Idi na sadržaj

Nigerija

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Savezna Republika Nigerija
Federal Republic of Nigeria
Zastava {{{ime_genitiv}}} Grb {{{ime_genitiv}}}
Zastava Grb
Himna: "Arise O Compatriots, Nigeria's Call Obey"
Položaj na karti
Glavni grad Abuja
Službeni jezik engleski
Državno uređenje  
• Predsjednik
 Muhammadu Buhari
• Potpredsjednik
 Yemi Osinbajo
Zakonodavstvo
Nezavisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva 1. oktobra 1960. 
Površina
• Ukupno
 923.768 km2 (31.)
• Vode (%)
 1,4
Stanovništvo
• Ukupno
166.629.000 (7.)
174/km2 
Valuta Naira (100 koboa)
Vremenska zona UTC +1
Pozivni broj 234
Internetska domena .ng

Nigerija, službeno Federalna Republika Nigerija je država u Zapadnoj Africi. Sastoji se od 36 federalnih država i glavnog grada Abuje. Nalazi se na zapadu Afrike. Nezavisna je od 1960 godine. Graniči sa Nigerom, Kamerunom, Čadom, Beninom. Pozicionirana je na Gvinejskom zalivu. Ime je dobila po rijeci Niger. Stanovništvo Nigerije čine dvije velike vjerske grupe koje se često sukobljavaju: muslimani na sjeveru i kršćani na jugu države. Zemlja je sa daleko najbrojnijim stanovništvom u Africi, dvostruko više od Egipta. Smatra se najperspektivnijom ekonomijom Afrike, a svoj brzi rast može zahvaliti eksploataciji nafte i svojim rudnim bogatstvima. Također je članica Commonwealtha.

Etimologija

[uredi | uredi izvor]

Ime Nigerija preuzeto je od rijeke Niger koja prolazi kroz ovu zemlju. Ovo ime izmislila je 8. januara 1897. britanska novinarka Flora Shaw, koja se kasnije udala za lorda Lugarda, britanskog kolonijalnog administratora. Susjedni Niger ime je dobio po istoj rijeci. Podrijetlo imena Niger, koje se prvobitno odnosilo samo na srednji tok rijeke Niger, nije sigurno. Ta je riječ vjerovatno nastala od tuareškog imena egerew n-igerewen koje su stanovnici koristili u srednjem toku rijeke, oko Timbuktua, prije evropskog kolonijalizma u 19. vijeku.[1][2]

Historija

[uredi | uredi izvor]

Bila je engleska kolonija. Nezavisna od 1960, a republika od 1963. Građanski rat je trajao do 1970., a počeo je kada se južni dio Nigerije (Biafra) pokušao otcjepiti od ostatka države.

Politika

[uredi | uredi izvor]

Vlada

[uredi | uredi izvor]
Grb Nigerije u trenutnoj upotrebi
Kompleks Narodne skupštine u glavnom gradu Abudži, sa Senatom koji se nalazi na lijevoj strani i u pozadini Aso Rocka

Nigerija je savezna republika po uzoru na Sjedinjene Države,[3] sa 36 država i glavnim gradom Abudžom kao nezavisnom jedinicom. Izvršnu vlast vrši predsjednik. Predsjednik je i šef države i šef savezne vlade; predsjednik se bira narodnim glasanjem na najviše dva četverogodišnja mandata.[4] Guverneri država, poput predsjednika, biraju se na četiri godine i mogu služiti najviše dva mandata. Vlast predsjednika provjeravaju Senat i Predstavnički dom, koji su objedinjeni u dvodomno tijelo, Narodnu skupštinu. Senat je tijelo sa 109 mjesta sa po tri člana iz svake države i jednim iz glavnog grada Abuja; članovi se biraju narodnim glasanjem na četvorogodišnji mandat. Dom ima 360 mjesta, s tim da je broj mjesta po državi određen prema broju stanovnika.[4]

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Najbrojnija vjerska zajednica u zemlji su muslimani (50.4%), potom slijede kršćani (48.2%) od toga 12% Katolici, 26% Protestanti, 9% Afrički kršćani i 2% Kopti, dok su ostatak pripadnici domaćih vjera. GDP(PPP) 2400 USD, a nominalni GDP 1600 USD[5].

Obrazovanje

[uredi | uredi izvor]
Abisogun Leigh Science Building, za Prirodno-matematički fakultet Državnog univerziteta u Lagosu

Obrazovanje u Nigeriji nadgleda Ministarstvo obrazovanja. Lokalne vlasti preuzimaju odgovornost za sprovođenje politike javnog obrazovanja koje kontroliše država i državne škole na regionalnom nivou. Obrazovni sistem je podijeljen na vrtić, osnovno obrazovanje, srednje obrazovanje i visoko obrazovanje. Nakon naftnog buma 1970-ih, tercijarno obrazovanje je poboljšano kako bi doseglo sve podregije Nigerije. 68% stanovništva Nigerije je pismeno, a stopa za muškarce (75,7%) je viša nego za žene (60,6%).[6] Pismenost (2003.): muškarci 74%, žene 59%
Udio gradskog stanovništva: 51% Gotovo polovina stanovnika je zaposlena u sekundarnim djelatnostima (građevinarstvo, rudarstvo...)

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Izlazi na Atlantski okean. Reljef uz okean čine nizije te u unutrašnjosti a na sjeveru planine (najviši vrh Chappal Waddi 2419 m). Planine se nalaze i na istoku (Adamove planine).Nigerija je najnaseljenija afrička država. Stanovništvo čini više od 250 etničkih grupa. Među njima su najbrojniji Hausa 29% na sjeveru te Fulani 11% i Kanuri 4%. Na jugozapadu Iruba 20 %, a na jugoistoku Igbo 18% te Idžo, Tvi i drugi. Polovina stanovnika su muslimani koji su u većini na sjeveru i zapadu. Oko 40% su kršćani, među kojima su dominantni katolici i anglikanci su u većini na jugu zemlje.

Graniči s Kamerunom (1690 km), Nigerom (1497 km), Beninom (773 km), Čadom (87 km). Dužina obale je 853 km. Najveće rijeke su Niger i Benue koje tvore deltu Nigera, jednu od najvećih riječnih delti na svijetu. Gradovi s više od milion stanovnika su:

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Nigerija je dvanaesti najveći proizvođač nafte na svijetu, 8. izvoznik i 10. po rezervama. Nafta čini približno polovinu nigerijskog GDP-a. Nigerija je čak preko drugih zemalja, poput Rusije i Kine poslala četiri satelita u svemir, od kojih je jedan još uvijek operativan. Posjeduje i izrazita rudna bogatstva koja se slabo koriste. Poljoprivreda sve više gubi na značaju. Poljoprivredni resursi: kikiriki, palmino ulje, kahva, proso, kukuruz, kakao, agrumi. Industrija: mašinska, obojena metalurgija, rafinerija nafte, hemijska, drvna, obuće, tekstilna. Rude: nafta, boksit, azbest, kameni ugalj, olovo, zlato. Država pokazuje sve veći interes za upravljanje svojim prirodnim resursima i zaštitu od pretjeranog uticaja stranog kapitala.

Proporcionalna zastupljenost izvoza Nigerije, 2019

Nigerijska ekonomija je najveća u Africi, 31. po veličini u svijetu po nominalnom BDP-u i 30. po PPP- u. BDP (PPP) po glavi stanovnika je 9 148 USD [7] (podatak iz 2022.), što je manje od Južne Afrike, Egipta ili Maroka, ali nešto više od Gane ili Obale Slonovače.

Nigerija je lider u Africi kao energetska sila, finansijsko tržište, u farmaceutskoj industriji i industriji zabave. Pored nafte, drugi najveći izvor deviznih prihoda za Nigeriju su doznake koje Nigerijci koji žive u inostranstvu šalju kući.[8]

Nigerija ima visoko razvijen sektor finansijskih usluga, sa mješavinom domaćih i međunarodnih banaka, kompanija za upravljanje imovinom, brokerskih kuća, osiguravajućih društava i brokera, privatnih kapitalnih fondova i investicionih banaka.[9]

Nigerija ima privredu nižeg srednjeg dohotka,[10] sa obiljem prirodnih resursa. Njegov širok spektar nedovoljno eksploatisanih mineralnih resursa uključuje ugalj, boksit, tantalit, zlato, kalaj, željeznu rudu, krečnjak, niobij, olovo i cink.[11] Uprkos ogromnim nalazištima ovih prirodnih resursa, rudarska industrija u Nigeriji je još uvijek u povojima.

Brana Kainji na rijeci Niger, izgrađena 60-ih godina
Nigerija EduSat-1, prvi satelit koji je Nigerija izgradila od strane Federalnog tehnološkog univerziteta Akure
Nigerija
  • Olusegun Obasanjo je bio predsjednik Nigerije od 1999. do 2007. godine.
    Olusegun Obasanjo je bio predsjednik Nigerije od 1999. do 2007. godine.
  • Goodluck Jonathan u rukovanju sa svojim nasljednikom Buharijem na inauguraciji 2015.
    Goodluck Jonathan u rukovanju sa svojim nasljednikom Buharijem na inauguraciji 2015.
  • Muhammadu Buhari je bio predsjednik Nigerije, od 2015. do 2023. godine.
    Muhammadu Buhari je bio predsjednik Nigerije, od 2015. do 2023. godine.
  • Bola Tinubu, trenutno služi kao predsjednik Nigerije od 29. maja 2023.
    Bola Tinubu, trenutno služi kao predsjednik Nigerije od 29. maja 2023.
  • Topografija Nigerije
    Topografija Nigerije
  • Klimatska karta Nigerije
    Klimatska karta Nigerije

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Arapska riječ nahr al-anhur jest direktan prevod Tuarega.
  2. ^ "nigeria | Origin and meaning of the name nigeria by Online Etymology Dictionary". www.etymonline.com (jezik: engleski). Pristupljeno 27. 6. 2021.
  3. ^ Charles Mwalimu.
  4. ^ a b "Nigeria". The World Factbook. Central Intelligence Agency (United States). 14. 2. 2022.
  5. ^ http://data.worldbank.org/data-catalog/GDP-ranking-table[mrtav link]
  6. ^ "Country Profile – Nigeria" (PDF). United States Library of Congress – Federal Research Division. juli 2008. Pristupljeno 28. 5. 2011.
  7. ^ "GDP Per Capita | By Country | 2022 | Data". World Economics. Pristupljeno 24. 10. 2022.
  8. ^ Gbola Subair- Abuja (8. 9. 2014). "Remittances from diaspora Nigerians as lubricant for the economy". Nigerian Tribune. Arhivirano s originala, 17. 3. 2015. Pristupljeno 17. 4. 2015.
  9. ^ Lewis, Peter (2007). Growing Apart: Oil, Politics, and Economic Change in Indonesia and Nigeria. University of Michigan Press. str. 168. ISBN 978-0-472-06980-4. Pristupljeno 26. 12. 2008.
  10. ^ "World Bank list of economies". http: www.worldbank.org. januar 2011. Arhivirano s originala, 22. 5. 2011. Pristupljeno 27. 5. 2011.
  11. ^ Ekene, Mfon Abel (12. 3. 2020). "Natural resources in Nigeria and their locations". MakeMoney.ng (jezik: engleski). Pristupljeno 11. 12. 2022.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Logo Commonsa
Logo Commonsa
Nigeria na Wikimedia Commonsu.
Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Nigerija
WikiAtlas ima mape na temu: Nigerija


Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nigerija&oldid=3655665"