Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Tuzlanski kanton"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m Vraćene izmjene korisnika 92.228.71.149 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika AnToni
No edit summary
Red 18: Red 18:
| površina = 2649,0
| površina = 2649,0
<!-- *** Stanovništvo *** -->
<!-- *** Stanovništvo *** -->
| stanovništvo = 498 549 | stanovništvo_datum =
| stanovništvo = 445.028 | stanovništvo_datum =2013
| stanovništvo_gustoća = 189,67
| stanovništvo_gustoća = 168
<!-- *** Historija i administracija *** -->
<!-- *** Historija i administracija *** -->
| osnovan =
| osnovan =
Red 27: Red 27:
| partija_lidera = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
| partija_lidera = [[Stranka demokratske akcije|SDA]]
<!-- *** Kod *** -->
<!-- *** Kod *** -->
| pozivni broj =
| pozivni broj =035
| kod =
| kod =
<!-- *** Karta *** -->
<!-- *** Karta *** -->
Red 37: Red 37:
| bilješka =
| bilješka =
}}
}}
'''Tuzlanski kanton ''' (skraćeno: ''TK'') (Do [[1999]]. godine '''Tuzlansko-podrinjski kanton''') je jedan od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]], i najmnogoljudnija federalna jedinica FBiH.
'''Tuzlanski kanton ''' (skraćeno: ''TK'') je jedan od deset kantona [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federacije Bosne i Hercegovine]], [[Bosna i Hercegovina]]. Sastoji se od grada Tuzle i još 12 općina.

Tuzlanski kanton na sjeverozapadu graniči sa [[Regija Doboj|Dobojskom regijom]], na sjeveru sa [[Brčko Distrikt|Brčko distriktom]], na sjeveroistoku i istoku sa [[Regija Bijeljina|Bijeljinskom regijom]] te na jugu i zapadu sa [[Zeničko-dobojski kanton|Zeničko-dobojskim kantonom]]. Sa 445.028 stanovnika (2013) Tuzlanski kanton je najmnogoljudniji i sa 168 stanovnika/km nakon [[Kanton Sarajevo|Sarajevskog kantona]] najgušće naseljeni kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa površinom od 2649 km² šesti po površini u FBiH, što čini 10,14% površine Federacije i 5,17% teretorije Bosne i Hercegovine.<ref>{{Cite web|url=http://www.statistika.ba/#link5|title=Popis 2013 u BiH|website=www.statistika.ba|language=en|accessdate=2017-12-17}}</ref>

Do 1999. godine Tuzlanski kanton je nosio ime '''Tuzlansko-podrinjski kanton'''.


==Geografija==
==Geografija==

Verzija na dan 17 decembar 2017 u 22:49

Tuzlanski kanton
Tuzlanskа županija (hr)
Тузлански кантон (sr)
kanton
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavni grad Tuzla
Površina 2.649,0 km2
Stanovništvo 445,028 (2013)
Gustoća 168 /km2 
Vlada
 - Premijer Bego Gutić
Pozivni broj 035
Tuzlanski kanton u BiH
Veb-sajt: www.vladatk.kim.ba

Tuzlanski kanton (skraćeno: TK) je jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Sastoji se od grada Tuzle i još 12 općina.

Tuzlanski kanton na sjeverozapadu graniči sa Dobojskom regijom, na sjeveru sa Brčko distriktom, na sjeveroistoku i istoku sa Bijeljinskom regijom te na jugu i zapadu sa Zeničko-dobojskim kantonom. Sa 445.028 stanovnika (2013) Tuzlanski kanton je najmnogoljudniji i sa 168 stanovnika/km nakon Sarajevskog kantona najgušće naseljeni kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa površinom od 2649 km² šesti po površini u FBiH, što čini 10,14% površine Federacije i 5,17% teretorije Bosne i Hercegovine.[1]

Do 1999. godine Tuzlanski kanton je nosio ime Tuzlansko-podrinjski kanton.

Geografija

Kanton je smješten u sjeveroistočnom djelu Bosne i Hercegovine sa sjedištem u Tuzli. Površina kantona iznosi 2.649 km2, što čini 10,14% površine Federacije Bosne i Hercegovine.

Općine

Kanton se sastoji od 13 općina i to:

Historija

Na prostoru današnjeg Tuzlanskog kantona, ljudi su živjeli još u starijem kamenom dobu (paleolitu). To potvrđuje arheološki nalazi: Kamen kod ušća Usore u Bosnu, Makljenovac kod Doboja, Krčevine kod Brijesnice, Barice kod Gornje Orahovice. Iz vremena mlađeg kamenog doba (neolita) otkriveno je više lokaliteta naselja u Gornjoj Tuzli, Tuzli, Korića Hanu kod Gračanice, Ražljevu, Tramošnici i Skugriću kod Gradačca. Ova nalazišta su pripadala vinčanskoj kulturnoj grupi. Najpoznatije nekropole stećaka su sačuvane na području Kladnja, Banovića, Kalesije, Živinica, Lukavca, Tuzle, Teočaka i Sapne.

Mnogi stećci na ovim lokalitetima su obogaćeni zanimljivom i vrijednom ornamentikom i predstavljaju zanimljiv umjetnički izraz toga vremena. Najčešći motivi na stećcima su: polumjesec, zvijezda, ljiljan, sunce, križ, štit i mač. Natpisi na pojedinim stećcima su pisani bosančicom.

Postoje franjevački samostani (izgrađeni su u periodu od 1378. do 1460. godine) u Gornjoj Tuzli, Tuzli, Teočaku, Koraju i drugim lokalitetima.

Trenutno djeluje više listova, radio i televizijskih stanica. Većina ih se deklarira kao nezavisni. Grad Gradačac ima Stari Grad čiji je kompleks vrlo znaimljiv. U Srebreniku se nalazi Dom kulture, u kojem se održavaju značajne kulturne manifestacije. Poznata kula Zmaja od Bosne, Muzejska zbirka, Banja Ilidža i Centar za kulturu i informisanje, predstavljaju pravo blago kulturne baštine.

Prirodne ljepote

Ovo područje se očituje velikim turističkim potencijalom. Pored rijeka, planinskih rječica i brzaka stvoreno je i egzistira nekoliko većih i manjih vještačkih jezera – Modrac, Bistarac, Hazna, Vidara, Snježnica, Mačkovac, Vijenac i novoizgrađeno Panonsko jezero.

Modrac je akumulaciono jezero u Bosni i Hercegovini sa površinom od 17 km2, udaljeno 10 km od Tuzle. Velikim finansijskim ulaganjem privatnog i državnog kapitala, jezero Modrac pretvoreno je u najatraktivnije mjesto za odmor u kontinentalnom dijelu Bosne i Hercegovine. Izgrađeni su mnogi turistički objekti, pješčana plaža sa igralištima za odbojku, tenis, nogomet itd. Jezero daje izvanredne mogućnosti za bavljenje sportovima na vodi, ribolovom, plivanjem.

Na području općine Kladanj datira veliki šumski potencijal, preko planine Konjuh. Također, postoje dvije poznate pećine: Djevojačkai Debravska. Jezero Hazna se nalazi u Gradačcu, blizu centra grada, posjeduje plaže, restorane i igrališta. Atrakcije Srebrenika su kombinacija šumsko-planinskog, ravničarskog i riječnog potencijala, a ističu se kupališta, ribogojilišta, kao i prelijepa planina Majevica. Velika blaga područja čine mineralni i termalni izvori od kojih su neki iskorišteni za banjska lječilišta – Slana banja u Tuzli; Banja Ilidža u Gradačcu; Kladanjska voda kod Kladnja.

Privreda

Najvažnija privredna grana Tuzlanskog kantona je industrija. Područje kantona raspolaže raznovrsnim resursima, na čemu je izrastao širok dijapazon industrijske proizvodnje. Ugalj i kamena so, dva su najvažnija mineralna resursa ove regije. Solno ležište je jedino ove vrste u Bosni i Hercegovini, dok je prema rezervama uglja ovaj prostor najveće energetsko područje Bosne i Hercegovine. Industrijski proizvodi i razne robe, koji su stizali na ove prostore, potiskivali su tradicionalnu zanatsku proizvodnju i čaršijsku trgovinu. Poljoprivredne površine zauzimaju 49% teritorije Tuzlanskog kantona. Proizvodnja električne energije je također zastupljena i postoji 5 elektrana.

Stanovništvo

Prema procjeni iz 2009. godine kanton ima oko 498.549 stanovnika [2].

Politika

Premijer

Kantonalna skupština

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora 2014. godine, sačinjava 35 zastupnika.[3]

Partija Broj
glasova		 % Mandati
SDA 68.397 32,22 13
SDP BIH 29.078 13,70 6
SBB BIH 26.339 12,41 5
Demokratska fronta 23.259 10,96 4
Stranka za Bosnu i Hercegovinu 17.751 8,36 3
NSRzB 9.415 4,43 2
BPS 9.339 4,40 2

Vlada

Ministarstva

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Popis 2013 u BiH". www.statistika.ba (jezik: engleski). Pristupljeno 2017-12-17. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ http://zis.ks.gov.ba/vitstat/Stanovnistvo_po_godinamarpt.php
  3. ^ Zvanični rezultati Općih izbora u Federaciji BiH za kantonalne skupštine

Vanjski linkovi

Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Tuzlanski kanton
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Tuzlanski_kanton&oldid=2883761"