Kakanj
Ovaj članak zahtijeva čišćenje. |
Kakanj | |
---|---|
(Općina i naselje) | |
Općina Kakanj | |
Panorama Kaknja Panorama Kaknja | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 44°07′23.4″N 18°06′47.6″E / 44.123167°N 18.113222°E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
Kanton | Zeničko-dobojski |
Općina | Kakanj |
Vlada | |
• Gradonačelnik | Aldin Šljivo (SDA) |
Površina | |
• Grad | 377 km2 |
Nadmorska visina | 384 m |
Stanovništvo (2013) | |
• Općina | 38.937 |
• Općina (gustoća) | 103,28 /km2 |
• Naseljeno mjesto | 12.256 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 72 240 |
Pozivni broj | (+387) 32 |
Matični broj | 122742[1] |
Matični broj općine | 10448 |
Veb-sajt | Općina Kakanj |
Kakanj je naselje i sjedište istoimene općine u Zeničko-dobojskom kantonu, u njegovom krajnjem južnom dijelu. Zauzima centralni položaj u Sarajevsko - zeničkoj kotlini, koja se nalazi sjeverno od Visokog i jugoistočno od Zenice. Naseljena mjesta su uglavnom smještena u dolini rijeke Bosne i dolinama njenih desnih pritoka.
Historija
U mlađem kamenom dobu područje Kaknja je bilo žarište razvitka neolitskih kultura, u nauci poznatih kao Kakanjska kultura i Butmirska kultura. Područje je bilo prekriveno naseljima i sa nesumnjivo brojnijom populacijom. Obavljena su sistematska iskopavanja na nekoliko bliskih lokaliteta: Obre I (Raskršće), koje pripada starčavačko/impresso i kakanjskoj kulturnoj grupi, Obre II (Gornje polje) koje u cjelini ulazi u krug butmirske grupe i Zagrebnica ( selo Donje Papratnice ) udaljenog 1, 5 km južno od Kaknja i predstavlja lokalitet kakanjske kulture .[2]
Ime Kakanj se prvi put spominje u darovnici kralja Dabiše koji je vojvodi Hrvoju Vukčiću darovao selo Kakanj u Župi Trstivnici kao zasluge u borbama protiv Osmanlija u povelji od 15. aprila 1392 godine. [3] Kasnije se spominje u defteru Sandžaka Bosna 1468. godine kao naselje sa oko 90 domaćinstava. Staro historijsko jezgro grada Kaknja se nalazi u naselju koje danas nosi ime Donji Kakanj premda bi prikladniji naziv bio Stari Kakanj. Donji Kakanj je još u tursko doba bio sjedište suda i pazara. Rudnik Kakanj je osnovan 1900. godine. U narednih stotinu godina, Kakanj se intenzivno razvijao bez urbanog planiranja, u početku, samo oko rudnika, a kasnije i na obalama rijeka Zgošće i Bosne što je dovelo do pomjeranja gradskog središta iz Donjeg Kaknja na današnje mjesto u blizini ušća rijeke Zgošće u rijeku Bosnu. Osim Donjeg Kaknja dugu historiju imaju naselja Kraljeva Sutjeska, Zgošća i Doboj. Vezano za historiju Kaknja dugo i žilavo se održava teza kako je grad Kakanj nastao sa istoimenim rudnikom koja nije utemeljena na historijskim činjenicama.
Arheološki nalazi potvrđuju postojanje ljudskih naselja na ovom području još iz neolitskog doba. Srednjovjekovni naziv za ovo područje bio je Trstivnica. Pretpostavlja se da je u vrijeme Rimske imperije ovdje postojalo naselje, premda ostaci iz tog perioda nisu pronađeni. Ne postoje ni arheološki niti toponimski tragovi iz ranog Srednjeg vijeka.
Tek pred kraj XIV vijeka Kraljeva Sutjeska je izrasla u naselje sa gradskim obilježjima i bila je poznata pod nazivom Curia regis ili Trstivnica. Ban Stjepan II (1322-1353) započeo je i dijelom izgradio, zajedno sa Bobovcem, vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci. Davno prije nego što je Austro-Ugarska dala ime Kraljeva Sutjeska, u starim dokumentima još iz XIV vijeka spominje se latinski naziv Curia bani što u prevodu znači banski dvor.
Razdoblje srednjovjekovne Bosne obilježeno je velikim brojem do danas sačuvanih spomenika na cijelom općinskom području. Posebnost i draž bosanskohercegovačke kulturne historije čine njeni stećci, kameni nadgrobni spomenici na koje je brojnim reljefnim ukrasima upisan dio života i povijesti Bosne i Hercegovine. Vjerovatno najljepši jeste Zgošćanski stećak pronađen u Kaknju. Izložen je u botaničkom vrtu Zemaljskog muzeja u Sarajevu.
Grb
Grb Kaknja je kroz historiju nekoliko puta mijenjan. Posljedni grb ima historijska i geografska značenja. Kakanj je poznat po rudniku mrkog uglja pa se zato rudarski hodnik našao na današnjem grbu. Veliki historijski značaj ima i kraljevski grad Bobovac, čiji se zid i krov ističu na grbu. Općina Kakanj je bogata riječnim tokovima koji su se također našli na grbu. Veliki značaj imaju i nekropole stećaka u kojima je nađen najpoznatiji stećak u Bosni i Hercegovini, Zgošćanski stećak.
Geografija
Geografski položaj
Zenica | Zavidovići | Zavidovići Vareš |
Zenica | Vareš | |
Busovača | Visoko | Vareš Visoko |
Reljef
Reljef općine Kakanj je pretežno brdsko - planinski, bogat mnogobrojnim izvorištima pitke vode, šumama, rudnim poljima, te drugim prirodnim resursima koji su još uvijek nedovoljno iskorišteni, a što usuštini predstavlja povoljne inpute za razvoj kakanjske privrede.[4]
Geološka građa
Geološka građa izuzetno je složena. Teren je izgrađen od različitih stijena: eruptivnih, sedimentnih i metamorfnih. Starost zastupljenih stijena je različita. Tu se javljaju formacije razne starosti, počevši od najstarijih paleozojskih, zatim mezozojskih i mladih – tercijalnih tvorevina. U zapadnom dijelu općine prisutna je jurska neraščlanjena vulkanogena – sedimentna formacija (pješčari, glinci, laporci, rožnjacisa malo dijabaza i spilita) koja ima najveće površinsko rasprostranjenje u širokom pojasu od sjeverozapada do jugoistoka. Na zaravnjenim položajima su manje površine dubokihdegradiranih i podzolno - pseudoglejnih obročnih tala. Oblici reljefa su različiti. Što je formacija više sastavljena od kompaktnijih stijena, strmiji su i izrazitiji oblici reljefa, akod trošnijih stijena su blaži i
zaobljeniji. Na ovom području se miješaju glinoviti produkti raspadanja koji potiču od čistih krečnjaka i silicijskog praškastog materijala, pa su se na ovim stijenama obrazovala pretežno smeđa kisela plitka, srednje duboka tla i smeđa degradirana tla, dok su na manjem dijelu nastala aluvijalno – deluvijalna tla.[4]
Hidrografija
Općina Kakanj koja je pretežno brdsko – planinskog karaktera sa umjerenom kontinentalnom klimom, iznimno je bogata riječnim tokovima i izvorištima pitkih voda. Ove rijeke, čija ukupna dužina kojom protiču kroz općinu Kakanj iznosi 91,5 km, izuzev rijeke Bosne, su čiste i industrijski neopterećene. Kanjoni rijeka Zgošće, Trstionice i Ribnice su povoljni za izgradnju manjih hidrocentrala.U gornjim dijelovima svojih tokova ove rijeke, uključujući i rijeku Bijele vode, su izuzetno čiste i hladne, te pogoduju otvaranju ribogojilišta. Na teritoriji općine se nalaze brojni potoci. Relativno lahka pristupačnost koritima ovih potoka i njihova nezagađenost daju pogodne uvjete općini Kakanj za iskorištavanje ovih prirodnih potencijala. Voda se može koristiti na samom izvorištu, a također se može koristiti za proizvodnju flaširane vode. Desne pritoke rijeke Bosne su: Zgošća, Ribnica, Trstionica,Slapnički potok i Bilivojski potok. Lijeve pritoke rijeke Bosne su potoci, i to: Papratnički, Kujavački, Hrasnički, Slijevnički, Bićerski, Dumanački i Sopotnički.[5]
Klima
Na području općine Kakanj, prevladava umjerena kontinentalna klima sa umjereno toplim ljetima i hladnim zimama. Međutim, u brdsko - planinskom području koje graniči sa općinama Zavidovići i Vareš, a koje je uglavnom pošumljeno, sa nadmorskim visinama i preko 1000 metara nadmorske visine, imamo subplaninsku klimu gdje su prosječne godišnje temperature za nekoliko stepeni niže, a količina padavina iznosi više od 800 mm, gdje su ljeta kratka i svježa, a zime duge i hladne. Iz podataka o klimi vidi se da područje općine Kakanj raspolaže sa dovoljno padavina, to jest, ima humidan karakter, sa godišnjim prosječnim količinama padavina koje iznose 861 mm. Najveće količine padavina imamo u novembru i decembru, dok u ostalom dijelu godine, izuzev juna mjeseca, dosta su pravilno raspoređene. Količine padavina se povećavaju sa porastom nadmorske visine, to jest, idući ka sjeveru prema brdsko -planinskom području. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10ºC. Najhladniji mjesec je januar, sa prosječnom temperaturom od - 2,3 ºC, a najtopliji mjeseci su juli i avgust, sa temperaturama od 19,7 i 19,5 ºC. Prosječna godišnja relativna vlažnost iznosi 81%. Ovako relativno visoke vrijednosti su posljedice blizine rijeke Bosne.
Mjesec | I | II | III | IV | V | VI | VII | VIII | IX | X | XI | XII |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Srednja mjeseč mat.
temperaturat. (oC) |
-2.3 | 1,3 | 4,8 | 11,1 | 15,3 | 18,1 | 15,7 | 19,5 | 15,7 | 10,8 | 6,8 | -0,3 |
Suma padavina (mm) | 62 | 54 | 65 | 63 | 74 | 89 | 63 | 67 | 70 | 54 | 107 | 93 |
Relativna vl. zraka (%) | 81 | 78 | 78 | 74 | 77 | 72 | 72 | 75 | 77 | 80 | 87 | 66 |
Srednja mj. oblačnost | 6,8 | 7,3 | 7,9 | 7,9 | 8,5 | 6,8 | 6,5 | 6,9 | 6,4 | 7,6 | 6,8 | 9,3 |
Broj dana sa maglom | 13 | 16 | 16 | 9 | 20 | 9 | 18 | 26 | 26 | 12 | 16 | 20 |
Privreda
U poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, Kakanj je jedan od najznačajnijih industrijskih centara. U gradu i njegovoj okolini postoji nekoliko značajnijih preduzeća od kojih se izdvajaju Termoelektrana Kakanj (jedna od nekoliko u Bosni i Hercegovini), Tvornica cementa Kakanj (jedna od dvije u Bosni i Hercegovini) kao i Rudnik mrkog uglja Kakanj, jedan od najuspješnijih rudnika u Bosni i Hercegovini.
Turizam
Iznimno je bogata kulturno-historijskim nasljeđem koje još uvijek nije dovoljno ni istraženo, a nije ni iskorišteno. Na teritoriji općine Kakanj nalaze se stara neolitska naselja u dolini rijeke Trstionice, a u samom centru grada pronađeno je paleolitsko naselje. Kakanj je poznat i po čuvenom Zgošćanskom stećku koji je ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu, kao i kamenu kuglu koja još uvijek nije dovoljno istražena.U blizini kraljevskog grada Bobovac nalazi se i Kraljeva Sutjeska, poznata po najstarijoj džamiji u Bosni i Hercegovini koju je izgradio sultan El-Fatih. Blizu džamije nalazi se i najstariji franjevački samostan, Samostan Kraljeva Sutjeska, poznat po iznimno bogatom knjižnom fondu i starim orguljama. Općina Kakanj ima značajno planinarsko izletište Bočica na kojemu je sagrađen planinarski dom na 925 metara nadmorske visine. Često ga posjećuju domaći planinari i planinari iz drugih općina. U općini Kakanj se nalazi zimsko - ljetno izletište Ponijeri, koje je opremljeno ski -liftom i drugim pratećim infrastrukturnim objektima za skijanje. Danas je to izuzetno posjećeno mjesto, kako od strane građana općine Kakanjtako i turista iz drugih područja. Zbog velikih šumskihbogatstava i izuzetnog kvaliteta vazduha ovo područje proglašeno je vazdušnom banjom. Zatim, vrlo je atraktivna Močvara Bistrik, Prašuma Gornja Trstionica i svakako termomineralni izvor Banja Tičići. Kakanj je, dakle, područje izuzetno bogatog kulturno-historijskog naslijeđa koje je moguće iskoristiti i tako upotpuniti turističku ponudu općine Kakanj, te privući mnogobrojne turiste iz okolnih općina.
Kultura
Nacionalni spomenici
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva - općina Kakanj
Sastav stanovništva – općina Kakanj | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[6] | 1991.[7] | 1981.[8] | 1971.[9] | ||||
Osoba | 37 441 (100,0%) | 55 950 (100,0%) | 52 127 (100,0%) | 47 580 (100,0%) | |||
Bošnjaci | 32 341 (86,38%) | 30 528 (54,56%)1 | 27 393 (52,55%)1 | 25 142 (52,84%)1 | |||
Hrvati | 2 973 (7,940%) | 16 556 (29,59%) | 16 016 (30,72%) | 15 479 (32,53%) | |||
Ostali | 1 846 (4,930%) | 1 383 (2,472%) | 508 (0,975%) | 146 (0,307%) | |||
Srbi | 281 (0,751%) | 4 929 (8,810%) | 5 182 (9,941%) | 6 233 (13,10%) | |||
Jugoslaveni | – | 2 554 (4,565%) | 2 488 (4,773%) | 301 (0,633%) | |||
Romi | – | – | 319 (0,612%) | 12 (0,025%) | |||
Crnogorci | – | – | 113 (0,217%) | 98 (0,206%) | |||
Slovenci | – | – | 61 (0,117%) | 113 (0,237%) | |||
Albanci | – | – | 41 (0,079%) | 51 (0,107%) | |||
Makedonci | – | – | 6 (0,012%) | 5 (0,011%) |
Nacionalni sastav stanovništva - naselje Kakanj
Sastav stanovništva – naselje Kakanj | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[10] | 1991.[7] | 1981.[8] | 1971.[9] | ||||
Osoba | 12 256 (100,0%) | 12 008 (100,0%) | 8 360 (100,0%) | 5 646 (100,0%) | |||
Bošnjaci | – | 4 977 (41,45%)1 | 3 224 (38,56%)1 | 2 053 (36,36%)1 | |||
Hrvati | – | 2 387 (19,88%) | 1 984 (23,73%) | 2 109 (37,35%) | |||
Srbi | – | 2 053 (17,10%) | 1 337 (15,99%) | 1 026 (18,17%) | |||
Jugoslaveni | – | 1 841 (15,33%) | 1 266 (15,14%) | 230 (4,074%) | |||
Ostali | – | 750 (6,246%) | 145 (1,734%) | 39 (0,691%) | |||
Romi | – | – | 287 (3,433%) | 12 (0,213%) | |||
Slovenci | – | – | 49 (0,586%) | 101 (1,789%) | |||
Crnogorci | – | – | 46 (0,550%) | 49 (0,868%) | |||
Albanci | – | – | 18 (0,215%) | 24 (0,425%) | |||
Makedonci | – | – | 4 (0,048%) | 3 (0,053%) |
Popis stanovništva 2013
U Kaknju živi 37.441 stanovnika. Od toga 18.651 muškaraca i 18.790 žena. Bošnjaka je 32.341 ili 86,37 %, Hrvata 2.973 ili 7,94 % a Srba 281 ili 0,75 %. O nacionalnosti se nisu izjasnila 172 stanovnika ili 0,45 % a 1.646 ili 4,39% je ostalih. 28 stanovnika bilo je bez odgovora.
Što se vjeroispovjesti tiče, u Kaknju je 32.862 stanovnika islamske vjeroispovijesti, 2.805 katoličke, 293 pravoslavne, 67 Agnostika, 140 Ateista, a 267 stanovnika se nije izjasnilo. Ostalih je 987 a bez odgovora na ovo pitanje bilo je 20 ispitanika.
Bosanskim jezikom u Kaknju govori 34.220 stanovnika, 2.369 hrvatskim, 118 srpskim, 706 ostalim a 28 je bez odgovora na ovo pitanje.
U Kaknju je 8.107 neoženjenih/neudatih, 19.455 oženjenih/udatih, 652 razvedenih i 2.780 udovaca/udovica.
Broj žena koje nisu rađale je 4.161, sa jednim djetetom 1.964, sa dva djeteta 4.863, sa tri 2.545, sa četiri 1.001 i sa pet i više 1.128.
Što se zdravstvenog stanja tiče, ukupno sa zdravstvenim poteškoćama je 2.591 Kakanjaca. Od toga 994 ima probleme sa vidiom, 590 probleme sa sluhom, 1.498 probleme sa kretanjem, 443 sa pamćenjem i koncentracijom, 421 sa održavanjem lične higijene, 320 sa komunikacijom-sporazumijevanjem sa drugima a 898 ima više poteškoća.
U Kaknju je 12.240 domaćinstava i to: 1.924 sa jednim članom, 2.844 sa dva člana, 2.667 sa tri člana, 3.099 sa četiri člana, 1.112 sa pet članova, 414 sa šest članova, 119 sa sedam članova i 61 sa osam i više članova. Prosječan broj članova po domaćinstvu u Kaknju je 3,06.
U Kaknju je 1.132 nepismenih ili u procentima 3,41 % stanovništva. 302 ispitanika bila su bez odgovora na ovo pitanje.
Bez ikakvog obrazovanja je 1.699 stanovnika, nepotpuno osnovno obrazovanje ima 3.704 stanovnika, 7.556 sa osnovnom školom, 15.259 sa srednjom školom 313 sa specijalizacijom poslije srednje škole. Višu školu i prvi stepen fakulteta ima 602 stanovnika a visoku školu, fakultet, akademiju ili univerzitet 1861 stanovnik.
U Kaknju je 10.409 kompjuterski pismenih lica. Lica koja djelimično poznaju rad na računaru je 7.906, a 14.630 kompjuterski nepismenih. Za 260 lica nepoznati su ovi podaci.
U Kaknju je ukupno 30.994 radno sposobnih, od čega je 9.442 zaposlenih. Nezaposlenih je 3.600, ranije je radilo 1.579 a 2.021 je bez radnog iskustva.
Učenika i studenata (15 i više godina) je 3.015, 5.456 penzionera, 7.102 lica koja obavljaju kućne poslove, 355 nesposobnih za rad i 2024 ostalih kategorija.
U Kaknju ima ukupno 12.584 zgrada, od toga 9.800 sa jednim stanom, 2.371 sa dva stana, 201 sa tri stana, 92 sa četiri stana, 18 sa pet stanova, 39 sa 6-10 stanova, 29 sa 11-20 stanova, 22 sa 21-30 stanova, 6 sa 31-50 i 6 sa 51 i više stanova.
Broj domaćinstava koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost je 5.490 a od toga onih koja obavljaju poljoprivrednu aktivnost i prodaju na tržištu je 486.[11]
Sport
U gradu egzistira nekoliko sportskih klubova. Najpoznatiji su fudbalski klubovi FK Rudar osnovan 1920. kao i FK Mladost koji se trenutno takmiči u Premijer ligi Bosne i Hercegovine. Međutim, nauspješniji kakanjski klub je odbojkaški klub Kakanj, koji je najtrofejniji poslijeratni odbojkaški klub u Bosni i Hercegovini, sa osvojenih 12 titula Premijer lige Bosne i Hercegovine i 14 titula osvajača Kupa Bosne i Hercegovine. Klub je više puta predstavljao Bosnu i Hercegovinu u evropskim takmičenjima. Od ostalih klubova izdvajaju se šahovski i kuglaški klub "Rudar", koji su isto tako predstavljali Bosnu i Hercegovinu u evropskim takmičenjima.
Od ostalih klubovu tu su još i:
- KK Kakanj
- ŽOK Kakanj
- OKI Kakanj
- RK Kakanj
- ŽRK Kakanj
- Kuglaški klub Rudar
- Šahovski klub Rudar
- Teniski klub "Kameni dvorac"
Poznate ličnosti
- Rudi Čajavec, Kakanjski pilot i narodni heroj iz Drugog svjetskog rata
- Niko Lozančić, nekadašnji predsjednik FBIH
- Fahrija Dautbegović - Faćo, golman
- Kenan Hasagić, golman
- Emir Hadžić, nogometaš
- Ševal Zahirović, nogometaš
- Ramiz Husić, nogometaš
- Nermin Omić, glumac
- Zijad Gračić, glumac
- Mirza Mušija, glumac
- Irna Smaka, mis Bosne i Hercegovine
- Dejan Lovren, nogometaš
- Mladen Bartulović, nogometaš
- Amar Jašarspahić, pjevač
- Amel Tuka, atletičar
- Denijal Ahmetović, pjevač
- Senaid Hasić, atletičar
Reference
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 12. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ ANALIZA PRAHISTORIJSKIH KERAMIČKIH ULOMAKA SA LOKALITETA DONJE PAPRATNICE – ZAGREBNICE KOD KAKNJA -Edina Kadić, Filozofski fakultet Sarajevo, 2012
- ^ „Азь Стефан Дабиша, по милости бога краль Срьблемь, Босни, Примори, Хльмьсци земли, Долнимь краемь,западнимь странамь, усорьски, соьлски и Подрину и кь тому ... всесрьдьчани и вазможни витезь и вирни нашь воевода Хрьвое,син воеводе Вулкца, и за ту негову службу вирну створи милость кралавство ми и с боголубимомь госпоиомь,сь благодарованомь ми кралицомь кyрь Еленомь реченому воеводи Хрьвою дасмо му наша дви сели господьски, и по сиихь нашихь листихь записасмо прьво село у Трьстивници у име Какань са всими правими меями, село у Лузиехь у име Храсть са всими правими мејами, нему и негови дитьци и нихь послиднему, да ѥ за племенити у вѣки вѣкомa“ (15.april 1392. godine), Đuro Šurmin, Hrvatski spomenici, Sveska I, Zagreb 1898, 95-98.
- ^ a b Ganić, Afan (22.7.2016). "Nacrt strategije razvoja poljoprivrede na području Kaknja" (PDF). kakanj.gov.ba. Općina Kakanj. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|date=
(pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) - ^ Ganić, Afan (22. 7. 2016). "Strategije-razvoja-poljoprivrede-na-podrucju kakanja" (PDF). kakanj.gov.com. općina kakanj. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Općina Kakanj". nasbih.com. Pristupljeno 12. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 55/56/57)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 12. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 12. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 12. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Naselje Kakanj". nasbih.com. Pristupljeno 12. 12. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ Redakcija. "Kakanj u brojkama: Pogledajte šta je pokazao Popis u Kaknju". Pristupljeno 2016-07-22. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
Vanjski linkovi
Commons ima datoteke na temu: Kakanj |