Razlika između izmjena na stranici "Atina"

Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dodano 2.057 bajtova ,  prije 5 godina
nema sažetka izmjene
| bilješka =
}}
[[Datoteka:Parthenon from south.jpg|mini|Partenon, Atina]]
'''Atina''' (grč. Αθήνα) jeste [[glavni grad|glavni]] i najveći grad u [[Grčka|Grčkoj]]. Atina dominira u regiji [[Atika (regija)|Atici]] i jedan je od najstarijih gradova svijeta, čija zapisana historija seže oko 3.400 godina u prošlost, a najranije dokazano prisustvo čovjeka u ovom području bilo je od 11. do 7. milenija p.n.e.<ref name="ethnosgr" /> Klasična Atina bio je moćni grad-država ([[polis]]) koji se razvio na osnovu razvoja pomorstva i obližnje luke [[Pirej]]. Ona je bila centar umjetnosti, nauke i [[filozofija|filozofije]], dom [[Platon]]ove Akademije i [[Aristotel]]ovog liceja,<ref name="yppogr" /><ref name="cnnworld" /> a općenito je smatraju "kolijevkom" Zapadne civilizacije i rodno mjesto [[demokratija|demokratije]],<ref name="ebcheck" /><ref name="bbccouk" /> uglavnom zbog utjecaja njenih kulturnih i političkih dostignuća tokom 5. i 4. vijeka p.n.e na ostatak tada poznatog [[Evropa|Evropskog kontinenta]].<ref name="encartamsn" /> Danas je to kosmopolitiska metropola, a moderna Atina je centar ekonomskog, finansijskog, industrijskog, političkog i kulturnog života Grčke. U jednoj studiji koju je objavio UBS 2012. Atina je svrstana na 39. mjesto najbogatijih svjetskih gradova po BDP-u računato po kupovnoj moći<ref name="purchpower" /> ali i 77. najskuplji grad na svijetu.<ref name="costsurv" />. Ime je dobila po grčkoj božici mudrosti, [[Atina (mitologija)|Atini]].
 
 
Naslijeđe [[Antička Grčka|klasične ere]] i danas je još vidljivo širom grada u vidu antičkih spomenika i umjetničkih djela, među kojima je najpoznatiji [[Partenon]], kojeg mnogi smatraju ključnim obilježjem rane zapadne civilizacije. Grad također sadrži i mnoge rimske i bizantske spomenika kao i manji broj spomenika iz doba [[Osmanlijsko carstvo|Osmanlija]]. Atina je i mjesto gdje se nalaze dva spomenika sa [[UNESCO]]-ovog [[Spisak_mjesta_Svjetske_baštine_u_Evropi#Grčka|spiska Svjetske baštine]]: [[Akropolis]] i srednjevjekovni manastir Daphni. Spomenici iz modernog doba, koji sežu iz doba proglašenja Atine za glavni grad nezavisne Grčke države 1834. godine, uključuju [[Helenski parlament]] (19. vijek) i Atinsku "trilogiju" koja se sastoji iz Nacionalne biblioteke Grčke, Univerziteta u Atini i Akademiji (moderne) Atine. Grad je bio domaćin i [[I olimpijske igre - Atina 1896.|prvih modernih Olimpijskih igara]] 1896. godine, a 108 godina kasnije ugostila je i [[XXVIII olimpijske igre - Atina 2004.|Ljetne olimpijske igre 2004. godine]].<ref name="oly" /> U Atini se također nalazi i Nacionalni arheološki muzej u kojem je pohranjena najveća svjetska kolekcija antičkih grčkih antikviteta, kao i novi muzej Akropolis.
 
== Etimologija ==
[[Datoteka:Athena Varvakeion - MANA - Fidias.jpg|thumb|lijevo|150px|[[Atina (mitologija)|Atina]], zaštitnica grada Atine; Nacionalni arheološki muzej Atine]]
U [[Starogrčki jezik|starogrčkom jeziku]], ime grada Atine bilo je Ἀθῆναι (''Athenai'', ''Atenai'') što je množina. Međutim, u ranijem grčkom jeziku, kao što je [[Homer]]ov grčki, ime je bilo u jednini, u obliku Ἀθήνη (''Athene'')<ref name="tuftsedu" /> a tada je pisano u množini kao što je to bio slučaj sa Tebom (Θῆβαι, ''Thebai'') i [[Mikena|Mikenom]] (Μυκῆναι, ''Mukenai'') Korijen riječi vjerovatno nije grčkog niti indoevropskog porijekla, te se smatra da je mogući ostatak pred-grčkog supstrata Atike,<ref name="spbeekes" /> kao što je to slučaj i sa imenom božice [[Atina (mitologija)|Atine]] (na atičkom narječju Ἀθηνᾶ, ''Athēnā'', na jonskom Ἀθήνη, ''Athēnē'' i dorskom Ἀθάνα, ''Athānā'') koje je uvijek bilo povezano s imenom grada. Tokom srednjevjekovnom periodu, ime grada se ponovno počelo pisati u obliku jednine Ἀθήνα. Međutim, zbog [[Konzervativizam|konzervatizma]] pisanog jezika, Ἀθῆναι je ostala zvanično imena grada sve do ukidanja [[katharevousa]] načina pisanja 1970tih, kada je Ἀθήνα postalo zvanično ime grada.
 
Ranije, postojale su i druge etimologije koje su predlagali naučnici 19. vijeka. [[Christian Lobeck]] je smatrao da je korijen imena sadržan u grčkoj riječi ἄθος (''atos'') ili ἄνθος (''antos'') u značenju cvijet, kojim bi se Atina mogla opisati kao ''cvjetajući grad''. Po drugom mišljenju [[Ludwig Döderlein|Ludwiga Döderleina]] smatra se daje korijen glagola θάω, korijen θη- (''tao'', korijen, ''thē-'', crpiti), čime se opisuje bogato i plodno zemljište oko Atine.<ref name="vge30" />
 
== Geografija ==
=== Klima ===
U Atini vlada [[vruća stepska klima]] ([[Köppenova klasifikacija klime]]: ''BSh'') s velikim padavinama između polovine oktobra do polovine aprila. Ukoliko postoje padavine tokom ljeta, one su rijetke i u obliku su kratkotrajnog pljuska.
[[Datoteka:Parthenon from south.jpg|mini|Partenon, Atina]]
 
Proljeće i jesen se smatraju idealnim sezonama za razgledavanje grada i za sve druge aktivnosti vani. Ljeta mogu biti izuzetno topla. Prosječna najviša dnevna temperatura u julu je 33,5&nbsp;°C.
 
Najviša dnevna temperatura je bila 48&nbsp;°C u predgrađu Atine, u Elefsina, a najniža je bila -5,8&nbsp;°C u Nea Philadelphiji. Tokom mećave koja je bila u februaru 2004. godine, najgore mećave koja je zadesila grad, temperatura je spala i na -7,9&nbsp;°C.
== Zanimljivosti ==
Atina je bila domaćin ljetnih [[olimpijske igre|olimpijskih igara]] od [[13. august|13]]. - [[29. august|29]]. augusta [[2004]]. godine.
 
== Također pogledajte ==
* [[Dora Bakoyannis]]
 
{{raščistiti}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commons|Category:Athens|Atina}}
== Reference ==
{{refspisak|2|refs=
<ref name="spbeekes">Robert S. P. Beekes, ''Etymological Dictionary of Greek'', Brill, 2009, str. 29 (''s.v.'' "Ἀθήνη").</ref>
<ref name="vge30">''Velika grčka enciklopedija'', vol. II, str. 30, Atina, 1927</ref>
<ref name="tuftsedu">Kao primjer u [http://www.perseus.tufts.edu/hopper/text?doc=Hom.+Od.+7&fromdoc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0135 Od.7.80]</ref>
<ref name="oly">{{cite news |title=Sentiment a factor as Athens gets 2004 Olympics |url=http://sportsillustrated.cnn.com/olympics/news/1997/09/05/athens_update/ |author=CNN & Sports Illustrated |publisher=sportsillustrated.cnn.com |date=5.9.1997 |accessdate=28.3.2007}}</ref>
<ref name="statistics1">{{cite web |url=http://www.statistics.gr/portal/page/portal/ESYE/BUCKET/General/A1602_SAM01_DT_DC_00_2011_01_F_GR.pdf |title=ΕΛΣΤΑΤ Απογραφη 2011 |izdavač=www.statistics.gr |pristupdatum=22.8.2011}}</ref>
73.705

izmjena

Navigacija