Komunizam

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Komunist)
Jump to navigation Jump to search
Ovaj članak je dio serije:
Marksizam
Marx3.jpg
Sociologija i antropologija
Otuđenje
Buržoazija
Klasna svijest
Komunizam
Kulturalna hegemonija
Izrabljivanje
Ideologija
Proleterijat
Privreda
Marksistička politička ekonomija
Radna snaga
Zakon vrijednosti
Sredstva proizvodnje
Način proizvodnje
Proizvodne snage
Višak rada
Višak vrijednosti
Naknada za rad
Historija
Kapitalistička proizvodnja
Klasna borba
Diktatura proleterijata
Izvorna akumulacija
Proleterska revolucija
Proleterska internacionala
Svjetska revolucija
Filozofija
Marksistička filozofija
Historijski materijalizam
Dijalektički materijalizam
Socijalizam
Analitički marksizam
Autonomni pokreti
Feministički marksizam
Humanistički marksizam
Strukturalni marksizam
Zapadnjački marksizam
Istaknuti marksisti
Karl Marx
Friedrich Engels
Karl Kautsky
Vladimir Lenjin
Lav Trocki
Rosa Luxemburg
Mao Ce Tung
Georg Lukács
Antonio Gramsci
Karl Korsch
Frankfurtska škola
Louis Althusser
Kritike
Kritike marksizma

Komunizam je teorija revolucionarne promjene uz političku i društveno-ekonomsku organizaciju zasnovanu na zajedničkoj kontroli nad sredstvima za proizvodnju, za razliku od privatnog vlasništva. Komunizam ili marksizam-lenjinizam se zalaže za ekonomsku pravdu, smatrajući socijalnu revoluciju i nasilno rušenje postojećeg društvenog poretka kao bitne komponente u procesu. Po svojim korijenima, marksizam-lenjinizam je ateistički i materijalistički. U svojim temeljima teorija Karla Marksa je zasnovana na ateističkom materijalizmu. Marksizam negira postojanje i realnost jednog božanstva. Marx izričito razlikuje njegov komunizam od prethodnih "utopijskih" vjerskih ili etičkih socijalizama. U svojim ranim spisima Marx gleda religiju kao namjerno skretanje pažnje potlačenih masa sa izmišljenim neovozemaljskim temama od obraćanja pažnje na eksploataciju koja je proizvedena u kapitalizmu i prethodnim modelima klasno zasnovanog društva, kao što su feudalizam i robovlasničko društvo.

Srp, čekić i crvena zvijezda je opće poznat simbol komunizma.

Kao glavna pokretačka sila u svjetskoj politici od početka 20. vijeka, moderni komunizam je uglavnom povezan s teorijama Karla Marxa i Friedricha Engelsa, što je izraženo u njihovim djelima kao što su: Komunistički manifest iz 1848. godine, Dijalektika prirode iz 1883. godine, Anti-Dühring iz 1877. godine, i Das Kapital iz 1863. godine, kao i glavna djela Vladimira Lenjina, kao što su Šta da se radi? iz 1901. godine i Imperijalizam-najviši stadij kapitalizma. iz 1916. godine. Prema marksističkoj Teoriji političke ekonomije, Dijalektičkog materijalizma i Historijskog materijalizma kapitalističkog sistema dobit zasnovana na privatnom vlasništvu je ukorijenjena u eksploataciji i obiluje unutrašnjim suprotnostima. Prema Marksu, kapitalizam proizvodi otuđenje u radničkoj klasi, jer su sredstva za proizvodnju u vlasništvu vladajuće klase, a ekonomski sistem u kojem je dobit u potpunosti zasnovana na iskorištavanju radničke klase. Unutrašnje suprotnosti u kapitalizmu, posebno vlasništvo nad proizvodima rada od strane kapitalista dovodi do toga da radnici imaju osjećaj otuđenosti od proizvoda svoga rada, otuđenosti od svog vlastitog ​​rada kao bitne komponente ljudskog identiteta kao i otuđenosti od njihovih radnih kolega. Marks je tvrdio da će se ove otuđenosti pogoršati vremenom i da će kapitalistički sistem doživjeti ekonomski slom i socijalne nerede zbog toga što će radnici biti zamijenjeni mašinama. Zbog marksističkog aksioma da samo rad može proizvesti dobit, to bi dovelo do smanjenja dobiti i povećanja siromaštva što će dovesti do nezadovoljstva radnika i na kraju revolucionarnog prevrata buržoazije od strane proleterijata, što će reći, revolucionarne, prosvijetljene radničke klase. Nakon ove socijalne revolucije, kapitalizam će biti zamijenjen socijalističkim društvom u kojem će sredstava za proizvodnju biti pod kontrolom radnika. Socijalizam bi predstavljao prelaznu fazu pod diktaturom proleterijata. Zatim bi slijedilo odumiranje države i pojava komunizma.[1]

Korijeni[uredi | uredi izvor]

Komunizam od latinskog communis („zajednički", „opći", „javni") je društveno uređenje u kojem se sve stvari smatraju zajedničkim. Prema Aristotelu, ideju komunizma su prvi zastupali Faleja iz Halkedona i Hipodam iz Mileta. Prvi sistematski izraz komunizma, međutim, nalazimo u Platonovoj državi gdje se tvrdi da komunizam treba da odlikuje barem vladajuću klasu, a prema jednoj interpretaciji mjesta na kojem Platon raspravlja o začecima društva, on bi trebalo da karakterizira i čitavo društvo. Tokom Francuske revolucije za komunizam se zalagao Fransoa Babef (1760-1797), pa je doktrina u to vrijeme nosila ime „babefizam". Danas se termin prevashodno povezuje s djelom Karla Marxa, koji je komunizam smatrao konačnim stadijem društvenog razvitka, stanjem koje će se dostići nakon što se ostvari socijalizam. Prema kanonima marksističke doktrine (Marksizam), društvo počinje „primitivnim komunizmom", a završava se „odumiranjem države". Da bi se dostigao taj cilj, potrebno je proći kroz stadije revolucije i „diktature proletarijata". (domatrios)

Najpoznatiji vid komunizma je Marksizam.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Communism". newworldencyclopedia.org (jezik: engleski). Pristupljeno 22. 1. 2018. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Slobodna Jugoslavija - Marksizam Komunizam