Razlika između verzija stranice "Zagreb"

Uredi veze
Koordinate: 45°48′46″N 15°58′39″E / 45.81278°N 15.97750°E / 45.81278; 15.97750
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
oznaka: poništenje
Red 1: Red 1:
⚫
{{Geokutija naselje u Hrvatskoj
{{problemi|
⚫
<!-- *** Gornji dio *** -->
{{nedostaju izvori}}
<!--{{proširiti}}-->
}}
⚫
{{geokutija naselje u Hrvatskoj
⚫
<!-- *** gornji dio *** -->
|ime = Zagreb
|ime = Zagreb
|vrsta = grad
|vrsta = Grad
<!-- *** ime **** -->
<!-- *** Ime **** -->
|službeni naziv = Grad Zagreb
|slogan =
|slogan =
|nadimak =
|nadimak =
<!-- *** slika *** -->
<!-- *** Slika *** -->
|slika = Montage of major Zagreb landmarks.jpg
|slika = Montage of major Zagreb landmarks.jpg
|opis_slike = Kolaž
|opis_slike = Zagreb, kolaž
|dimenzija_slike =
|dimenzija_slike =
<!-- *** simboli *** -->
<!-- *** Simboli *** -->
|zastava = Flag of Zagreb.svg
|zastava = Flag of Zagreb.svg
|grb = Coat of arms of Zagreb.svg
|grb = Coat of arms of Zagreb.svg
<!-- *** države, regije i.t.d. *** -->
<!-- *** Države, regije i.t.d *** -->
|županija = [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|20px|border]] [[Grad Zagreb]]
|županija = [[Datoteka:Flag of Zagreb.svg|20px|border]] [[Grad Zagreb]]
|općina =
|općina =
Red 30: Red 27:
|općina9 =
|općina9 =
|općina10 =
|općina10 =
<!-- *** položaj *** -->
<!-- *** Položaj *** -->
| širina_stepeni = 45| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N
| širina_stepeni = 45| širina_minuta = 48| širina_sekundi = 46| širina_SJ = N
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E
| dužina_stepeni = 15| dužina_minuta = 58| dužina_sekundi = 39| dužina_IZ = E
|najveća tačka =
|najveća tačka =
|najveća tačka metara = 133
|najveća tačka metara = 133
<!-- *** površina *** -->
<!-- *** Površina *** -->
|površina grad =
|površina grad =
|površina općina = 641.00
|površina općina = 641.00
<!-- *** stanovništvo *** -->
<!-- *** Stanovništvo *** -->
|stanovništvo općina = 790017
|stanovništvo općina = 790017
|stanovništvo grad = 688163
|stanovništvo grad = 688163
Red 46: Red 43:
|gustoća =
|gustoća =
|gustoća općina = 1232.47
|gustoća općina = 1232.47
<!-- *** historija i administracija *** -->
<!-- *** Historija i administracija *** -->
|osnovano =
|osnovano =
|gradonačelnik = Milan Bandić
|gradonačelnik = Milan Bandić
|gradonačelnik stranka = nezavisni
|gradonačelnik stranka = nezavisni
<!-- *** kod *** -->
<!-- *** Kod *** -->
|poštanski broj = 10000
|poštanski broj = 10000
|pozivni broj = (+385) 1
|pozivni broj = (+385) 1
<!-- *** karta *** -->
<!-- *** Karta *** -->
| karta_lokacija = Hrvatska
| karta_lokacija = Hrvatska
| opis_karte =
| opis_karte =
<!-- *** web stranice *** -->
<!-- *** Web stranice *** -->
| web stranice = [https://www.zagreb.hr www.zagreb.hr]
| web stranice = [http://www.zagreb.hr/ Grad Zagreb]
<!-- *** bilješka *** -->
<!-- *** Bilješka *** -->
|bilješka =
|bilješka =
}}
}}
[[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg [[Ban Jelačić|bana Jelačića]]]]
[[Datoteka:Zagreb trg bana Jelačića.jpg|280px|mini|Zagreb, centralni gradski trg [[Ban Jelačić|Bana Jelačića]]]]
'''Zagreb''' je po broju stanovnika najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova. Godine 1994, Zagreb je proslavio 900. godišnjicu prvog pisanog dokumenta sa svojim imenom.
'''Zagreb''' je po broju stanovnika najveći i [[glavni grad]] [[Hrvatska|Republike Hrvatske]], a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova. Godine [[1994.]] Zagreb je proslavio 900 godišnjicu prvog pisanog dokumenta sa njegovim imenom.


== Historija ==
== Historija ==
U pisanim izvorima se spominje 1094. godine – prilikom osnivanja [[biskupija|biskupije]], danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na [[Kaptol]]u. Za Zagreb je važna i 1242. godina, kada je [[Gradec]] dobio povelju ([[Zlatna bula|Zlatnu bulu]]) od kralja [[Bela IV|Bele IV]], koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom [[Tatari|Tatara]]. Prema legendi, tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top – pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se [[Grik|grički]] top svaki dan oglašava{{izvor}} tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. godine. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana [[Kamenita vrata]]; tu je i staro gornjogradsko jezgro s Crkvom [[Sveti Marko|Sv. Marka]] i zagrebačka [[barok]]na Crkva [[Sveta Katarina|Sv. Katarine]]. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti, kočili su jači razvoj Zagreba u politički i privredni centar. Sukobi se vremenom stišavaju, a 1850. godine grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.
U pisanim izvorima se spominje već [[1094]]. godine prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je naročito važna i [[1242]]. godina kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja [[Bela IV|Bele IV]], koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom [[Tatari|Tatara]]. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara [[1877]]. godine. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana [[Kamenita vrata]], tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a godine [[1850]]. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.


U međuvremenu, [[jezuiti|isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju (1607) i prvu štampariju (1664), a grad dobija i univerzitet (1669). Prve novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće [[Ljudevit Gaj]]. Prva željeznička linija ([[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] – Zagreb – [[Sisak]]) uspostavljena je 1862. godine; nakon godinu dana, proradila je [[gas|plinara]], a zatim (1881) i prva telefonska linija.
U međuvremenu [[Jezuiti|isusovci]] osnivaju prvu gimnaziju, [[1607]], i prvu štampariju, [[1664]], a grad dobija i univerzitet, [[1669]]. Prve novine na [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće [[Ljudevit Gaj]]. Prva [[željeznica|željeznička]] linija ([[Zidani Most (Laško)|Zidani Most]] - Zagreb - [[Sisak]]) uspostavljena je [[1862]], nakon godinu dana proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija [[1881]].


Krajem 19. vijeka, Zagreb se širi i razvija: uveden je prvi [[tramvaj]] na konjsku vuču i [[uspinjača]], te svečano otvorena zgrada [[Hrvatsko narodno pozorište|Hrvatskog narodnog pozorišta]] ({{abbr|HNK|hrv. Hrvatsko narodno kazalište}}). Od 1921. do 1931. godine, broj stanovnika je povećan za 70% – što je najveći demografski rast u historiji Zagreba. 1926. godine u gradu je počela da radi prva radio-stanica na [[Balkan]]u; 1947. je održana sajamska priredba [[Zagrebački velesajam]]; krajem 1950-ih održan je prvi '[[Zagrebfest|Festival Zagreb]]'. Godine 1961, otvoren je zagrebački aerodrom u naselju [[Pleso]]; 1975. otvoren je hotel 'Intercontinental'; 1987. grad je bio domaćin [[Univerzijada|Univerzijade]].
Krajem [[19. vijek]]a Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od [[1921]]. do [[1931]]. broj stanovnika povećan je za 70% što je najveći demografski porast u historiji Zagreba. [[1926]]. u gradu počinje raditi prva radio-stanica u ovom dijelu [[Evropa|Evrope]], [[1947]]. održana je sajamska priredba [[Zagrebački velesajam]], a krajem [[1950te|1950ih]] održava se i prvi [[Zagrebfest|Festival Zagreb]]. [[1961]]. otvara se zagrebački aerodrom u naselju Pleso. [[1975]]. otvoren je hotel Intercontinental, [[1987]]. grad je domaćin [[Univerzijada|Univerzijade]].


Značenje Zagreba značajno je i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica, uz [[Aerodrom "Franjo Tuđman"]] (Pleso) najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.
Značenje Zagreba znatno je i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te [[Aerodrom "Franjo Tuđman"|aerodrom Pleso]] najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.


Sve do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj<!--kada?-->, nalazio se u sastavu užeg područja Grada Zagreba.
Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj, nalazio se u sastavu užeg područja grada Zagreba.


== Geografija ==
== Geografija ==
Zagreb se nalazi u podnožju [[Medvednica|Medvednice]], uzduž rijeke [[Sava|Save]]. Čine ga Gornji grad (historijski centar grada), Donji grad (izgrađen početkom 19. vijeka) i [[Novi Zagreb]] (izgrađen poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Prema sjeveru Medvednice nalazi se [[Zagorje (Hrvatska)|hrvatsko Zagorje]], poznato po šumama, [[vinograd]]ima i [[dvorac|dvorcima]]. U privrednom i poslovnom centru Zagreba zaposleno je oko 1.000.000 stanovnika. Zagreb je politička i administrativna okosnica Hrvatske; tu je sjedište [[Hrvatski državni sabor|Hrvatske državne skupštine]] (hrv. ''sabor''), predsjednika i [[Vlada Hrvatske|Vlade]] Republike Hrvatske. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike [[Panonska zavala|Panonske zavale]], a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu, te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar [[istočna Evropa|istočne Evrope]]; industrija obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku.
Zagreb se nalazi u podnožju [[Medvednica|Medvednice]] uzduž rijeke [[Sava|Save]]. Zagreb se sastoji iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. vijeka) i [[Novi Zagreb|Novog Zagreba]] (izgrađen poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]). Prema sjeveru Medvednice nalazi se [[Zagorje (Hrvatska)|Zagorje]], poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U svom privrednom i poslovnom središtu grada, Zagreb zapošljava gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske u kojem je sjedište [[Hrvatski državni sabor|Hrvatskog državnog sabora]], hrvatskog Predsjednika i [[Vlada Hrvatske|hrvatske Vlade]]. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar [[Istočna Evropa|Istočne Evrope]]. Industrija obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku industriju.


=== Klima ===
== Klima ==
Staro jezgro Zagreba leži na 122 m nadmorske visine i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12&nbsp;°C.
Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m nadmorske visine i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12 stepeni Celzija.


== Stanovništvo ==
==Stanovništvo==
⚫
=== Popis 2011 ===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)}}
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)|Popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj 2011. godine]], Grad Zagreb je imao 790.017 stanovnika od čega u samom gradu Zagrebu 688.163.
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)|popisu stanovništva 2011]]. godine, grad Zagreb je imao 790.017 stanovnika, od čega u samom Zagrebu 688.163.

⚫
=== Grad Zagreb ===


⚫
==== Grad Zagreb (ozvaničeno) ====
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
|-
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr<!--potreban je precizniji izvor--> Državni zavod za statistiku] (Republika Hrvatska)</ref>
! colspan="16" | Broj stanovnika po popisima<ref name=autogenerated1>[http://www.dzs.hr - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.]</ref>
|-
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]]
Red 97: Red 94:
|}
|}


<small>'''Napomena''': ''Nastao iz stare općine Grad Zagreb.''</small>
⚫
==== Grad Zagreb (naseljeno mjesto) ====

⚫
=== Zagreb (naseljeno mjesto) ===

{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
|-
Red 107: Red 107:
|-
|-
|}
|}
<!--
⚫
<small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981, dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961, dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971, i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja '''Bačun''', '''Bidrovec''', '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', '''Dešćevec''', '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', '''Donji Markuševec''', '''Dubrava Markuševečka''', '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', '''Gornji Markuševec''', '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', '''Popovec''', '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', '''Štefanovec''', '''Trnava''', '''Trnava Resnička''', '''Vidovec''', '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i '''Žitnjak''', koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small>-->


⚫
<small>'''Napomena''': ''Naselje '''Zagreb''' povećano je 1981. pripajanjem naselja '''Branovec''', '''Čučerje''', '''Čugovec''', '''Dankovec''', '''Degidovec''', '''Granešina''', '''Jalševec''', '''Medvedski Breg''', '''Miroševec''', '''Novaki Granešinski''', '''Novoselec Granešinski''', '''Oporovec''', '''Pionirski Grad''', '''Podbrežje''', '''Slanovec''' i '''Trstenik''', koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje '''Pionirski Grad''' za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje '''Zagreb''' također je povećano pripajanjem naselja '''Blato''', '''Glogovec Zaprudski''', '''Hrelići''', '''Jakuševec''', '''Klara''', '''Otočec Zaprudski''', '''Otok Zaprudski''' i '''Remetinec Stupnički'''. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja '''Hrelići''' i '''Jakuševec''' pripojeni su naselju [[Veliko Polje (Zagreb)|Veliko Polje]], a naselja '''Klara''' naselju [[Donji Čehi]]. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja [[Botinec]] i [[Buzin (Zagreb)|Buzin]], u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981, dijela naselja [[Gornji Čehi]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961, dijela naselja [[Lučko]], u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971, i nenaseljenog dijela područja naselja [[Zadvorsko]]. Naselje '''Zagreb''' sadrži podatke i za bivša naselja '''Bačun''', '''Bidrovec''', '''Bijenik''', '''Bizek''', '''Bliznec''', '''Borčec''', '''Borongaj''', '''Črnomerec''', '''Čulinec''', '''Dedići''', '''Dešćevec''', '''Dolec''', '''Dolje''', '''Dolje Podsusedsko''', '''Donje Vrapče''', '''Donji Bukovec''', '''Donji Markuševec''', '''Dubrava Markuševečka''', '''Frateršćica''', '''Goljak''', '''Gorenci''', '''Gornja Kustošija''', '''Gornje Vrapče''', '''Gornji Bukovec''', '''Gornji Markuševec''', '''Gornji Stenjevec''', '''Gračani''', '''Horvati''', '''Jačkovina''', '''Jagodišće''', '''Jankomir''', '''Jarek Podsusedski''', '''Jarun''', '''Kostanjek''', '''Krvarići''', '''Kustošija''', '''Lašćina''', '''Lisičina''', '''Lukšići''', '''Ljubljanica''', '''Mikulići''', '''Mlinovi''', '''Opatovina''', '''Perjavica''', '''Petruševec''', '''Podsused''', '''Popovec''', '''Prečko''', '''Remete''', '''Resnički Gaj''', '''Resnik''', '''Retkovec''', '''Rudeš''', '''Stenjevec''', '''Šestine''', '''Šestinski Kraljevec''', '''Špansko''', '''Štefanovec''', '''Trnava''', '''Trnava Resnička''', '''Vidovec''', '''Vrapče''', '''Vukomerec''' i '''Žitnjak''', koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.''</small>
=== Popis 1991 ===

⚫
===Popis [[1991]].===
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))}}
{{Glavni|Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))}}
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))|Popisu stanovništva u SFR Jugoslaviji 1991. godine]], naseljeno mjesto Zagreb je imalo 706.770 stanovnika, sljedećeg etničkog sastava:
Na [[Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))|popisu stanovništva 1991]]. godine, naseljeno mjesto Zagreb je imalo 706.770 stanovnika, sljedećeg etničkog sastava:


{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
Red 122: Red 122:
| {{Tortni grafikon
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| thumb = center
| caption= Ukupno: 706.770
| caption=ukupno: 706,770
| label1 = [[Hrvati]]: 594.323
| label1 = [[Hrvati]] 594,323
| value1 = 84.09
| value1 = 84.09
| color1 = #4169E1
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Srbi]]: 44.384
| label2 = [[Srbi]] 44,384
| value2 = 6.27
| value2 = 6.27
| color2 = #FF0000
| color2 = #FF0000
| label3 = [[Jugoslaveni]]: 14.218
| label3 = [[Jugoslaveni]] 14,218
| value3 = 2.01
| value3 = 2.01
| color3 = #8B008B
| color3 = #8B008B
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]]: 11.247
| label4 = [[Bošnjaci|Muslimani]] 11,247
| value4 = 1.59
| value4 = 1.59
| color4 = #228B22
| color4 = #228B22
| label5 = [[Slovenci]]: 6.299
| label5 = [[Slovenci]] 6,299
| value5 = 0.89
| value5 = 0.89
| color5 = #FF55A3
| color5 = #FF55A3
| label6 = [[Albanci]]: 2.526
| label6 = [[Albanci]] 2,526
| value6 = 0.35
| value6 = 0.35
| color6 = #4B3621
| color6 = #4B3621
| label7 = [[Crnogorci]]: 2.332
| label7 = [[Crnogorci]] 2,332
| value7 = 0.32
| value7 = 0.32
| color7 = #C19A6B
| color7 = #C19A6B
| label8 = [[Makedonci]]: 1.707
| label8 = [[Makedonci]] 1,707
| value8 = 0.24
| value8 = 0.24
| color8 = #FF7E00
| color8 = #FF7E00
| label9 = [[Mađari]]: 1.033
| label9 = [[Mađari]] 1,033
| value9 = 0.14
| value9 = 0.14
| color9 = #665D1E
| color9 = #665D1E
| label10 = [[Česi]]: 973
| label10 = [[Česi]] 973
| value10 = 0.13
| value10 = 0.13
| color10 = #B94E48
| color10 = #B94E48
| label11 = [[Romi]]: 902
| label11 = [[Romi]] 902
| value11 = 0.12
| value11 = 0.12
| color11 = #91A3B0
| color11 = #91A3B0
| label12 = [[Jevreji]]: 392
| label12 = [[Jevreji]] 392
| value12 = 0.05
| value12 = 0.05
| color12 = #F0DC82
| color12 = #F0DC82
| label13 = [[Nijemci]]: 296
| label13 = [[Nijemci]] 296
| value13 = 0.04
| value13 = 0.04
| color13 = #BDB76B
| color13 = #BDB76B
| label14 = [[Italijani]]: 261
| label14 = [[Italijani]] 261
| value14 = 0.03
| value14 = 0.03
| color14 = #007FFF
| color14 = #007FFF
| label15 = [[Ukrajinci]]: 249
| label15 = [[Ukrajinci]] 249
| value15 = 0.03
| value15 = 0.03
| color15 = #7FFF00
| color15 = #7FFF00
| label16 = [[Rusi]]: 214
| label16 = [[Rusi]] 214
| value16 = 0.03
| value16 = 0.03
| color16 = #F400A1
| color16 = #F400A1
| label17 = [[Slovaci]]: 203
| label17 = [[Slovaci]] 203
| value17 = 0.02
| value17 = 0.02
| color17 = #9966CC
| color17 = #9966CC
| label18 = [[Bugari]]: 144
| label18 = [[Bugari]] 144
| value18 = 0.02
| value18 = 0.02
| color18 = #FF9966
| color18 = #FF9966
| label19 = [[Poljaci]]: 127
| label19 = [[Poljaci]] 127
| value19 = 0.01
| value19 = 0.01
| color19 = #800020
| color19 = #800020
| label20 = [[Rusini]]: 117
| label20 = [[Rusini]] 117
| value20 = 0.01
| value20 = 0.01
| color20 = #00416A
| color20 = #00416A
| label21 = [[Rumuni]]: 105
| label21 = [[Rumuni]] 105
| value21 = 0.01
| value21 = 0.01
| color21 = #08E8DE
| color21 = #08E8DE
| label22 = [[Turci]]: 77
| label22 = [[Turci]] 77
| value22 = 0.01
| value22 = 0.01
| color22 = #006A4E
| color22 = #006A4E
| label23 = [[Grci]]: 68
| label23 = [[Grci]] 68
| value23 = 0.00
| value23 = 0.00
| color23 = #0087BD
| color23 = #0087BD
| label24 = [[Austrijanci]]: 56
| label24 = [[Austrijanci]] 56
| value24 = 0.00
| value24 = 0.00
| color24 = #9F8170
| color24 = #9F8170
| label25 = [[Vlasi]]: 7
| label25 = [[Vlasi]] 7
| value25 = 0.00
| value25 = 0.00
| color25 = #96C8A2
| color25 = #96C8A2
| label26 = Ostali: 621
| label26 = ostali 621
| value26 = 0.08
| value26 = 0.08
| color26 = #FFBF00
| color26 = #FFBF00
| label27 = Neopredijeljeni: 14.498
| label27 = neopredijeljeni 14,498
| value27 = 2.05
| value27 = 2.05
| color27 = #C154C1
| color27 = #C154C1
| label28 = Region. opr.: 1.297
| label28 = region. opr. 1,297
| value28 = 0.18
| value28 = 0.18
| color28 = #66424D
| color28 = #66424D
| label29 = Nepoznato: 8.094
| label29 = nepoznato 8,094
| value29 = 1.14
| value29 = 1.14
| color29 = #A2A2D0
| color29 = #A2A2D0
Red 214: Red 214:
|}
|}


=== Popis 1910 ===
===Popis [[1910]].===

{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
|-
! colspan="2" | Zagreb
! colspan="2" | Zagreb
|-
|-
| '''jezik''' || '''vjera'''
! Jezik !! Religija
|-
|-
| {{Tortni grafikon
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| thumb = center
| caption= Ukupno: 109.029
| caption=ukupno: 109,029
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]]: 88.595
| label1 = [[Hrvatski jezik|Hrvatski]] 88,595
| value1 = 81.25
| value1 = 81.25
| color1 = #4169E1
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Slovenski jezik|Slovenski]]: 5.469
| label2 = [[Slovenski jezik|Slovenski]] 5,469
| value2 = 5.01
| value2 = 5.01
| color2 = #FF55A3
| color2 = #FF55A3
| label3 = [[Njemački jezik|Njemački]]: 4.512
| label3 = [[Njemački jezik|Njemački]] 4,512
| value3 = 4.13
| value3 = 4.13
| color3 = #BDB76B
| color3 = #BDB76B
| label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]]: 4.104
| label4 = [[Mađarski jezik|Mađarski]] 4,104
| value4 = 3.76
| value4 = 3.76
| color4 = #665D1E
| color4 = #665D1E
| label5 = [[Srpski jezik|Srpski]]: 4.024
| label5 = [[Srpski jezik|Srpski]] 4,024
| value5 = 3.69
| value5 = 3.69
| color5 = #FF0000
| color5 = #FF0000
| label6 = [[Češki jezik|Češki]]: 1.234
| label6 = [[Češki jezik|Češki]] 1,234
| value6 = 1.13
| value6 = 1.13
| color6 = #B94E48
| color6 = #B94E48
| label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]]: 338
| label7 = [[Italijanski jezik|Italijanski]] 338
| value7 = 0.31
| value7 = 0.31
| color7 = #007FFF
| color7 = #007FFF
| label8 = [[Slovački jezik|Slovački]]: 134
| label8 = [[Slovački jezik|Slovački]] 134
| value8 = 0.12
| value8 = 0.12
| color8 = #9966CC
| color8 = #9966CC
| label9 = [[Rusinski jezik|Rusinski]]: 46
| label9 = [[Rusinski jezik|Rusinski]] 46
| value9 = 0.04
| value9 = 0.04
| color9 = #00416A
| color9 = #00416A
| label10 = [[Rumunski jezik|Rumunski]]: 22
| label10 = [[Rumunski jezik|Rumunski]] 22
| value10 = 0.02
| value10 = 0.02
| color10 = #08E8DE
| color10 = #08E8DE
| label11 = Ostali: 551
| label11 = ostali 551
| value11 = 0.50
| value11 = 0.50
| color11 = #A2A2D0
| color11 = #A2A2D0
Red 260: Red 261:
| {{Tortni grafikon
| {{Tortni grafikon
| thumb = center
| thumb = center
| caption= Ukupno: 109.029
| caption=ukupno: 109,029
| label1 = [[Rimokatolička crkva|Katolici]]: 98.998
| label1 = [[Rimokatolička crkva|Rimokatolici]] 98,998
| value1 = 90.79
| value1 = 90.79
| color1 = #4169E1
| color1 = #4169E1
| label2 = [[Judaizam|Jevreji]]: 4.275
| label2 = [[Judaizam|Jevreji]] 4,275
| value2 = 3.92
| value2 = 3.92
| color2 = #FFBF00
| color2 = #FFBF00
| label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]]: 4.201
| label3 = [[Pravoslavna crkva|Pravoslavci]] 4,201
| value3 = 3.85
| value3 = 3.85
| color3 = #FF0000
| color3 = #FF0000
| label4 = [[Luteranizam|Luterani]]: 598
| label4 = [[Luteranizam|Luterani]] 598
| value4 = 0.54
| value4 = 0.54
| color4 = #551B8C
| color4 = #551B8C
| label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]]: 552
| label5 = [[Kalvinizam|Kalvinisti]] 552
| value5 = 0.50
| value5 = 0.50
| color5 = #84DE02
| color5 = #84DE02
| label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]]: 330
| label6 = [[Grkokatolička crkva|Grkokatolici]] 330
| value6 = 0.30
| value6 = 0.30
| color6 = #592720
| color6 = #592720
| label7 = Ostali: 75
| label7 = ostali 75
| value7 = 0.06
| value7 = 0.06
| color7 = #A2A2D0
| color7 = #A2A2D0
Red 297: Red 298:
|}
|}


== Obrazovanje ==
=== Univerzitet ===
⚫
{{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}}
⚫
Univerzitet u Zagrebu (''Sveučilište''), je drugi najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na ''Sveučilištu u Zagrebu'' diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.

⚫
Na Sveučilištu u Zagrebu, naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

=== Naučne institucije ===
=== Naučne institucije ===
⚫
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka je Institut [[Ruđer Bošković]], društvenih nauka Institut Ivo Pilar, a naučni rad u sklopu humanističkih nauka predvode ''Hrvatski institut za povijest'', ''Institut za povijest umjetnosti'' i ''Institut za arheologiju''. Zagreb je također sjedište [[Hrvatska akademija nauka i umjetnosti|Hrvatske akademije nauka i umjetnosti]] ({{abbr|HAZU|Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti}}, koju je 1866. godine osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]].


⚫
U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka je Institut Ruđer Bošković, društvenih nauka Institut Ivo Pilar, a naučni rad u sklopu humanističkih nauka predvode ''Hrvatski institut za povijest'', ''Institut za povijest umjetnosti'' i ''Institut za arheologiju''. Zagreb je također sjedište HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koju je 1866. osnovao đakovački biskup [[Josip Juraj Strossmayer]].
==== Univerzitet ====
⚫
{{Glavni|Univerzitet u Zagrebu}}
⚫
Univerzitet u Zagrebu (hrv. ''Sveučilište u Zagrebu'') drugi je najstariji univerzitet u Hrvatskoj, osnovan 1669. godine (nakon zadarskog; 1396); među najstarijim je u Evropi Do danas je ovdje diplomiralo više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.


⚫
=== Srednje škole i gimnazije ===
⚫
Na Univerzitetu u Zagrebu, naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, tri umjetničke akademije, 'Učiteljskoj akademiji' i 'Hrvatskim studijima'. Pri ''Sveučilištu'' djeluju 33 visoka ''učilišta''.


⚫
U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.
⚫
==== Srednje škole i gimnazije ====
⚫
U Zagrebu djeluje oko 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.


== Galerija ==
== Galerija ==

<gallery mode="packed" heights="120px">
<gallery mode="packed" heights="120px">

Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|Kamenita vrata
Datoteka:Kamenita vrata N.jpg|Kamenita vrata
Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|Kula Lotrščak
Datoteka:Zagreb Lotrščak Tower 1.jpg|kula "Lotrščak"
Datoteka:HNK_Zagreb_by_night.jpg|Zgrada Hrvatskog narodnog pozorišta
Datoteka:HNK_Zagreb_by_night.jpg|Zgrada Hrvatskog narodnog pozorišta
Datoteka:Banski dvori.jpg|Banski dvori
Datoteka:Banski dvori.jpg|Banski dvori
Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|Zagrebačka katedrala
Datoteka:The Zagreb Chatedral 2.jpg|Zagrebačka katedrala
Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|Ulaz na groblje Mirogoj, izgrađeno [[1876]]. godine
Datoteka:Mirogoj Cemetery Front.jpg|ulaz u groblje Mirogoj, izgrađeno [[1876]]. godine
Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|Zgrada [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|Jugoslavenske akademije nauka i umjetnosti]], {{abbr|JAZU|Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti}} (danas zgrada [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|HAZU]])
Datoteka:Croatian Academy of Science and Arts.JPG|zgrada [[Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]], danas [[Hrvatska akedemija znanosti i umjetnosti|HAZU]]
Datoteka:Zagreb Glavni kolodvor 1.JPG|Zgrada glavne željezničke stanice grada
Datoteka:Zagreb Glavni kolodvor 1.JPG|zgrada glavne željezničke stanice
Datoteka:Zagreb Ilica.jpg|Pješačka zona u [[Ilica|Ilici]]
Datoteka:Zagreb Ilica.jpg|pješačka zona u [[Ilica|Ilici]]
Datoteka:Mamutica Zagreb vrh.jpg|Zgrada Mamutica u Novom Zagrebu
Datoteka:Mamutica Zagreb vrh.jpg|"Mamutica" u Novom Zagrebu, po obimu najveća zagrebačka zgrada
Datoteka:Zgrada_Kockica_Zagreb.jpg|Zgrada Kockica na Prisavlju
Datoteka:Zgrada_Kockica_Zagreb.jpg|zgrada "Kockica", na Prisavlju
Datoteka:Zagreb.bogovic.street.j1.jpg|Bogovićeva ulica
Datoteka:Zagreb.bogovic.street.j1.jpg|Bogovićeva ulica
Datoteka:Croatian State Archive.jpg|Zgrada Hrvatskog državnog arhiva
Datoteka:Croatian State Archive.jpg|zgrada Hrvatskog državnog arhiva
Datoteka:Zagrepcanka dan.jpg|Neboder Zagrepčanka
Datoteka:Zagrepcanka dan.jpg|neboder "Zagrepčanka"
Datoteka:TrgBurze1.jpg|Zgrada Hrvatske narodne banke
Datoteka:TrgBurze1.jpg|Zgrada Hrvatske narodne banke
Datoteka:Zgrada HRT Zagreb.jpg|Zgrada [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-a]]
Datoteka:Zgrada HRT Zagreb.jpg|zgrada [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a
Datoteka:NSK Zagreb.jpg|Zgrada nacionalne i univerzitetske biblioteke
Datoteka:NSK Zagreb.jpg|zgrada nacionalne i univerzitetske biblioteke
⚫
Datoteka:Markova crkva Zagreb 12-2008.jpg|rimokatolička crkva "Sv. Marko" - Markova crkva
Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|Zagrebačka džamija
⚫
Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|srpska pravoslavna crkva "Preobraženje Gospodnje"
⚫
Datoteka:Markova crkva Zagreb 12-2008.jpg|Crkva Sv. Marka
Datoteka:Evangelicka crkva u Zagrebu.jpg|evangelistička crkva
⚫
Datoteka:Православна црква у Загребу.JPG|Crkva Preobraženje Gospodnje; pripada SPC-u
Datoteka:Evangelicka crkva u Zagrebu.jpg|Evangelistička crkva
Datoteka:Zagrebačka džamija.jpg|zagrebačka džamija
Datoteka:Zgrada Poglavarstva Grada Zagreba.jpg|Zgrada gradske uprave
Datoteka:Zgrada Poglavarstva Grada Zagreba.jpg|zgrada gradske uprave
|"Eurotower", zgrada zagrebačke berze
Datoteka:Hrvatska gospodarska komora.jpg|Zgrada Hrvatske gospodarske komore
Datoteka:Muzej Mimara.jpg|Muzej Mimara
Datoteka:Hrvatska gospodarska komora.jpg|zgrada Hrvatske gospodarske komore
Datoteka:Zagreb Concert Hall.jpg|Koncertna dvorana/sala [[Vatroslav Lisinski]]
Datoteka:Muzej Mimara.jpg|muzej "Mimara"
Datoteka:Zagreb Concert Hall.jpg|koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"
Datoteka:University of Zagreb.jpg|Zgrada rektorata univerziteta i pravnog fakulteta
Datoteka:University of Zagreb.jpg|zgrada rektorata Zagrebačkog univerziteta i pravnog fakulteta u Zagrebu
Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|Spomenik banu Jelačiću
Datoteka:Zagreb, King Tomislav.JPG|Spomenik kralju Tomislavu
Datoteka:Ban Jelacic Denkmal Zagreb.jpg|spomenik Banu Jelačiću
Datoteka:Zagreb, King Tomislav.JPG|spomenik kralju Tomislavu
Datoteka:A.G. Matos (Zagreb).jpg|Spomenik [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]]
Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|Park [[Zrinjevac]]
Datoteka:A.G. Matos (Zagreb).jpg|spomenik [[Antun Gustav Matoš|Antunu Gustavu Matošu]]
Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg|Botanički vrt/bašta
Datoteka:Zrinjevac.j1.jpg|park [[Zrinjevac]]
Datoteka:Cablecar and tower of Lotrscak, Datoteka:Zagreb, Croatia.jpg|Uspinjača i kula Lotrščak
Datoteka:Botanical Garden Zagreb.jpg|botanički vrt
Datoteka:Cablecar and tower of Lotrscak, Zagreb, Croatia.jpg|uspinjača i kula "Lotrščak"
Datoteka:Dolac 01.JPG|Tržnica Dolac
Datoteka:Dolac 01.JPG|tržnica "Dolac"
Datoteka:Zagreb - Ivan Tkalčić street Datoteka:1.JPG|Pješačka zona u Tkalčevićevoj ulici
Datoteka:Zagreb - Ivan Tkalčić street 1.JPG|pješačka zona u Tkalčevićevoj ulici
Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|Dom likovnih umjetnosti
Datoteka:ZagrebMestrovicevPaviljon.jpg|dom likovnih umjetnosti
Datoteka:Maksimir Park, Zagreb.JPG|Park [[Maksimir (park)|Maksimir]]
Datoteka:Maksimir Park, Zagreb.JPG|park [[Maksimir (park)|Maksimir]]
Datoteka:Dom sportova (Zagreb).jpg|Dom sportova
Datoteka:Dom sportova (Zagreb).jpg|Dom sportova
Datoteka:Arena Zagreb 21-12-08.jpg|Arena Zagreb
Datoteka:Arena Zagreb 21-12-08.jpg|zagrebačka "Arena"
Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|Gradska saobraćajna petlja Držićeva–Slavonska
Datoteka:Petlja Držićeva Slavonska.jpg|gradska saobraćjna petlja Držićeva-Slavonska
Datoteka:Zagreb tram (21).jpg|Zagrebački plavi tramvaj
Datoteka:Zagreb tram (21).jpg|zagrebački plavi tramvaj
Datoteka:Croatia airlines zg tower.JPG|Aerodrom "Franjo Tuđman" (tada "Pleso") u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]
Datoteka:Croatia airlines zg tower.JPG|[[Aerodrom Zagreb|zagrebački aerodrom]] "Pleso" u [[Velika Gorica|Velikoj Gorici]]
</gallery>
</gallery>


{{široka slika|Panorama Zagreb.jpg|905px|Zagreb, panorama}}
{{Široka slika|Panorama Zagreb.jpg|905px|Zagreb, panorama}}


== Također pogledajte ==
== Također pogledajte ==
⚫
* [[Cibonin toranj]]
* [[Eurotower]]
* [[Eurotower]]
* [[Medicinski fakultet u Zagrebu]]
* [[Medicinski fakultet u Zagrebu]]
* [[Medveščak]]
* [[Medveščak]]
* [[Zagrepčanka]]
* [[Zagrepčanka]]
⚫
* [[Cibonin toranj]]

⚫
== Literatura ==

⚫
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
⚫
* Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}};


== Reference ==
== Reference ==
{{reflist}}
{{reflist}}

⚫
== Literatura ==
⚫
* [http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1991/pdf/G19914018.pdf stat.gov.rs], Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ (popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991)
⚫
* Knjiga: Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, {{ISBN|953-6667-07-X}}, {{ISBN|978-953-6667-07-9}}


== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat}}
{{Commonscat}}
* [https://www.zagreb.hr Službene stranice Grada Zagreba]
* [http://www.zagreb.hr Službene stranice grada Zagreba]
* [http://www.zagreb-touristinfo.hr/ Turistička zajednica grada Zagreba]


⚫
{{stub-grad-Hrvatska}}
{{Zagreb}}
{{Zagreb}}
{{Zagreb-gradske četvrti}}
{{Zagreb-gradske četvrti}}
{{glavni gradovi evropskih država}}
{{Glavni gradovi evropskih država}}
{{Gradovi_u_Hrvatskoj}}
{{gradovi u Hrvatskoj}}
{{županije u Hrvatskoj}}
{{Županije u Hrvatskoj}}
{{Sava}}
{{Sava}}


⚫
[[Kategorija:Zagreb| ]]
[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]
[[Kategorija:Glavni gradovi evropskih država]]
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Županije u Hrvatskoj]]
⚫
[[Kategorija:Zagreb]]


⚫
{{stub-grad-Hrvatska}}

Verzija na dan 9 august 2020 u 10:10

Zagreb
Grad
Grad Zagreb
Zagreb, kolaž
Zagreb, kolaž
Zastava Zagreb
Zastava
Službeni grb Zagreb
Grb
Zagreb nalazi se u Hrvatska
Zagreb
Zagreb
Lokacija u Hrvatskoj
Koordinate: 45°48′46″N 15°58′39″E / 45.81278°N 15.97750°E / 45.81278; 15.97750
Država Hrvatska
Županija Grad Zagreb
Vlada
 • GradonačelnikMilan Bandić (nezavisni)
Površina
 • Općina641,00 km2
Najveća nadmorska visina133 m
Stanovništvo (2011)
 • Općina790.017
 • Općina (gustoća)1.232,48 /km2
 • Naselje688.163
Vremenska zonaCET (UTC+01:00)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+02:00)
Poštanski broj10000
Pozivni broj(+385) 1
Veb-sajtGrad Zagreb
Zagreb, centralni gradski trg Bana Jelačića

Zagreb je po broju stanovnika najveći i glavni grad Republike Hrvatske, a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova. Godine 1994. Zagreb je proslavio 900 godišnjicu prvog pisanog dokumenta sa njegovim imenom.

Historija

U pisanim izvorima se spominje već 1094. godine prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je naročito važna i 1242. godina kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja Bele IV, koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom Tatara. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. godine. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana Kamenita vrata, tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a godine 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.

U međuvremenu isusovci osnivaju prvu gimnaziju, 1607, i prvu štampariju, 1664, a grad dobija i univerzitet, 1669. Prve novine na hrvatskom jeziku (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće Ljudevit Gaj. Prva željeznička linija (Zidani Most - Zagreb - Sisak) uspostavljena je 1862, nakon godinu dana proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881.

Krajem 19. vijeka Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika povećan je za 70% što je najveći demografski porast u historiji Zagreba. 1926. u gradu počinje raditi prva radio-stanica u ovom dijelu Evrope, 1947. održana je sajamska priredba Zagrebački velesajam, a krajem 1950ih održava se i prvi Festival Zagreb. 1961. otvara se zagrebački aerodrom u naselju Pleso. 1975. otvoren je hotel Intercontinental, 1987. grad je domaćin Univerzijade.

Značenje Zagreba znatno je i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te aerodrom Pleso najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj, nalazio se u sastavu užeg područja grada Zagreba.

Geografija

Zagreb se nalazi u podnožju Medvednice uzduž rijeke Save. Zagreb se sastoji iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. vijeka) i Novog Zagreba (izgrađen poslije Drugog svjetskog rata). Prema sjeveru Medvednice nalazi se Zagorje, poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U svom privrednom i poslovnom središtu grada, Zagreb zapošljava gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske u kojem je sjedište Hrvatskog državnog sabora, hrvatskog Predsjednika i hrvatske Vlade. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku. Smješten na raskršću cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar Istočne Evrope. Industrija obuhvata hemijsku, prehrambenu i mašinsku industriju.

Klima

Staro jezgro grada Zagreba leži na 122 m nadmorske visine i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12 stepeni Celzija.

Stanovništvo

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011 (Zagreb)

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Zagreb je imao 790.017 stanovnika, od čega u samom Zagrebu 688.163.

Grad Zagreb

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
48.266 54.761 67.188 82.848 111.565 136.351 167.765 258.024 356.529 393.919 478.076 629.896 723.065 777.826 779.145 790.017

Napomena: Nastao iz stare općine Grad Zagreb.

Zagreb (naseljeno mjesto)

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
32.203 37.001 48.136 60.910 87.239 109.029 140.815 227.838 325.223 361.564 442.768 579.943 656.380 706.770 691.724 688.163

Napomena: Naselje Zagreb povećano je 1981. pripajanjem naselja Branovec, Čučerje, Čugovec, Dankovec, Degidovec, Granešina, Jalševec, Medvedski Breg, Miroševec, Novaki Granešinski, Novoselec Granešinski, Oporovec, Pionirski Grad, Podbrežje, Slanovec i Trstenik, koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971, osim za bivše naselje Pionirski Grad za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje Zagreb također je povećano pripajanjem naselja Blato, Glogovec Zaprudski, Hrelići, Jakuševec, Klara, Otočec Zaprudski, Otok Zaprudski i Remetinec Stupnički. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja Hrelići i Jakuševec pripojeni su naselju Veliko Polje, a naselja Klara naselju Donji Čehi. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja Botinec i Buzin, u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981, dijela naselja Gornji Čehi, u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961, dijela naselja Lučko, u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971, i nenaseljenog dijela područja naselja Zadvorsko. Naselje Zagreb sadrži podatke i za bivša naselja Bačun, Bidrovec, Bijenik, Bizek, Bliznec, Borčec, Borongaj, Črnomerec, Čulinec, Dedići, Dešćevec, Dolec, Dolje, Dolje Podsusedsko, Donje Vrapče, Donji Bukovec, Donji Markuševec, Dubrava Markuševečka, Frateršćica, Goljak, Gorenci, Gornja Kustošija, Gornje Vrapče, Gornji Bukovec, Gornji Markuševec, Gornji Stenjevec, Gračani, Horvati, Jačkovina, Jagodišće, Jankomir, Jarek Podsusedski, Jarun, Kostanjek, Krvarići, Kustošija, Lašćina, Lisičina, Lukšići, Ljubljanica, Mikulići, Mlinovi, Opatovina, Perjavica, Petruševec, Podsused, Popovec, Prečko, Remete, Resnički Gaj, Resnik, Retkovec, Rudeš, Stenjevec, Šestine, Šestinski Kraljevec, Špansko, Štefanovec, Trnava, Trnava Resnička, Vidovec, Vrapče, Vukomerec i Žitnjak, koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.

Popis 1991.

Glavni članak: Popis stanovništva u Hrvatskoj 1991 (Zagreb (uže područje))

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Zagreb je imalo 706.770 stanovnika, sljedećeg etničkog sastava:

Zagreb
1991.

ukupno: 706,770

  Hrvati 594,323 (84,09%)
  Srbi 44,384 (6,27%)
  Jugoslaveni 14,218 (2,01%)
  Muslimani 11,247 (1,59%)
  Slovenci 6,299 (0,89%)
  Albanci 2,526 (0,35%)
  Crnogorci 2,332 (0,32%)
  Makedonci 1,707 (0,24%)
  Mađari 1,033 (0,14%)
  Česi 973 (0,13%)
  Romi 902 (0,12%)
  Jevreji 392 (0,05%)
  Nijemci 296 (0,04%)
  Italijani 261 (0,03%)
  Ukrajinci 249 (0,03%)
  Rusi 214 (0,03%)
  Slovaci 203 (0,02%)
  Bugari 144 (0,02%)
  Poljaci 127 (0,01%)
  Rusini 117 (0,01%)
  Rumuni 105 (0,01%)
  Turci 77 (0,01%)
  Grci 68 (0,00%)
  Austrijanci 56 (0,00%)
  Vlasi 7 (0,00%)
  ostali 621 (0,08%)
  neopredijeljeni 14,498 (2,05%)
  region. opr. 1,297 (0,18%)
  nepoznato 8,094 (1,14%)

Popis 1910.

Zagreb
jezik vjera

ukupno: 109,029

  Hrvatski 88,595 (81,25%)
  Slovenski 5,469 (5,01%)
  Njemački 4,512 (4,13%)
  Mađarski 4,104 (3,76%)
  Srpski 4,024 (3,69%)
  Češki 1,234 (1,13%)
  Italijanski 338 (0,31%)
  Slovački 134 (0,12%)
  Rusinski 46 (0,04%)
  Rumunski 22 (0,02%)
  ostali 551 (0,50%)
<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;<div style="border:solid transparent;position:absolute;width:100px;line-height:0;

ukupno: 109,029

  Rimokatolici 98,998 (90,79%)
  Jevreji 4,275 (3,92%)
  Pravoslavci 4,201 (3,85%)
  Luterani 598 (0,54%)
  Kalvinisti 552 (0,50%)
  Grkokatolici 330 (0,30%)
  ostali 75 (0,06%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)
  - (-%)

Univerzitet

Glavni članak: Univerzitet u Zagrebu

Univerzitet u Zagrebu (Sveučilište), je drugi najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.

Na Sveučilištu u Zagrebu, naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

Naučne institucije

U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka je Institut Ruđer Bošković, društvenih nauka Institut Ivo Pilar, a naučni rad u sklopu humanističkih nauka predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je također sjedište HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koju je 1866. osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

Srednje škole i gimnazije

U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.

Galerija

  • Kamenita vrata
    Kamenita vrata
  • kula "Lotrščak"
    kula "Lotrščak"
  • Zgrada Hrvatskog narodnog pozorišta
    Zgrada Hrvatskog narodnog pozorišta
  • Banski dvori
    Banski dvori
  • Zagrebačka katedrala
    Zagrebačka katedrala
  • ulaz u groblje Mirogoj, izgrađeno 1876. godine
    ulaz u groblje Mirogoj, izgrađeno 1876. godine
  • zgrada JAZU, danas HAZU
    zgrada JAZU, danas HAZU
  • zgrada glavne željezničke stanice
    zgrada glavne željezničke stanice
  • pješačka zona u Ilici
    pješačka zona u Ilici
  • "Mamutica" u Novom Zagrebu, po obimu najveća zagrebačka zgrada
    "Mamutica" u Novom Zagrebu, po obimu najveća zagrebačka zgrada
  • zgrada "Kockica", na Prisavlju
    zgrada "Kockica", na Prisavlju
  • Bogovićeva ulica
    Bogovićeva ulica
  • zgrada Hrvatskog državnog arhiva
    zgrada Hrvatskog državnog arhiva
  • neboder "Zagrepčanka"
    neboder "Zagrepčanka"
  • Zgrada Hrvatske narodne banke
    Zgrada Hrvatske narodne banke
  • zgrada HRT-a
    zgrada HRT-a
  • zgrada nacionalne i univerzitetske biblioteke
    zgrada nacionalne i univerzitetske biblioteke
  • rimokatolička crkva "Sv. Marko" - Markova crkva
    rimokatolička crkva "Sv. Marko" - Markova crkva
  • srpska pravoslavna crkva "Preobraženje Gospodnje"
    srpska pravoslavna crkva "Preobraženje Gospodnje"
  • evangelistička crkva
    evangelistička crkva
  • zagrebačka džamija
    zagrebačka džamija
  • zgrada gradske uprave
    zgrada gradske uprave
  • zgrada Hrvatske gospodarske komore
    zgrada Hrvatske gospodarske komore
  • muzej "Mimara"
    muzej "Mimara"
  • koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"
    koncertna dvorana "Vatroslav Lisinski"
  • zgrada rektorata Zagrebačkog univerziteta i pravnog fakulteta u Zagrebu
    zgrada rektorata Zagrebačkog univerziteta i pravnog fakulteta u Zagrebu
  • spomenik Banu Jelačiću
    spomenik Banu Jelačiću
  • spomenik kralju Tomislavu
    spomenik kralju Tomislavu
  • spomenik Antunu Gustavu Matošu
    spomenik Antunu Gustavu Matošu
  • park Zrinjevac
    park Zrinjevac
  • botanički vrt
    botanički vrt
  • uspinjača i kula "Lotrščak"
    uspinjača i kula "Lotrščak"
  • tržnica "Dolac"
    tržnica "Dolac"
  • pješačka zona u Tkalčevićevoj ulici
    pješačka zona u Tkalčevićevoj ulici
  • dom likovnih umjetnosti
    dom likovnih umjetnosti
  • park Maksimir
    park Maksimir
  • Dom sportova
    Dom sportova
  • zagrebačka "Arena"
    zagrebačka "Arena"
  • gradska saobraćjna petlja Držićeva-Slavonska
    gradska saobraćjna petlja Držićeva-Slavonska
  • zagrebački plavi tramvaj
    zagrebački plavi tramvaj
  • zagrebački aerodrom "Pleso" u Velikoj Gorici
    zagrebački aerodrom "Pleso" u Velikoj Gorici
Zagreb, panorama

Također pogledajte

Literatura

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998, ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference

  1. ^ a b - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.

Vanjski linkovi


Nedovršeni članak Zagreb koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagreb&oldid=3216653"