[[Datoteka:Proteus anguinus Postojnska Jama Slovenija.jpg|image_width|350px|thumb|[[Čovječija ribica]] je endem [[Dinara|Dinarida]].
[[Datoteka:Proteus anguinus Postojnska Jama Slovenija.jpg|image_width|350px|mini|[[Čovječija ribica]] je endem [[Dinara|Dinarida]].
U Bosni i Hercegovini naseljava pećinske vode hercegovačkog krša, a zabilježena je čak i u nekim bunarima.]]
U Bosni i Hercegovini naseljava pećinske vode hercegovačkog krša, a zabilježena je čak i u nekim bunarima.]]
'''Bosanskohercegovački endemi''' obuhvataju niz [[biljka|biljnih]] i [[životinja|životnjskih]] vrsta i [[podvrsta]] čiji je [[areal]] ograničen na područje [[BiH|Bosne i Hercegovine]], a pripadaju [[balkan]]skom središtu [[endemizam|endemizma]]. Iako su pretežno vezani za [[Dinara|Dinaride]], ima ih i u unutrašnjosti, sve do [[Sava|posavskih]] ravničarskih područja.
'''Bosanskohercegovački endemi''' obuhvataju niz [[biljka|biljnih]] i [[životinja|životnjskih]] vrsta i [[podvrsta]] čiji je [[areal]] ograničen na područje [[BiH|Bosne i Hercegovine]], a pripadaju [[balkan]]skom središtu [[endemizam|endemizma]]. Iako su pretežno vezani za [[Dinara|Dinaride]], ima ih i u unutrašnjosti, sve do [[Sava|posavskih]] ravničarskih područja.
Svi endemi u Bosni i Hercegovini mogu se svrstati u kategoriju koja se označava kao stenoendemi, tj. endemi uskog rasprostranjenja. U toj kategoriji mogu se razlikovati oni koji su usko lokalno vezani, među kojima su posebno zanimljivi glacijalnirelikti, koji su svoja pribježišta (refugije) pred naletima glacijacija (ledenih doba) našli na području današnje Bosne i Hercegovine.
Svi su endemi Dinarida, sa glavninom areala u Bosni i Hercegovini,
Svi su endemi čiji je locus classicus u Bosni i Hercegovini.
Posebnost rasprostranjenja je istaknuta u zadnjoj koloni naredne tabele.
Napomena: Glavnina priloženih podataka potiče iz knjige "Endemične biljke", koju je Čedomil Šilić objavio u seriji "Priroda Jugoslavije", u izdanju IP "Svjetlost" Sarajevo.[1]
^Šilić Č. (1990): Endemične biljke, 3. Izdanje. Svjetlost, Sarajevo, ISBN86-01-02557-9.
^Sofradžija A., Hadžiselimović R. (1981): Hromosomi slatkovodnih kolousta i riba Jugoslavije. God. Biol. inst. Univ. u Sarajevu, 34: 117-152.
^Sofradžija A. (1999): Lovna divljač. Savez lovačkih organizacija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, COBISS/BIH-1D 6920454.
^Sofradžija A., Muzaferović Š. (2007): Biodiverzitet sisara Bosne i Hercegovine. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN978-9958-9344-4-5.
^Sofradžija A. (2009): Slatkovodne ribe Bosne i Hercegovine. Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Sarajevo, ISBN978-9958-47-110-0.
[mrtav link] Kraniometrijske i biosistematske posebnosti populacije mrkog medvjeda (Ursus arctos L. 1758.) u Bosni i Hercegovini u odnosu na populaciju medvjeda sa Južnih Karpata u Rumuniji.