Stranica je zaštićena. Mogu je mijenjati samo automatski potvrđeni korisnici.
Stranica je zaštićena. Mogu je premještati samo administratori.

Kozarska Dubica

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Bosanska Dubica)
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Kozarska Dubica
Općina i naseljeno mjesto
Opština Kozarska Dubica
Trg Kozarske Dubice
Trg Kozarske Dubice
Službeni grb Kozarska Dubica
Grb
Općina Kozarska Dubica u Bosni i Hercegovini
Općina Kozarska Dubica u Bosni i Hercegovini
Kozarska Dubica nalazi se u Bosna i Hercegovina
Kozarska Dubica
Kozarska Dubica
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 45°11′01.4″N 16°48′28.6″E / 45.183722°N 16.807944°E / 45.183722; 16.807944Koordinate: 45°11′01.4″N 16°48′28.6″E / 45.183722°N 16.807944°E / 45.183722; 16.807944
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
Vlada
 • NačelnikRadenko Reljić[1] (SNSD)
Površina
 • Općina499,35 km2
 • Naseljeno mjesto11,96 km2
Nadmorska visina104 m
Stanovništvo (2013)
 • Općina21.524
 • Općina (gustoća)43,1 /km2
 • Naseljeno mjesto10.544
 • Naseljeno mjesto (gustoća)881,61 /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj79 240
Pozivni broj(+387) 52
Matični broj210765[2]
Matični broj općine20265
Veb-sajtwww.kozarskadubica.org

Kozarska Dubica (prije Bosanska Dubica) jest naseljeno mjesto i sjedište istoimene općine koja je smještena u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na granici s Hrvatskom, 26 km udaljena od autoputa ZagrebBeograd, glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom Evropom. Općina na sjeveru graniči s Republikom Hrvatskom, na istoku s gradom Gradiška, na zapadu s općinom Kostajnica, a na jugu s općinom Prijedor. Grad Kozarska Dubica jest administrativno, političko i kulturno sjedište dubičke regije, površine 499 km2 i populacijom od 31.000 stanovnika, posljednjih godina progresivno se širi na istok i jugoistok stvaranjem područja za industrijsku zonu i nova gradska naselja, Petra Pecije, Morave i Đolovi.

Historija

Kozarska Dubica je jedno od najstarijih mjesta Bosanske krajine. Zbog njene vrlo burne prošlosti i mnogih bitaka, ostalo je vrlo malo tragova njene prahistorije.[3]

Tokom Rimskog Carstva

Na osnovu pet miljokaza, koji su nađeni u okolini Hrvatske Dubice, smatra se da je iz Siska vodila cesta u Dubicu još tokom rimskog vremena. Rimljani su gradili tu cestu preko brežuljaka, da bi izbjegli vodoplavnu ravnicu uz desnu obalu Save.[4] Svi ti miljokazi pokazuju udaljenost između Siska i stanice Ad Praetorium, koja je bila u Bosni vjerovatno na mjestu današnje Kozarske Dubice.[5] Od Dubice vodila je cesta dalje prema istoku preko Servitia (Gradiške) u Sirmium (Mitrovicu). Ti nalazi, kao i razni rimski novac koji je nalažen u okolini Dubice, dokazuju da je na mjestu današnje Kozarske Dubice moralo biti rimsko naselje čije je ime bilo Ad Praetorium.[3]

Srednji vijek

Carska i Turska Dubica 1788. tokom 5-mjesečne borbe za Dubičku tvrđavu.

Prvi pisani spomen o Dubici je iz početka 13. stoljeća za vrijeme vladavine vojvode Kolomana, sina Andrije II. Vojvoda Koloman naselio je Dubicu i obdario je sloboštinama.[6] Dubica se već tada spominje kao slobodan kraljevski grad i županijsko mjesto. Bela IV. je krajem 13. stoljeća darovao Dubici razne povlastice, vjerovatno jer se je Dubica istakla i tokom invazija Mongola.[7] U 14. stoljeću spominje se Dubica kao arhiđakonat zagrebačke biskupije.[8]

Geografija

Općina Kozarska Dubica nalazi se na 45°10' sjeverne geografske širine i 16°50 istočne geografske dužine. Ukupna površina općine iznosi 499 km2 i geografski pripada oblasti Panonske nizije, sa prosječnom nadmorskom visinom od 200 m. Grad Kozarska Dubica nalazi se na nadmorskoj visini od 104 m. Općina je pretežno ravničarskog zemljišta iako ima i brdovitih područja na sjeverozapadnim i sjeveroistočnim dijelovima općine koji se nadovezuju na planine Kozaru i Prosaru. Smještena je u donjem toku rijeke Une i srednjem toku rijeke Save. Za dubičku regiju karakteristično je obilje plodnog zemljišta. Oko 60% ukupne površine dubičke regije predstavlja obradivo zemljište.

Najplodniji dijelovi općine su: Dubička ravan, Knežpolje i proširenja riječnih dolina. Za dubičku općinu karakteristično je i bogatstvo kako bjelogoričnom tako i crnogoričnom šumom. Pod šumom se nalazi 33,3% ukupne površine. Uglavnom su to šume hrasta i bukve. Najviši vrh općine, kosa Veliko Raskršće, nalazi se na planini Kozara na nadmorskoj visini od 672 m. Klima je umjerena kontinentalna.

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva – općina Kozarska Dubica

Sastav stanovništva – općina Kozarska Dubica
2013.[9]1991.[10]1981.[11]1971.[12]1961.[13]
Osoba21 524 (100,0%)31 606 (100,0%)30 867 (100,0%)30 384 (100,0%)24 280 (100,0%)
Srbi18 670 (86,74%)21 728 (68,75%)20 453 (66,26%)23 989 (78,95%)21 299 (87,72%)
Bošnjaci2 168 (10,07%)6 440 (20,38%)15 052 (16,37%)15 114 (16,83%)11 165 (4,798%)1
Hrvati273 (1,268%)488 (1,544%)513 (1,662%)717 (2,360%)746 (3,072%)
Nisu se izjasnili171 (0,794%)
Muslimani49 (0,228%)
Ostali44 (0,204%)1 099 (3,477%)289 (0,936%)102 (0,336%)34 (0,140%)
Jugoslaveni38 (0,177%)1 851 (5,856%)4 463 (14,46%)403 (1,326%)978 (4,028%)
Bosanci28 (0,130%)
Romi22 (0,102%)6 (0,019%)
Crnogorci18 (0,084%)38 (0,123%)28 (0,092%)7 (0,029%)
Makedonci14 (0,065%)10 (0,032%)9 (0,030%)19 (0,078%)
Nepoznato14 (0,065%)
Slovenci7 (0,033%)6 (0,019%)6 (0,020%)7 (0,029%)
Pravoslavci7 (0,033%)
Albanci1 (0,005%)34 (0,110%)13 (0,043%)22 (0,091%)
Mađari3 (0,010%)3 (0,010%)3 (0,012%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kozarska Dubica

Sastav stanovništva – naseljeno mjesto Kozarska Dubica
2013.[9]1991.[10]1981.[11]1971.[12]1961.[13]
Osoba10 544 (100,0%)13 680 (100,0%)11 170 (100,0%)9 185 (100,0%)6 259 (100,0%)
Srbi7 992 (75,80%)5 540 (40,50%)3 439 (30,79%)3 417 (37,20%)3 527 (56,35%)
Bošnjaci2 055 (19,49%)6 084 (44,47%)14 812 (43,08%)14 927 (53,64%)11 138 (18,18%)1
Hrvati177 (1,679%)288 (2,105%)316 (2,829%)481 (5,237%)558 (8,915%)
Nisu se izjasnili124 (1,176%)
Muslimani45 (0,427%)
Ostali30 (0,285%)439 (3,209%)76 (0,680%)62 (0,675%)16 (0,256%)
Bosanci28 (0,266%)
Jugoslaveni25 (0,237%)1 329 (9,715%)2 453 (21,96%)251 (2,733%)972 (15,53%)
Romi21 (0,199%)6 (0,054%)
Crnogorci15 (0,142%)31 (0,278%)22 (0,240%)6 (0,096%)
Makedonci13 (0,123%)3 (0,027%)4 (0,044%)15 (0,240%)
Nepoznato8 (0,076%)
Pravoslavci7 (0,066%)
Slovenci3 (0,028%)1 (0,009%)5 (0,054%)7 (0,112%)
Albanci1 (0,009%)33 (0,295%)13 (0,142%)20 (0,320%)
Mađari3 (0,033%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kultura

Nacionalni spomenici

Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kozarska Dubica nalazi se sljedeći spomenik:

Mediji

Privreda

Sport

Poznate ličnosti

Također pogledajte

Reference

  1. ^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 15. 10. 2020.
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
  3. ^ a b Šerić, Hašim (15. 2. 1938). Iz prošlosti Dubice. Sarajevo: Novi behar: List za pouku i zabavu. str. 161–164.
  4. ^ Brunšmid, Josip. Rimska cesta iz Dubice u Sisak. Vijesnik Hrvatskog arheološkog društva III. str. 199.
  5. ^ Brunšmid, Josip. Vijesnik Hrvatskog arheološkog društva IX. Hrvatsko arheološko društvo. str. 148–152.
  6. ^ Tkalčić, I. Pavlinski samostan u Dubici. Vijesnik Hrvatskog arheološkog društva I. str. 189.
  7. ^ Smičiklas. Povjest Hrvatske I. str. 351.
  8. ^ Rački, F. Popis župa zagrebačke biskupije 1334 i 1501, Starine IV. str. 211.
  9. ^ a b "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka <ref>; naziv "popis2013" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem
  10. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 19/20)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 14. 3. 2016.
  11. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 3. 2016.
  12. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 14. 3. 2016.
  13. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 4. 2016.
  14. ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kozarska Dubica)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016.[mrtav link]

Vanjski linkovi