Austro-Ugarska

Austro-Ugarska
1867–1918
	Himna: Gott erhalte Franz den Kaiser;
	Položaj na karti
Glavni grad	Beč i Budimpešta;
Najveći grad	Beč
Službeni jezik	latinski, njemački, mađarski, hrvatski, češki i ostali manjinski jezici
Državno uređenje	Ustavna monarhija, Personalna unija
Kralj
• 1867–1916.	Franjo Josip
• 1916–1918.	Karlo I
Zakonodavstvo
Površina
• 1914.	676.615 km2
Stanovništvo
• Ukupno (1914)	52.800.000
• Gustoća	78/km2
Valuta	Rhine guilder, ; Krone (od 1892)

Austro-Ugarska (njemački: Österreich-Ungarn; mađarski: Ausztria-Magyarország; češki: Rakousko-Uhersko) bila je ustavna unija Austrijskog Carstva i Kraljevine Ugarske od 1867. do 1918. godine, kada se raspala kao rezultat poraza u Prvom svjetskom ratu. Ova unija je bila rezultat Austro-ugarske nagodbe 30. marta 1867. godine kada je ratifikovana u mađarskom parlamentu. Sastojala se od dvije monarhije (Austrija i Mađarska) i jednog autonomnog regiona Kraljevine Hrvatske i Slavonije pod mađarskom krunom. Njom je vladala dinastija Habsburg, a Austrija i Mađarska su imale isti status. Po ovoj nagodbi, carina, vanjski poslovi i vojska su bili jedinstveni, a svi drugi vladini poslovi su bili podijeljeni između dvije države.

Austro-Ugarska je bila multietnička država i jedna od svjetskih sila u to vrijeme. Geografski je bila drugo najveće carstvo u Evropi nakon Ruskog carstva, prostirući se na 621.538 km² i treće najmnogoljudnije carstvo u Evropi nakon Ruskog i Njemačkog carstva. Također je bila četvrta najveća industrijska sila svijeta nakon SAD-a, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Irske. Austro-Ugarska je bila jedna od Centralnih sila u Prvom svjetskom ratu ali je poražena. Nakon Prvog svjetskog rata raspala se na Kraljevinu Mađarsku, Austriju, Čehoslovačku, Poljsku i Državu SHS, čime je dvojna monarhija de facto prestala postojati. Otcjepljenje je službeno potvrđeno mirovnim sporazumima u Saint-Germain-en-Layeu s Austrijom i Trianonu s Mađarskom.

Historija

Austro-Ugarska je osnovana juna 1867. Austro-ugarskom nagodbom, kojom je osigurana ravnopravnost Mađarske u državnopravnim odnosima s Austrijom. Dvojna monarhija nestala je nakon poraza u Prvom svjetskom ratu.

Nakon što je Pruska 1866. u bici kod Sadowe porazila Njemački savez s Austrijom na čelu i time uzrokovala njegov raspad, kuća Habsburg smatrala je nužnim postizanje dogovora s Mađarskom, čije je težnje za nezavisnošću ugušila 1849. uz pomoć Rusije. Nova dvojna monarhija bila je savez jednakopravnih država Austrije i Mađarske, sa zajedničkim vanjskim poslovima, vanjskom trgovinom i vojskom te habsburškim carem kao državnim poglavarom ustavne monarhije. Ovakvo se državno uređenje često opisuje izrazom realna unija. U okviru austrijske i mađarske ovlasti, pojedina područja, kao Galicija i Hrvatska, imala su poseban status s posebnim upravnim strukturama.

Prema osnivanju Austro-Ugarske negativno su se odnosili drugi narodi te višenacionalne države. Posebno su Slaveni smatrali svoje interese zanemarenima, što je dovelo do stalnih napetosti u odnosima s carskom vlašću. Tako je srpsko-hrvatsko političko ujedinjenje alarmiralo Beču na opasnost od formiranja države južnih Slavena, pa je aktiviran Veleizdajnički proces 1909. godine, da bi se takva nastojanja osujetila. Tek je pred kraj Prvog svjetskog rata, početkom oktobra 1918. Karlo IV (I) "Manifestom naroda" dao jednaka prava svim narodnostima. Manje od mjesec kasnije potpisano je primirje, Austro-Ugarska je poražena, a Čehoslovačka, Poljska, Banatska Republika i Država SHS proglasili su nezavisnost, čime je dvojna monarhija de facto prestala postojati. Otcjepljenje je službeno potvrđeno mirovnim ugovorima u Saint-Germainu-en-Layeu s Austrijom i Trianonu s Mađarskom.

Također pogledajte

Bosanski sabor

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Austro-Ugarska

p r u Austrija po temama
Historija	Austrijska vojna krajina Vojvodstvo Austrija Nadvojvodstvo Austrija Habsburška Monarhija Austrijsko Carstvo Bečki kongres Austro-Ugarska Prva Austrijska Republika Austrijski građanski rat Austrofašizam Anschluss Njemačka Austrija Saveznička okupacija Austrije
Geografija	Administrativna podjela Alpe Gradovi Jezera Nacionalni parkovi Okruzi Pokrajine Rijeke
Vlast	Izbori Ljudska prava Političke stranke Politika Pravni sistem Policija Sudstvo Vojska Ustav Vanjska politika
Privreda	Bankarstvo Nacionalna banka Energetika Euro Poljoprivreda Porezi Rudarstvo Saobraćaj Telekomunikacije Turizam
Društvo	Austrijanci Demografija Jezici Obrazovanje Religija Zdravstvo
Kultura	Arhitektura Grb i zastava Himna Javni praznici Kinematografija Književnost Kuhinja Mediji Muzika Sport
Kategorija Portal

p r u Carstva
Stari vijek	Akadsko Egipatsko Kartaginsko Feničko Novobabilonsko Kuš Aksumsko Hetitsko Iranska Medijci Ahemenidsko Kušansko Sasanidsko Helenizam Makedonija Ptolemejski Egipat Seleukidi Indijska Maurijsko Gupta Kineska Qin Han Jin Rimska Zapadno Istočno Teotihuacan Xianbei Xiongnu
Srednji vijek	Angevinsko Anglo-Skandinavsko Aragonsko Arapska Pravedno Emevijsko Abasidsko Fatimidsko Kordopsko Ejubidsko Astečko Beninsko Bizantijska Nicejsko Trapezuntsko Bornu Brunejsko Bugarska Prvo Drugo Carstvo Inka Etiopska Zagwe Salomonsko Gansko Hunsko Indijska Čolansko Gurjara-Pratihara Palansko Istočno Ganga Carstvo Sultanat Delhi Iranska Tahridsko Samanidsko Bujidsko Salaridijsko Zijaridijsko Kanemsko Karolinško Kineska Sui Tang Song Yuan Kmersko Latinsko Majapahitsko Malijsko Marokanska Idrisidsko Almoravidsko Almohadsko Marinidsko Mongolska Yuan Zlatna Horda Čagatajsko Ilhanidsko Somalska Adžuransko Ifatsko Adalsko Mogadiški Varsangalsko Oyo Songajsko Srividžaja Srpsko Sveto Rimsko Carstvo Tibetansko Tursko-perzijska Gaznavidsko Seldžučko Horezmijsko Timuridsko
Novi vijek	Tongansko Ašantijsko Indijska Marata Sikhsko Mogulsko Britanska Indija Kineska Ming Qing Osmansko Iranska Safavidsko Afšaridsko Zandijsko Kadžarsko Pahlavi Marokanska Sadi Alavitsko Etiopsko Somalijska Geledi Majeerteen Hobyo Derviš Francuska Prvo Drugo Austrijsko Austro-Ugarsko Njemačka Njemačko Carstvo Nacistička Njemačka Ruska Carstvo Imperija Švedsko Meksička Prvo Drugo Brazilsko Korejansko Japansko Haićanska Prvo Drugo Srednjoafričko
Kolonijalna carstva	Portugal Španija Danska Nizozemska Britanija Francuska Njemačka Italija

p r u Diplomatija Velikih sila (1871–1913)
Velike sile	Austro-Ugarska Francuska Italija Japan Pruska / Njemačka Osmansko Carstvo Rusija Sjedinjene Američke Države Ujedinjeno Kraljevstvo
Alijanse	Trojni savez Dvojni savez Antanta Francusko-ruski savez Entente cordiale Anglo-ruski savez Anglo-japanski savez Savez tri cara Savez osam država Balkanska liga
Trendovi	Ravnoteža moći u Evropi Slabljenje Osmanskog Carstva Istočno pitanje Širenje nacionalizma Osmanski javni dug Revanšizam Pax Britannica Novi imperijalizam Utrka za Afriku Egipatska poluga U Aziji Velika igra Meiji period Panslavizam Balkanski savez Velika igra Veliko približavanje Druga industrijska revolucija Industrijski rat
Sporazumi	Versajski Frankfurtski Berlinski Ugovor o reosiguranju Pariski Sporazum iz Björköa Sporazum Taft–Katsura Haške konvencije Martensova klauzula Japansko-korejski (1905) Japansko-korejski aneksijski Rakoniđijska pogodba
Događaji	Formiranje Rumunije Ujedinjenje Njemačke Ujedinjenje Italije Berlinski kongres Berlinska konferencija Weltpolitik Utrke u mornaričkom naoružanju Anglo-njemačka Drednot Njemački mornarički zakoni Austro-italijanska Incident u Fashodi Aneksija Havaja Pomorska blokada Venecuele Spor o granici Aljaske Prva marokanska kriza Konferencija u Algecirasu Druga marokanska kriza Feski sporazum Aneksijska kriza (Bosna i Hercegovina) Julska kriza
Ratovi	Rusko-turski Anglo-egipatski Prvi kinesko-japanski Špansko-američki Banana ratovi Filipinsko-američki Bokserski ustanak Drugi burski Rusko-japanski Italijansko-turski Balkanski ratovi Prvi Drugi Albanski ustanci Prvi Drugi Treći

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
Regija	Do 1918.	1918–1929.	1929–1945.	1941–1945.	1945–1946.	1946–1963.	1963–1992.	1992–2003.	2003–2006.	2006–2008.	Od 2008.
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte: Kraljevina Hrvatska i Slavonija (1868–1918) Kraljevina Dalmacija (1815–1918) BiH u Austro-Ugarskoj (1878–1918)	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918) Država Srba, Hrvata i Slovenaca (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte: Republika Prekmurje (1919) Banat, Bačka i Baranja (1918–1919) Slobodna Država Rijeka (1920–1924) (1924–1947) Zadarska provincija Italije (1920–1947)		Anektirale^a Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija (1943–1945) Federativna Narodna Republika Jugoslavija (1945–1963) Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (1963–1992) Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1945–1991) Hrvatske (1945–1991) Bosne i Hercegovine (1945–1992) Srbije (1945–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1945–1992) Makedonija (1945–1991) Također pogledajte: Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)ⁱ			Slovenija (Rat u Sloveniji)
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatska^j (1941–1945) Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b (Rat u Hrvatskoj)
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c (Rat u BiH)	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1995), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c (Rat u BiH)
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte: Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Sastojala se od AP Vojvodine i AP Kosovo i Metohije, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija (1882–1918)			Vojna uprava u Srbiji (1941–1944) ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije (1912–1918)			Uglavnom anektirala Albanija (1941–1944) zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora (1910–1918) Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goru^f (1941–1944)						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije (1912–1918)			Anektirala Bugarska (1941–1944)				Sjeverna Makedonija^h
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte: SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte: Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1945). ^e Također pogledajte: Užička republika.							^f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1945). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. ⁱ Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. ^j Također pogledajte Bihaćka republika.