 1896. godine, a 108 godina kasnije ugostila je i [[XXVIII olimpijske igre - Atina 2004.|Ljetne olimpijske igre 2004. godine]].<ref name="oly" /> U Atini se također nalazi i Nacionalni arheološki muzej u kojem je pohranjena najveća svjetska kolekcija antičkih grčkih antikviteta, kao i novi muzej Akropolis.

== Etimologija ==
[[Datoteka:Athena Varvakeion - MANA - Fidias.jpg|thumb|lijevo|150px|[[Atina (mitologija)|Atina]], zaštitnica grada Atine; Nacionalni arheološki muzej Atine]]
U [[Starogrčki jezik|starogrčkom jeziku]], ime grada Atine bilo je Ἀθῆναι (''Athenai'', ''Atenai'') što je množina. Međutim, u ranijem grčkom jeziku, kao što je [[Homer]]ov grčki, ime je bilo u jednini, u obliku Ἀθήνη (''Athene'')<ref name="tuftsedu" /> a tada je pisano u množini kao što je to bio slučaj sa Tebom (Θῆβαι, ''Thebai'') i [[Mikena|Mikenom]] (Μυκῆναι, ''Mukenai'') Korijen riječi vjerovatno nije grčkog niti indoevropskog porijekla, te se smatra da je mogući ostatak pred-grčkog supstrata Atike,<ref name="spbeekes" /> kao što je to slučaj i sa imenom božice [[Atina (mitologija)|Atine]] (na atičkom narječju Ἀθηνᾶ, ''Athēnā'', na jonskom Ἀθήνη, ''Athēnē'' i dorskom Ἀθάνα, ''Athānā'') koje je uvijek bilo povezano s imenom grada. Tokom srednjevjekovnom periodu, ime grada se ponovno počelo pisati u obliku jednine Ἀθήνα. Međutim, zbog [[Konzervativizam|konzervatizma]] pisanog jezika, Ἀθῆναι je ostala zvanično imena grada sve do ukidanja [[katharevousa]] načina pisanja 1970tih, kada je Ἀθήνα postalo zvanično ime grada.

Ranije, postojale su i druge etimologije koje su predlagali naučnici 19. vijeka. [[Christian Lobeck]] je smatrao da je korijen imena sadržan u grčkoj riječi ἄθος (''atos'') ili ἄνθος (''antos'') u značenju cvijet, kojim bi se Atina mogla opisati kao ''cvjetajući grad''. Po drugom mišljenju [[Ludwig Döderlein|Ludwiga Döderleina]] smatra se daje korijen glagola θάω, korijen θη- (''tao'', korijen, ''thē-'', crpiti), čime se opisuje bogato i plodno zemljište oko Atine.<ref name="vge30" />


== Geografija ==
== Geografija ==
=== Klima ===
=== Klima ===
U Atini vlada [[vruća stepska klima]] ([[Köppenova klasifikacija klime]]: ''BSh'') s velikim padavinama između polovine oktobra do polovine aprila. Ukoliko postoje padavine tokom ljeta, one su rijetke i u obliku su kratkotrajnog pljuska.
U Atini vlada [[vruća stepska klima]] ([[Köppenova klasifikacija klime]]: ''BSh'') s velikim padavinama između polovine oktobra do polovine aprila. Ukoliko postoje padavine tokom ljeta, one su rijetke i u obliku su kratkotrajnog pljuska.
⚫
[[Datoteka:Parthenon from south.jpg|mini|Partenon, Atina]]


Proljeće i jesen se smatraju idealnim sezonama za razgledavanje grada i za sve druge aktivnosti vani. Ljeta mogu biti izuzetno topla. Prosječna najviša dnevna temperatura u julu je 33,5&nbsp;°C.
Proljeće i jesen se smatraju idealnim sezonama za razgledavanje grada i za sve druge aktivnosti vani. Ljeta mogu biti izuzetno topla. Prosječna najviša dnevna temperatura u julu je 33,5&nbsp;°C.


Najviša dnevna temperatura je bila 48&nbsp;°C u predgrađu Atine, u Elefsina, a najniža je bila -5,8&nbsp;°C u Nea Philadelphiji. Tokom mećave koja je bila u februaru 2004. godine, najgore mećave koja je zadesila grad, temperatura je spala i na -7,9&nbsp;°C.
Najviša dnevna temperatura je bila 48&nbsp;°C u predgrađu Atine, u Elefsina, a najniža je bila -5,8&nbsp;°C u Nea Philadelphiji. Tokom mećave koja je bila u februaru 2004. godine, najgore mećave koja je zadesila grad, temperatura je spala i na -7,9&nbsp;°C.
== Zanimljivosti ==
Atina je bila domaćin ljetnih [[olimpijske igre|olimpijskih igara]] od [[13. august|13]]. - [[29. august|29]]. augusta [[2004]]. godine.


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==
* [[Dora Bakoyannis]]
* [[Dora Bakoyannis]]


{{raščistiti}}
== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Athens|Atina}}
{{Commons|Category:Athens|Atina}}
Red 65: Red 70:
== Reference ==
== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
{{refspisak|2|refs=
<ref name="spbeekes">Robert S. P. Beekes, ''Etymological Dictionary of Greek'', Brill, 2009, str. 29 (''s.v.'' "Ἀθήνη").</ref>
<ref name="vge30">''Velika grčka enciklopedija'', vol. II, str. 30, Atina, 1927</ref>
<ref name="tuftsedu">Kao primjer u [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Hom.+Od.+7&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0135 Od.7.80]</ref>
<ref name="oly">{{cite news |title=Sentiment a factor as Athens gets 2004 Olympics |url=http://sportsillustrated.cnn.com/olympics/news/1997/09/05/athens_update/ |author=CNN & Sports Illustrated |publisher=sportsillustrated.cnn.com |date=5.9.1997 |accessdate=28.3.2007}}</ref>
<ref name="oly">{{cite news |title=Sentiment a factor as Athens gets 2004 Olympics |url=http://sportsillustrated.cnn.com/olympics/news/1997/09/05/athens_update/ |author=CNN & Sports Illustrated |publisher=sportsillustrated.cnn.com |date=5.9.1997 |accessdate=28.3.2007}}</ref>
<ref name="statistics1">{{cite web |url=http://www.statistics.gr/portal/page/portal/ESYE/BUCKET/General/A1602_SAM01_DT_DC_00_2011_01_F_GR.pdf |title=ΕΛΣΤΑΤ Απογραφη 2011 |izdavač=www.statistics.gr |pristupdatum=22.8.2011}}</ref>
<ref name="statistics1">{{cite web |url=http://www.statistics.gr/portal/page/portal/ESYE/BUCKET/General/A1602_SAM01_DT_DC_00_2011_01_F_GR.pdf |title=ΕΛΣΤΑΤ Απογραφη 2011 |izdavač=www.statistics.gr |pristupdatum=22.8.2011}}</ref>

Verzija na dan 15 februar 2015 u 23:15

Za druga značenja, pogledajte Atena.
37°58′0″N 23°43′0″E / 37.96667°N 23.71667°E / 37.96667; 23.71667
Atina
Grad
Atena
Simbol
Službeni naziv: Αθήνα (Atína)
star.grč. Ἀθῆναι (Atenai)
Država Šablon:Grčka
Regija Atika
Nadmorska visina 70–338 m
Koordinate 37°58′0″N 23°43′0″E / 37.96667°N 23.71667°E / 37.96667; 23.71667
Površina
 - Urbana zona 412 km2
 - Metro 2.928,7 km2
Stanovništvo
 - Urbana zona 3.090.508
 - Metro 3.753.783
Gustoća
 - Urbana zona 7.501 /km2 
Gradonačelnik Giorgos Kaminis (nezavisni)
Vremenska zona UTC+02 (UTC+2)
 - ljeto UTC+3
Poštanski broj 10x xx, 11x xx, 120 xx
Pozivni broj (+30) 21
Autooznaka Yxx, Zxx, Ixx
Veb-sajt: www.cityofathens.gr

Atina (grč. Αθήνα) jeste glavni i najveći grad u Grčkoj. Atina dominira u regiji Atici i jedan je od najstarijih gradova svijeta, čija zapisana historija seže oko 3.400 godina u prošlost, a najranije dokazano prisustvo čovjeka u ovom području bilo je od 11. do 7. milenija p.n.e.[1] Klasična Atina bio je moćni grad-država (polis) koji se razvio na osnovu razvoja pomorstva i obližnje luke Pirej. Ona je bila centar umjetnosti, nauke i filozofije, dom Platonove Akademije i Aristotelovog liceja,[2][3] a općenito je smatraju "kolijevkom" Zapadne civilizacije i rodno mjesto demokratije,[4][5] uglavnom zbog utjecaja njenih kulturnih i političkih dostignuća tokom 5. i 4. vijeka p.n.e na ostatak tada poznatog Evropskog kontinenta.[6] Danas je to kosmopolitiska metropola, a moderna Atina je centar ekonomskog, finansijskog, industrijskog, političkog i kulturnog života Grčke. U jednoj studiji koju je objavio UBS 2012. Atina je svrstana na 39. mjesto najbogatijih svjetskih gradova po BDP-u računato po kupovnoj moći[7] ali i 77. najskuplji grad na svijetu.[8]. Ime je dobila po grčkoj božici mudrosti, Atini.

Atina se smatra globalnim gradom zbog njenog geostrateškog položaja i njenog značaja u finansijama, medijama, umjetnosti, unutrašnjoj i međunarodnoj trgovini, kulturi, obrazovanju i turizmu. Ona je jedan od najvećih ekonomskih središta u Jugoistočnoj Evropi sa vrlo snažnim i velikim finansijskim sektorom a u njenoj blizini nalazi se i najveća putnička luka u Evropi,[9][10] i treća najveća na svijetu.[11] Općina (odnosno Grad) Atina imala je 664.046 stanovnika (po podacima iz 2011,[12] odnosno 796.442 u 2004.)[13] unutar svojih administrativnih granica, a površina općine iznosi 39 km2.[14] Urbano područje Atine (šira Atina i šire područje Pireja) pruža se izvan njenih administrativnih općinskih granica grada, a u tom prostoru od 412 km2[14] živjelo je 3.090.508 stanovnika (po podacima iz 2011).[15] Prema podacima Eurostata iz 2004, Atinina šira urbana zona (larger urban zone) bila je 7. najmnogoljudnija takva zona u EU (odnosno pet najmnogoljudniji glavni grad u Evropskoj uniji) sa 4.013.368 stanovnika. Atina je i najjužniji glavni grad na evropskom kontinentu (ne računajući ostrva-države Maltu, Kipar i druge).

Naslijeđe klasične ere i danas je još vidljivo širom grada u vidu antičkih spomenika i umjetničkih djela, među kojima je najpoznatiji Partenon, kojeg mnogi smatraju ključnim obilježjem rane zapadne civilizacije. Grad također sadrži i mnoge rimske i bizantske spomenika kao i manji broj spomenika iz doba Osmanlija. Atina je i mjesto gdje se nalaze dva spomenika sa UNESCO-ovog spiska Svjetske baštine: Akropolis i srednjevjekovni manastir Daphni. Spomenici iz modernog doba, koji sežu iz doba proglašenja Atine za glavni grad nezavisne Grčke države 1834. godine, uključuju Helenski parlament (19. vijek) i Atinsku "trilogiju" koja se sastoji iz Nacionalne biblioteke Grčke, Univerziteta u Atini i Akademiji (moderne) Atine. Grad je bio domaćin i prvih modernih Olimpijskih igara 1896. godine, a 108 godina kasnije ugostila je i Ljetne olimpijske igre 2004. godine.[16] U Atini se također nalazi i Nacionalni arheološki muzej u kojem je pohranjena najveća svjetska kolekcija antičkih grčkih antikviteta, kao i novi muzej Akropolis.

Etimologija

Atina, zaštitnica grada Atine; Nacionalni arheološki muzej Atine

U starogrčkom jeziku, ime grada Atine bilo je Ἀθῆναι (Athenai, Atenai) što je množina. Međutim, u ranijem grčkom jeziku, kao što je Homerov grčki, ime je bilo u jednini, u obliku Ἀθήνη (Athene)[17] a tada je pisano u množini kao što je to bio slučaj sa Tebom (Θῆβαι, Thebai) i Mikenom (Μυκῆναι, Mukenai) Korijen riječi vjerovatno nije grčkog niti indoevropskog porijekla, te se smatra da je mogući ostatak pred-grčkog supstrata Atike,[18] kao što je to slučaj i sa imenom božice Atine (na atičkom narječju Ἀθηνᾶ, Athēnā, na jonskom Ἀθήνη, Athēnē i dorskom Ἀθάνα, Athānā) koje je uvijek bilo povezano s imenom grada. Tokom srednjevjekovnom periodu, ime grada se ponovno počelo pisati u obliku jednine Ἀθήνα. Međutim, zbog konzervatizma pisanog jezika, Ἀθῆναι je ostala zvanično imena grada sve do ukidanja katharevousa načina pisanja 1970tih, kada je Ἀθήνα postalo zvanično ime grada.

Ranije, postojale su i druge etimologije koje su predlagali naučnici 19. vijeka. Christian Lobeck je smatrao da je korijen imena sadržan u grčkoj riječi ἄθος (atos) ili ἄνθος (antos) u značenju cvijet, kojim bi se Atina mogla opisati kao cvjetajući grad. Po drugom mišljenju Ludwiga Döderleina smatra se daje korijen glagola θάω, korijen θη- (tao, korijen, thē-, crpiti), čime se opisuje bogato i plodno zemljište oko Atine.[19]

Geografija

Klima

U Atini vlada vruća stepska klima (Köppenova klasifikacija klime: BSh) s velikim padavinama između polovine oktobra do polovine aprila. Ukoliko postoje padavine tokom ljeta, one su rijetke i u obliku su kratkotrajnog pljuska.

Partenon, Atina

Proljeće i jesen se smatraju idealnim sezonama za razgledavanje grada i za sve druge aktivnosti vani. Ljeta mogu biti izuzetno topla. Prosječna najviša dnevna temperatura u julu je 33,5 °C.

Najviša dnevna temperatura je bila 48 °C u predgrađu Atine, u Elefsina, a najniža je bila -5,8 °C u Nea Philadelphiji. Tokom mećave koja je bila u februaru 2004. godine, najgore mećave koja je zadesila grad, temperatura je spala i na -7,9 °C.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Reference

  1. ^ "v4.ethnos.gr – Οι πρώτοι... Αθηναίοι – τεχνες , πολιτισμος". Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |izdavač= zanemaren (pomoć)
  2. ^ "Contents and Principles of the Programme of Unification of the Archaeological Sites of Athens". Hellenic Ministry of Culture. Nepoznati parametar |izdavač= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć)
  3. ^ CNN & Associated Press (16.1.1997). "Greece uncovers 'holy grail' of Greek archeology". CNN. Arhivirano s originala, 6.12.2007. Pristupljeno 28.3.2007. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate=, |date=, i |archivedate= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Athens". Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć)
  5. ^ BBC History on Greek Democracy – pristupljeno 26. januara 2007.
  6. ^ Encarta Ancient Greece Pristupljeno 13.2.2015. arhiva 31. oktobar 2009.
  7. ^ "City Mayors: World's richest cities by purchasing power". Arhivirano s originala, 6.5.2008. Nepoznati parametar |izdavač= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |godina= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru: |archivedate= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ "City Mayors: Cost of living – The world's most expensive cities". Arhivirano s originala, 24.12.2008. Nepoznati parametar |izdavač= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |godina= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru: |archivedate= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  9. ^ "Presentation". Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |izdavač= zanemaren (pomoć)
  10. ^ "Piraeus by Maritime Database". Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |izdavač= zanemaren (pomoć)
  11. ^ "ANEK Lines – Piraeus". Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |izdavač= zanemaren (pomoć)
  12. ^ "Detailed census results 2011", Nacionalni statistički servis Grčke, (gr)
  13. ^ Athens Facts (2011). "Athens Facts & Figures". aviewoncities.com. Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć)
  14. ^ a b "Characteristics". Hellenic Interior Ministry. Arhivirano s originala, 4.1.2007. Nepoznati parametar |izdavač= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru: |archivedate= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  15. ^ "ΕΛΣΤΑΤ Απογραφη 2011" (PDF). Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar |izdavač= zanemaren (pomoć)
  16. ^ CNN & Sports Illustrated (5.9.1997). "Sentiment a factor as Athens gets 2004 Olympics". sportsillustrated.cnn.com. Pristupljeno 28.3.2007. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |accessdate= i |date= (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  17. ^ Kao primjer u Od.7.80
  18. ^ Robert S. P. Beekes, Etymological Dictionary of Greek, Brill, 2009, str. 29 (s.v. "Ἀθήνη").
  19. ^ Velika grčka enciklopedija, vol. II, str. 30, Atina, 1927
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Atina&oldid=2539474"