Razlika između verzija stranice "Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina"

Socijalistička Republika; Bosna i Hercegovina Социјалистичка Република; Босна и Херцеговина
1943-1992.
Zastava
	Himna: Hej Slaveni;
	Položaj na karti Položaj na karti
Glavni grad	Sarajevo;
Službeni jezik	srpskohrvatski
Državno uređenje	Socijalistička republika unutar SFRJ
Zakonodavstvo
Površina
• Ukupno	51.129 km2
Stanovništvo
• Ukupno (1991)	4.377.033
Valuta	jugoslavenski dinar

Pregled historije

[nepregledana izmjena]

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 23 juli 2023 u 02:11

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je bila socijalistička republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, izabrano na izborima 18. novembra 1990. godine je na sjednici, 8. aprila 1992. godine, donijelo odluku o promjeni naziva Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u novo ime države - Republika Bosna i Hercegovina.^[2]

Po AVNOJ-skim dogovorima i jugoslavenskim ustavima definisana kao srpska, hrvatska i bošnjačka (tada muslimanska) zajednička teritorija, nedjeljiva po principima historijskih činjenica postojanja bosanske države definisana je republika Bosna i Hercegovina kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalističke Jugoslavije pod nazivom Narodna Republika Bosna i Hercegovina, a kasnije Socijalistička Republika Bosne i Hercegovine. Ovaj period je stvarao današnju Bosnu i Hercegovinu u okvirima današnjih granica koje je dobila po dogovorima na zasjedanjima AVNOJ-a. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru Jugoslavije.

Svoj najveći industrijski procvat Bosna i Hercegovina je doživjela baš u ovom periodu. Zbog toga su se na njenom grbu nalazili fabrički dimnjaci kao simbol moderne Bosne i Hercegovine temeljene na industrijskom razvoju.

Historija

Na dan 28. 4. 1945. godine na zasjedanju ZAVNOBiH-a je imenovana narodna vlada Bosne i Hercegovine. Po AVNOJ-skim dogovorima i jugoslavenskim ustavima definisana je kao srpska, hrvatska i muslimanska (bošnjačka) zajednička teritorija, nedjeljiva po principima historijskih činjenica postojanja bosanske teritorije definisana je Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalističke Jugoslavije pod nazivom Narodna Republika Bosna i Hercegovina, a kasnije Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru bivše Jugoslavije. Imala je svoju posebnost, jer je u svom sastavu imala tri glavna južnoslavenska naroda i ostale svoje građane. Josip Broz Tito je često naglašavao da je

Bosna nedjeljiva te da je ona isto i srpska i hrvatska i muslimanska

.

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je jedinstven dio historije Bosne i Hercegovine. Jugoslavenski komunistički slogan "bratstvo i jedinstvo" uistinu je ujedinio multietničku Bosnu i Hercegovinu i u njoj stvorio jedinstven sistem kulturne, socijalne, etničke i vjerske tolerancije. Zbog svog središnjeg geografskog položaja u sklopu Jugoslavenske federacije, poslijeratna Bosna i Hercegovina je označena kao osnova za razvijanje vojne odbrane. To je značilo veliku koncentraciju Jugoslavenske narodne armije i razvoj namjenske industrije. Nekoliko godina nakon završetka Drugog Svjetskog Rata kreće se sa obnovom i izgradnjom razorene zemlje, grade se nove željezničke pruge, ceste, tvornice i hidroelektrane. Dolazi do ubrzanog razvoja industrije, posebno, metalurške, namjenske, mašinske, prehrambene, tekstilne, proizvodnje lijekova, izgradnje elektro energetskog sistema, hidrocentrala, novih gradova i tvornica, škola i visokoškolskih ustanova, bolnica, domova zdravlja, uspostava sistema zdravstvene i socijalne zaštite za cjelokupno stanovništvo. Čitav taj ubrzani privredni i prometni razvoj znači širenje postojećih gradova te nastanak novih, kao i porast broja stanovnika. u urbanim sredinama,te velike seobe iz ruralnih sredina. Važnost SR Bosne i Hercegovine u SFRJ i svijetu potvrđena je i izborom Sarajeva za domaćina Zimskih olimpijskih igara 1984..

Potkraj 1988. godine, počinje se urušavati ustavni poredak u SFRJJ. U novembru 1990. na prvim višestranačkim izborima pobijedile su tri najveće nacionalne stranke: Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica. U oktobru 1991. godine Bosna i Hercegovina izglasava nezavisnost, da bi potom uslijedio i referendum za nezavisnost u februaru 1992. godine. Nakon proglašenja nezavisnosti i međunarodnog priznanja BiH, u aprilu 1992. godine je izbio rat u Bosni i Hercegovini.

Administrativna podjela

SR Bosna i Hercegovina administrativno je bila podjeljena na općine kao i ostale jugoslavenske republike. Na popisu iz 1971. godine, SR Bosna i Hercegovina sastojala se iz 107 općina, da bi se 1978. godine u Gradu Sarajevu formirale dvije nove općine Novi Grad i Stari Grad, pa je na popisima iz 1981. i 1991. godine, SR Bosna i Hercegovina imala 109 općina.

Institucije

Izvršno vijeće Skupštine SR Bosne i Hercegovine

Privreda

Energetika

Energetski izvori SR Bosne i Hercegovine

Reference

^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 11. 1. 2014. Pristupljeno 11. 9. 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
^ "Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine". Arhivirano s originala, 20. 11. 2015. Pristupljeno 9. 4. 2012.

Nedovršeni članak Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina koji govori o historiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Portal SFRJ

[1] "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 11. 1. 2014. Pristupljeno 11. 9. 2013.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

[Parlament-2] "Službena stranica Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine". Arhivirano s originala, 20. 11. 2015. Pristupljeno 9. 4. 2012.

[1]

[2]

@@ Red 1: / Red 1: @@
-{{Proširi sa jezički srodnih projekata|dd|mm|jj}}{{Infokutija bivša država
+{{Proširi sa jezički srodnih projekata|23|07|23}}{{Infokutija bivša država
 | zvanično_ime                   = Socijalistička Republika<br/>Bosna i Hercegovina
 |izvorno_ime                     = Социјалистичка Република<br/>Босна и Херцеговина

p r u Bosna i Hercegovina po temama
Historija	Ilirik Srednjovjekovna historija Bosne i Hercegovine rana Bosna Bosanska banovina Bosansko Kraljevstvo Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj Kraljevina Jugoslavija Drugi svjetski rat SFR Jugoslavija SR Bosna i Hercegovina Republika Bosna i Hercegovina referendum o nezavisnosti Rat u Bosni i Hercegovini Bosna i Hercegovina
Geografija	Fauna Geologija Gradovi i općine Jezera Klima Planine Rijeke Zaštićena područja
Administracija	Administrativna podjela Federacija Bosne i Hercegovine (Kantoni) Republika Srpska Brčko distrikt Agencije i institucije Izbori (CIK) Oružane snage Parlamentarna skupština Predstavnički dom Dom naroda Policija Političke stranke Politika Predsjedništvo Predsjedavajući Članovi Sudski sistem Ustavni sud Sud Bosne i Hercegovine Ustav Vanjska politika Vijeće ministara Predsjedavajući
Privreda	Centralna banka Saobraćaj Telekomunikacije Turizam Valuta
Simboli	Grb Himna Ordeni, odlikovanja i medalje Zastava
Društvo	Demografija Etničke grupe Konstitutivni narodi Bošnjaci Hrvati Srbi Jevreji Romi "Ostali" Bosanci i Hercegovci Jezici Ljudska prava Obrazovanje Religija Seksualne manjine Sport Žene Pobačaj
Kultura	ANUBiH Arhitektura Bosanski jezik Državni praznici Kinematografija Književnost Kuhinja Mediji Radio Televizija Muzika Nacionalni spomenici Svjetska baština Umjetnost
Kategorija Portal:Bosna i Hercegovina

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
	Prije 1918	1918–1929	1929–1945	1941–1945	1943–1946	1946–1963	1963–1991/1992	1991/1992–2003	2003–2006	2006–2008	2008–
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u Austro-Ugarskoj 1878–1918	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte Država Slovenaca, Hrvata i Srba 1918 Republika Prekmurje 1919 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna Država Rijeka 1920–1924 1924–1947 Zadarska provincija Italije 1920–1947		Anektirale^a Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1944–1991) Hrvatske (1943–1991) BiH (1943–1992) Srbije (1943–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1943–1992) Makedonija (1944–1991) Također pogledajte Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)ⁱ			Slovenija Rat u Sloveniji
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatska^j 1941–1945 Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b Rat u Hrvatskoj
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c Rat u Bosni i Hercegovini	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1994), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i AP Kosovo i Metohija, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija 1882–1918			Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goru^f 1941–1944						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Anektirala Bugarska 1941–1944				Sjeverna Makedonija^h
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). ^e Također pogledajte Užička republika.							^f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. ⁱ Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. ^j Također pogledajte Bihaćka republika.