Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa ANU BiH)
Jump to navigation Jump to search
Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine
Skraćenica ANUBiH
Datum osnivanja 1951.
Glavno sjedište Bosna i Hercegovina Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Predsjednik Miloš Trifković[1]
Potpredsjednik Lidija Lincender-Cvijetić
Potpredsjednik Adila Pašalić-Kreso
Generalni sekretar Zijo Pašić
Veb-sajt www.anubih.ba
Ploča sa natpisom: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) je najviša naučna i umjetnička državna institucija Bosne i Hercegovine.

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine nastala je iz Naučnog društva koje je utemeljeno Zakonom (Sl. l. NR BiH 14/51) 1951. godine. Naučno društvo je funkcioniralo sve dok Skupština SR Bosne i Hercegovine 1966. godine nije donijela Zakon (Sl. l. SR BiH 22/66) prema kojem je Naučno društvo Bosne i Hercegovone preraslo u Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, najvišu naučnu i umjetničku instituciju Bosne i Hercegovine.

Zakonom je Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine stavljeno u zadatak da vodi brigu o ukupnom razvoju nauke i umjetnosti, da organizira naučna istraživanja i umjetničke manifestacije, da objavljuje radove svojih članova i saradnika Akademije i da u cjelini brine o stanju i razvoju nauke i umjetnosti u zemlji. Akademija je u svom radu potpuno samostalna i slobodna, a rukovodi se isključivo principima i interesima nauke i slobodnog uvjerenja svojih članova.

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je na temelju Zakona donijela svoj Statut, u kojem je regulirala sva pitanja organizacije, upravljanja i rada u svim oblastima u kojima djeluje.

Organizacija[uredi | uredi izvor]

Predsjedništvo[uredi | uredi izvor]

Predsjedništvo ANUBIH sačinjavaju predsjednik, dva potpredsjednika, generalni sekretar, sekretari odjeljenja i po jedan predstavnik svakog odjeljenja, koje bira Skupština iz reda redovnih i dopisnih članova.

Na Izbornoj Skupštini Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine održanoj 20. 6. 2017. godine, na trogodišnji mandatni period (1. 7. 2017 – 1. 7. 2020) izabrani su predsjednik, dva potpredsjednika, generalni sekretar Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i po jedan član Predsjedništva iz svakog odjeljenja. Na Skupštini je također potvrđen izbor sekretara odjeljenja koji su ranije izabrani na sjednicama odjeljenja ANUBiH.

Na osnovu glasanja za članove Predsjedništva ANUBiH izabrani su:

  1. Akademik Miloš Trifković – predsjednik ANUBiH
  2. Akademkinja Lidija Lincender Cvijetić – potpredsjednica ANUBiH
  3. Akademkinja Adila Pašalić Kreso – potpredsjednica ANUBiH
  4. Akademik Zijo Pašić – generalni sekretar ANUBiH

Odjeljenja[uredi | uredi izvor]

Prema odredbama Statuta, ANUBiH je organizovana u šest odjeljenja, na principu okupljanja srodnih struka:

  • Odjeljenje društvenih nauka
  • Odjeljenje humanističkih nauka
  • Odjeljenje medicinskih nauka
  • Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka
  • Odjeljenje tehničkih nauka
  • Odjeljenje umjetnosti

Odjeljenja ANUBIH su nosioci osnovne naučne odnosno umjetničke djelatnosti. Odjeljenja osnivaju odbore i komisije, čiji je zadatak da organizuju realizaciju Akademijinih naučnih projekata i programa i da neposredno učestvuju u realizaciji programa nekih međuakademskih odbora.

Odbori Predsjedništva ANUBiH su:

  • Odbor za biblioteku i dokumentaciju
  • Odbor za međunarodnu saradnju
  • Odbor za izdavačku djelatnost
  • Odbor za naučnoistraživački i istraživačkorazvojni rad
  • Komisija za naučno-tehnološke osnove rekonstrukcije i razvoja BiH

Organizacione jedinice Akademije su:

Centri

  • Centar za sistemska istraživanja
  • Centar za karstologiju
  • Centar za koordinaciju medicinskih istraživanja
  • Centar za leksikologiju i leksikografiju
  • Centar za balkanološka ispitivanja
  • Centar za filozofska istraživanja

Odbori odjeljenja

  • Odbor za ekonomske nauke
  • Odbor za pedagoške nauke
  • Odbor za političke nauke
  • Odbor za pravne nauke
  • Odbor za sociološke nauke
  • Odbor za historijske nauke
  • Odbor za filozofske nauke
  • Odbor za edukaciju i scientimetriju u biomedicinskim (naučnim) istraživanjima
  • Odbor za gerijatriju i gerontologiju
  • Odbor za mikrobiologiju i srodne discipline
  • Odbor za kardiovaskularnu patologiju
  • Odbor za maligna oboljenja
  • Odbor za oralno zdravlje
  • Odbor za psihijatrijska i neurološka istraživanja
  • Odbor za prirodne resurse
  • Odbor za mehatroniku
  • Odbor za energiju, energetiku i okoliš

Komisije odjeljenja

  • Komisija za poljoprivredu i ruralni razvoj - članovi
  • Komisija za šumarstvo

Međunarodna saradnja[uredi | uredi izvor]

Dok je SR Bosna i Hercegovina bila dio SFR Jugoslavije, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine ostvarivala je međunarodnu saradnju putem Savjeta akademija Jugoslavije, a na osnovu protokola koje je Savjet zaključio sa drugim nacionalnim akademijama.

Nakon proglašenja Bosne i Hercegovine nezavisnom državom 1992, ANUBiH postaje nacionalna akademija. Akademija je do sada obnovila i uspostavila naučnu saradnju sa nizom stranih akademija i međunarodnih institucija, među koje spadaju:

  • Austrijska akademija nauka
  • Bugarska akademija nauka
  • Crnogorska akademija nauka i umjetnosti
  • Hrvatska akademija nauka i umjetnosti
  • Mađarska akademija nauka
  • Makedonska akademija nauka i umjetnosti
  • Ruska akademija nauka
  • Slovenska akademija nauka i umjetnosti
  • Turska akademija nauka
  • European Federation of National Academies of Sciences and Humanities (ALLEA)
  • Euro Mediterranean Academic Network (GID-EMAN)
  • Global Network of Science Academies (IAP)
  • Indian Council of Social Science Research (ICSSR)
  • Inter -University Center (IUC) Dubrovnik
  • Inter-Academy Council of Southeast Europe (IAC SEE)
  • International Council for Science (ICSU)
  • International Union of Academies (IUA)

Izdavačka djelatnost[uredi | uredi izvor]

Izdavačke aktivnosti definirane su Zakonom i Statutom koji obuhvataju periodična (serijska) i povremena izdanja. Akademija, kao izdavač ili suizdavač objavljuje određeni broj naučnih i umjetničkih radova. Detaljan pregled svih izdanja ANUBIH je dostupan po zahtjevu.

Radovi (Časopisi i Periodična izdanja naučnih radova ocijenjenih i prihvaćenih od strane odjeljenja)

  • Dijalog - (Časopis za filozofska i društvena pitanja); ISSN 0350-6177
  • Sarajevo Journal Of Mathematics - (Ranije Radovi Matematički) - Publikacije međunarodnog karaktera namijenjene publiciranju originalnih naučnih radova iz različitih polja matematičkih nauka; ISSN 1840-0655
  • Acta medica academica - (Ranije Radovi) - Časopis Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; ISSN 1840-1484 (štampano izdanje); ISSN 1840-2879 (Online izdanje)
  • Herbologija - Međunarodni časopis o proučavanju i suzbijanju korova (Izdavači: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i Herbološko društvo BiH); ISSN 1840-0809
  • Djela - Povremena izdanja naučnih djela ocijenjenih i prihvaćenih od strane odjeljenja
  • Godišnjak - Periodično izdanje centra za balkanološka ispitivanja
  • Posebna izdanja - Povremena izdanja predstavljena na naučnim i kulturnim manifestacijama ANUBIH
  • Građa - Povremena izdanja podataka sistematskog istraživanja spremnih za dalju naučnu elaboraciju
  • Ljetopis - Godišnja publikacija o aktivnostima ANUBIH i njenih članova
  • Vanserijska izdanja

Počasni članovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  • Spomenice: 1951–1976. i 1951–2011.
  • Monografija akademika Envera Redžića: „Pola stoljeća Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (1952–2002)“, ANUBiH, Sarajevo, 2004.
  • „Strategija djelovanja ANUBiH u periodu 2015–2020. godine“, ANUBiH, akademik Miloš Trifković, Sarajevo, 2015.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "PREDSJEDNIŠTVO ANUBIH". anubih.ba. Pristupljeno 20. 1. 2017.