Razlika između verzija stranice "Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
Uklonio sam dio vezan za Vijećnicu; Sada ću prenijeti dio relevantnih podataka na https://bs.wikipedia.org/wiki/Gradska_vije%C4%87nica_Sarajevo
Red 1: Red 1:
{{Kategorizacija}}{{Podjela}}
{{Kategorizacija}}


[[Datoteka:A_view_from_Yellow_fortress.JPG|mini|Pogled na Vijećnicu sa [[Žuta tabija|Žute tabije]]]]
[[Datoteka:A_view_from_Yellow_fortress.JPG|mini|Pogled na Vijećnicu sa [[Žuta tabija|Žute tabije]]]]
'''Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine''' (NUBBiH) je [[nacionalna biblioteka]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa sjedištem u njenom glavnom gradu [[Sarajevo|Sarajevu]].
'''Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine''' (NUBBiH) je [[nacionalna biblioteka]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa sjedištem u njenom glavnom gradu [[Sarajevo|Sarajevu]].
Projektovao ju je [[Češka|češki]] arhitekta [[Karlo Paržik]] 1891. godine a svečano je otvorena 20. aprila 1896. godine. Predstavlja najveću i najreprezentativniju građevinu u Sarajevu iz perioda Austrougarske vladavine.<ref name="Sarajevska vijećnica">[http://www.vijecnica.ba/ Sarajevska vijećnica] Pristupljeno 12. augusta 2015.</ref><ref>[http://www.visitsarajevo.ba/sightseeing/attractions/historical-sarajevo/vijecnica-city-hall/ Vijećnica] Pristupljeno 12. augusta 2015.</ref> Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]], tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], u noći sa 25. na 26. augusta 1992. godine pripadnici [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] su granatiranjem zapalili ovu građevinu pri čemu je izgorjelo mnogo arhivskog i bibliotečkog fonda. Nakon obnove koja se sastojala od dvije etape, Vijećnica je ponovo otvorena 9. maja 2014. godine.<ref>[http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/sarajevo/obustava-saobracaja-povodom-otvaranja-vijecnice Svečano otvaranje obnovljene Vijećnice] Pristupljeno 12. augusta 2015.</ref>
Za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]], tokom [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]], u noći sa 25. na 26. augusta 1992. godine pripadnici [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] su granatiranjem zapalili Vijećnicu pri čemu je izgorjelo mnogo arhivskog i bibliotečkog fonda Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH.


== Historija ==
== Historija ==
=== Projektovanje i izgradnja ===
Izrada prvobitnog projekta današnje Vijećnice je povjerena češkom arhitekti Karlu Paržiku koji je isti završio 1981. godine. Međutim, zbog primjedbi austrougarskog guvernera Bosne i Hercegovine [[Benjamin Kallay|Benjamina Kallaya]], Karlo Paržik se povlači sa projekta, a nasljeđuje ga [[Alexander Wittek]], koji na istom poslu provodi period između 1892. i 1893.<ref name="Sarajevska vijećnica"/> Nakon što se razboli i premine 1894. godine u [[Graz]]u, posao kraju privodi [[Ćiril M. Iveković]].<ref name="Sarajevska vijećnica"/>

=== Osnivanje i misija ustanove ===
=== Osnivanje i misija ustanove ===
[[Datoteka:Evstafiev-bosnia-cello.jpg|lijevo|250p|mini|Vedran Smailović svira [[violončelo]] u razrušenoj Vijećnici 1992. godine]]
[[Datoteka:Evstafiev-bosnia-cello.jpg|lijevo|250p|mini|Vedran Smailović svira [[violončelo]] u razrušenoj Vijećnici 1992. godine]]
Red 31: Red 28:
== Obnova ==
== Obnova ==
[[Datoteka:National_and_University_Library_at_night_2004.jpg|desno|250p|mini|Vijećnica noću, 2004. godine]]
[[Datoteka:National_and_University_Library_at_night_2004.jpg|desno|250p|mini|Vijećnica noću, 2004. godine]]
S obzirom na kulturološki i svaki drugi značaj Nacionalne biblioteke a imajući u vidu visok stepen njenog oštećenja, odmah poslije rata pristupilo se njenoj sanaciji i obnavljanju.
Obnova je izvršena u dvije etape: 1996-1997. i 2000-2004. godine.
Nakon što je obnovljena, Vijećnica je ponovo otvorena 9. maja 2014. godine.


U međuvremenu je Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH uspjela obnoviti dio fondova, uključujući i rekonstrukciju zgrade u krugu bivše Kasarne Maršal Tito – današnjeg kampusa [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].
U međuvremenu je Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH uspjela obnoviti dio fondova, uključujući i rekonstrukciju zgrade u krugu bivše Kasarne Maršal Tito – današnjeg kampusa [[Univerzitet u Sarajevu|Univerziteta u Sarajevu]].

Verzija na dan 12 oktobar 2015 u 19:24

Pogled na Vijećnicu sa Žute tabije

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH) je nacionalna biblioteka Bosne i Hercegovine sa sjedištem u njenom glavnom gradu Sarajevu. Za vrijeme Rata u Bosni i Hercegovini, tokom opsade Sarajeva, u noći sa 25. na 26. augusta 1992. godine pripadnici Vojske Republike Srpske su granatiranjem zapalili Vijećnicu pri čemu je izgorjelo mnogo arhivskog i bibliotečkog fonda Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH.

Historija

Osnivanje i misija ustanove

Vedran Smailović svira violončelo u razrušenoj Vijećnici 1992. godine

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine osnovana je Uredbom o Narodnoj biblioteci Federalne Bosne i Hercegovine, koju je potpisao tadašnji ministar prosvjete Ante Babić, a koja je objavljena u Službenom listu Federalne Bosne i Hercegovine, 31. oktobra 1945. godine.

U uvodnom dijelu tog dokumenta piše: „Na osnovu ovlaštenja Narodne Vlade Bosne i Hercegovine od 9. oktobra 1945. godine Ministarstvo prosvjete propisuje slijedeću Uredbu o Narodnoj biblioteci Federalne Bosne i Hercegovine.“ [1] U prvom članu tog zakonskog akta se kaže: "Osniva se u Sarajevu Narodna biblioteka Federalne Bosne i Hercegovine. Ona stoji pod nadzorom Ministarstva prosvjete. Narodna biblioteka je centralna zemaljska biblioteka za Federalnu Bosnu i Hercegovinu, njeno djelovanje proteže se na cijelo područje Bosne i Hercegovine."

Misija zbog koje je ova ustanova osnovana istaknuta je u članu 2. pomenute Uredbe: "Narodna biblioteka u Sarajevu ima zadatak:

  • da svojim čitaocima omogući i svestrano poznavanje života i kulture naših naroda, napose naroda Bosne i Hercegovine,
  • da pojedincima i ustanovama omogući i rad na području nauka i umjetnosti;
  • da pomaže osnivanje biblioteka i unapređivanje bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini, a po sporazumu sa Ministarstvom prosvjete Federalne Bosne i Hercegovine."

Zahvaljujući svom uspješnom razvoju, ova ustanova je dobila i univerzitetsku funkciju, što se pokazalo opravdanim, jer i danas glavninu njenih korisnika čine naučni radnici, profesori i studenti bosansko-hercegovačkih univerziteta.

U oktobru 1995. godine, u Službenom listu RBiH, br. 37/95, objavljen je Zakon o bibliotečkoj djelatnosti, na osnovu kojeg NUB BiH obavlja djelatnost.

Obnova

Vijećnica noću, 2004. godine

U međuvremenu je Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH uspjela obnoviti dio fondova, uključujući i rekonstrukciju zgrade u krugu bivše Kasarne Maršal Tito – današnjeg kampusa Univerziteta u Sarajevu.

Ova nacionalna ustanova aktivno učestvuje u svim projektima čiji je cilj obnova dokumentarnog naslijeđa BiH. Između ostalog:

  • obnovljen je rad na tekućoj i retrospektivnoj bibliografiji BiH;
  • osnovan veoma respektabilan Centar za permanentno obrazovanje bibliotekara;
  • osnovana je laboratorija za restauraciju i prezervaciju bibliotečke građe;
  • osnovani su centri za ISBN, ISSN, ISMN;
  • uspostavljena je saradnja i članstvo u međunarodnim bibliotečkim asocijacijama: IFLA, CDNL i CENL;
  • potpisani su sporazumi o saradnji sa Narodnom bibliotekom Srbije u Beogradu, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu, Aleksandrijskom bibliotekom u Egiptu.

Od aprila 2005. godine, NUBBiH je sjedište Virtualne biblioteke BiH, koja je dio COBISS.NET-a.

Reference

  1. ^ Historijat NUBBiH Pristupljeno 12. augusta 2015.

Vanjski linkovi