Stroncijum

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Stroncijum
[Kr] 5s2 38Sr
   
Periodni sistem elemenata
Općenito
Hemijski element, Simbol, Atomski broj Stroncijum, Sr, 38
Serija Zemnoalkalni metali
Grupa, Perioda, Blok 2, 5, s
Izgled srebreno bijeli metal
Zastupljenost 0,01 %
Atomske osobine
Atomska masa 87,62 u
Atomski radijus (izračunat) 219 (-) pm
Kovalentni radijus 192 pm
Van der Waalsov radijus pm
Elektronska konfiguracija [Kr] 5s2
Broj elektrona u energetskom nivou 2, 8, 18, 8, 2
1. energija ionizacije 549,5 kJ/mol
2. energija ionizacije 1064,2 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanje čvrsto
Mohsova skala tvrdoće 1,5
Struktura kristala kubična plošno centrirana
Gustoća 2630 kg/m3
Magnetizam paramagnetičan
Tačka topljenja 1050 K (777 °C)
Tačka ključanja 1655 K (1382 °C)
Molarni volumen 33,94 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja 144 kJ/mol
Toplota topljenja 8,3 kJ/mol
Pritisak pare 246 Pa kod 1042 K
Brzina zvuka m/s
Specifična toplota 300 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost 7,62 · 106 S/m
Toplotna provodljivost 35,3 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj 2
Oksidi SrO
Elektrodni potencijal -2,89 V (Sr2+ + 2e- → Sr)
Elektronegativnost 0,95 (Pauling-skala)
Izotopi
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja

Lako zapaljivo

F
Lako zapaljivo
Obavještenja o riziku i sigurnosti R: 15
S: 8-24/25-43
Ukoliko je moguće i u upotrebi, koriste se SI osnovne jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci su podaci dobiveni mjerenjima u normalnim uslovima.

Stroncijum (Sr, latinski - strontium) je zemnoalkalni metal IIA grupe. Ima 23 izotopa čije se atomske mase nalaze između 79-89. Postojana su četiri: 84, 86, 87 i 88.

[uredi] Zastupljenost

Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 370 ppm (eng. parts per million),u obliku dva minerala celestina (SrSO4) i stroncianita. Priznat je za element 1790 godine od strane Adair Crawforda.

[uredi] Osobine

Stroncijum gradi okside, hidrokside, fluoride i soli organskih kiselina. Stroncijum je srebrnast, mekan metal. Na njegovoj površini se stvara zaštitni sloj oksida - slično kao i kod aluminija. Očišćena površina je vrlo reaktivna - čist stroncijum eksplozivno reaguje sa vodom i može da se zapali na vazduhu. Stroncijum se u čistom obliku koristi kao dodatak nekim vrstama stakla, npr. za proizvodnju televizijskih ekrana. Zbog toga što boji plamen u intenzivnu crvenu boju njegove soli se dodaju vještačkim plamenovima i raketama za signalizaciju.

Lični alati
Imenski prostori

Varijante
Akcije
Navigacija
interakcija
Alati
Drugi jezici