Ilidža

Koordinate: 43°49′N 18°18′E / 43.817°N 18.300°E / 43.817; 18.300
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Datum izmjene: 1 novembar 2018 u 00:13; autor: Combi2000 (razgovor | doprinosi)
Za druga značenja, pogledajte Ilidža (čvor).
Ilidža
(Općina i naselje)
Općina Ilidža
Pogled na Ilidžu
Pogled na Ilidžu
Službeni grb Ilidža
Grb
Ilidža nalazi se u Bosna i Hercegovina
Ilidža
Ilidža
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 43°49′N 18°18′E / 43.817°N 18.300°E / 43.817; 18.300
Država Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
Kanton Sarajevo
OpćinaIlidža
Vlada
 • GradonačelnikSenaid Memić[1] (Koalicija SDA/SBB)
Površina
 • Općina143,4 km2
Stanovništvo 
 • Općina71.892
 • Općina (gustoća)Razvojna greška: Nije prepoznat karakter punktacije "," /km2
 • Naseljeno mjesto68.366
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj71 210
Pozivni broj(+387) 33
Matični broj170607
Matični broj općine11550[2]
Veb-sajtOpćina Ilidža
Datoteka:ILIDŽA.gif
Naseljena mjesta općine Ilidža, popis 1991.
Ilidža - Velika aleja

Ilidža je općina koja se nalazi u Kantonu Sarajevo. Po popisu stanovništva 2013. godine općina Ilidža se sastoji od 12 naselja.[3] Mjesne zajednice općine su: Ilidža Centar (centralno naselje), Hrasnica, Sokolović Kolonija, Butmir, Otes, Stup, Stupsko Brdo, Vreoca, Blažuj, Rakovica, Lužani i Osijek.[nedostaje referenca]

Geografija

Smještena je na 490 metara nadmorske visine, 12 km jugozapadno od centra Sarajeva. Prije rata ukupna površina područja Općine obuhvatala je 162 km2. Dejtonskim sporazumom od dijela općine formirana je općina Istočna Ilidža, tako da ukupna površina sada iznosi oko 149 km2.

Reljef

Reljef područja Ilidža različitog je oblika - od tipičnog ravničarskog (28%) do brdsko-planinskog (72%). Područje planine Igman prirodno je ograničilo općinu s jugozapadne strane. Upravo padine planine Igman čine prirodni amfiteatar idući od Krupca na istoku, preko Hrasnice do Blažuja i Raskršća na zapadu. Najveće rasprostranjenje u građi Igmana imaju mezozojske naslage, uglavnom trijaske i jursko-kredne, predstavljene krečnjacima, dolomitima, pješčarima, glinicama, laporcima, kvarcnim pješčarima. Veliki dio teritorije općine Ilidža izgrađen je od kenozojskih tercijarnih (miocenskih) i kvartarnih tvorevina, koje su predstavljene glinovitim, ilovastim, šljunkovito -pjeskovitim i drobinskim nanosima. Sarajevsko polje karakteristično je po aluvijalnim naslagama od šljunska i pijeska, kao i riječne terase u dolinama rijeka na kojima su u gornjim nivoima naslage pretežno cementovane.

Klizišta kao savremeni egzogeni proces predstavljaju veliki problem i pravi su rizik pri gradnji i sanaciji objekata. Na području Ilidže evidentirano je 25 klizišta.

Vode

Glavnina teritorija je u porječju rijeke Bosne, gdje se nalazi i popularno izletište Vrelo Bosne. U prvih nekoliko kilometara toka Bosna prima tri desne pritoke, Željeznicu (sa Treskavice), Dobrinju (sa Trebevića) i Miljacku (sa Jahorine i Romanije) i jednu lijevu, Zujevinu (sa Bjelašnice) sa Rakovačkim potokom. Taj mali prostor, pod imenom Sastavci, zbog obilja vodotokova, često je plavljen.

Klima

Do 600 metara nadmorske visine zastupljena ja umjereno kontinentalna klima, a iznad te visine postepeno prelazi kontinentalno-planinsku. Česte i karakteristične pojave tokom zime , u kotlinskim dijelovima su temperaturne inverzije, kada se formira inverzioni sloj. Ovakvo stanje može da traje od nekoliko dana, pa do nekoliko sedmica, posebno u gradskom području, što nepovoljno utiče na kvalitet zraka, u smislu povećane koncentracije štetnih čestica u atmosferi, zbog nemogućnosti razmjene zračnih masa. Na Ilidži je prosječno 124 dana sa kišnim padavinama i 42 sa snijegom. Područje Općine, u zimskim danima je prekriveno maglom, pa godišnje ima do 88 maglovitih dana. Maksimalna visina sniježnog pokrivača je 100 cm.

Historija

Prve ljudske naseobine na području današnje Ilidže potiču iz neolitskog perioda. Neolitsko naselje Butmir (3.500 – 2.500 godina prije nove ere) smješteno je na obalama rijeke Željeznice, arheološki je otkriveno 1893. – 1896. god. Iskopani su ostaci 96 zemunica, s bogatim nalazima kamenog oruđa i oružja, kostiju životinja i biljne hrane. Najveću vrijednost iz tog perioda predstavljaju primjerci keramičke proizvodnje, posebno posude sa ornamentnim ukrasima i ženske statuete. Tadašnji stanovnici Butmira bavili su se poljoprivredom, stočarstvom i lovom.[4] Po nalazima sa ovog arheološkog područja jedan period civilizaciskog razvoja Bosne i Hercegovine nazvan je Butmirska kultura.

Veći broj gradina svjedoče o naseljenosti u vremenu Ilira.

Ilidža u antičkom periodu

U prvoj polovini l. vijeka Sarajevsko područje postaje dijelom Rimskog carstva. Upravni i kulturni centar Sarajevskog polja bilo je naselje Aquae S... (Banja S...) izgrađeno na području današnje Ilidže.[5]

Bio je to lijep i bogato uređen provincijski grad, koji je u sebi sjedinjavao upravni centar i Banjsko lječilište.

Aquae S... podignuta je u 1. vijeku a život u njoj odvijao se ravnomjerno sve do 5. vijeka. Imala je status kolonije, a njeni stanovnici doseljeni kolonisti i domaće, romanizirano stanovništvo, bili su punopravni rimski građani.

Arheološka istraživanja otkrila su ostatke raznih građevinskih objekata, među kojima se posebno ističu stambeni objekti u formi vile i termalni kompleks. Neki od ovih objekata imaju tipičan unutrašnji raspored bogate rimske kuće, prostorije ukrašene vrijednim mozaicima, a ispod podova su nađene naprave za centralno zagrijavanje zgrada. Iz ovog perioda sačuvani su temelji rimskih građevina, podni mozaici, kamene baze, keramika, nakit i novac.[4]

Osmanski period

Osmanski period (15. – 19. vijek) je konačno dao ime ovom naselju. Iladž – je stara turska riječ koja znači, lijek, ono što čovjeku daje zdravlje i obilježila je i definisala ovaj lokalitet vode, zraka i vazduha. U tom periodu Ilidža je imala banjski karakter, kao i mjesto odmora i rekreacije. Prometni značaj postojao je i tada pa je izgrađen most preko rijeke Bosne na Pladištu između 1530. – 1550. godine, a njegova autentičnost sačuvana je do danas.

Bogatiji stanovnici Sarajeva iz ovog perioda na Ilidži su imali tzv. ishodne kuće – ljetnikovce, gdje su boravili po cijelo ljeto. Neke od njih su sačuvane i do danas.

Austro-ugarski period

U ovom periodu Ilidža i njena okolina su se razvili u izgrađen i uređen prostor (1878. – 1918. godine.) Modernizovana je stara turska banja po uzoru na tadašnje kupališne centre Evrope. Pod neposrednom upravom Zemaljske vlade u Sarajevu, počeli su radovi na projektovanju i etapnom uređenju banje Ilidža u cjelini. Modernizovana je stara turska banja po uzoru na tadašnje kupališne centre Evrope. Krajem 1895. godine izgrađeni su hoteli „Igman“, „Hungaria“, „Austria“ i „Bosna“. Uređen je i Banjski park sa mnogobrojnim stazama, cvijetnim alejama, vještačkim jezerom, ribnjakom i zvjerinjakom, izgrađeni sportski tereni, hipodrom i drugi objekti za zabavu.

Do 1894. godine zasađena je Velika aleja, koju sačinjava 726 stabala platana i veći broj stabala divljeg kestena. Velikom alejom je banjski kompleks povezan sa "Vrelom Bosne", na kome su ozidane obale, napravljeni mostići i mnogobrojne staze za šetnju. Banjsko – lječilišni centar Ilidža postao je čuven po sumpornom vrelu i njegovoj ljekovitosti, ali i po ljepoti prirodnog i izgrađenog ambijenta.[4]

Novo doba

Igmanski marš bio je usiljeni marš Prve proleterske brigade ostvaren, uz velike gubitke, u noći 27. januara 1942. godine. Dio je druge neprijateljske ofanzive protiv NOVJ.

U socijalističkoj Jugoslaviji Ilidža bila je veliko industrijsko središte i po ekonomskoj snazi bila na petom mjestu u Bosni i Hercegovini.

U samoj Ilidži radila je Tvornica ćilima, Lasta je proizvodila bicikle, na Stupu je radila Šipadova tvornica namještaja Standard i Hladnjača i klaonica (SIMES), tvornica drvne industrije BOSANKA u Blažuju, itd. U Rakovici je bio veliki voćnjak jabuka, u Vlakovu veliko skladište tečnih goriva.

U Radničkom naselju Hrasnica svoje pogone imala je Fabrika motora Sarajevo (FAMOS), sa preko 10.000 zaposlenih. Proizvodila je motore za teretne kamione (FAP), a posebno za vojnu industriju (tenkovi, oklopni transporteri).

Na samo 1 km od centra Ilidže bio je veliki industrijski kompleks sarajevskog Energoinvesta sa proizvodnjom iz različitih tehnoloških oblasti. Tvornica termo aparata (TAT) je između ostalog proizvodila i izvozila separatore za nuklearne elektrane. Automatika je bila u ono vrijeme vodeća u oblasti proizvodnje i kompletnog inžinjeringa u oblasti automatske regulacije rada industrijskih postrojenja. Mješovita francusko-jugoslovenska firma Petrolinvest pokrivala je potrebe naftne industrije.

U naselju Blažuj radili su pogoni Coca Cole.

Ilidža tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992-1995 godine

Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini Ilidža je bila pod kontrolom vojske Republike Srpske i služila je kao "čep" višemjesečnog okruženja Sarajeva. Za vrijeme kontrole RS-a u Ilidži su bili protjerivani i pritvarani civilni stanovnici nesrpske nacionalnosti u nekoliko zatvora ili logora. Nakon konsolidacije prostora Sarajeva poslije potpisanog Dejtonskog mirovnog sporazuma Ilidža je reintegrirana 12. marta 1996. u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.[nedostaje referenca]

U socijalističkoj Jugoslaviji Ilidža je bila u sastavu grada Sarajeva, kao jedna od općina.

Politika

Općinsko vijeće

Vijeće općine Ilidže se sastoji od 31 izabranih vijećnika:

  • SDA 14 mandata
  • DF 3 mandata
  • SDP 3 mandata
  • SBB 3 mandata
  • NS 3 mandata
  • PS 2 mandata
  • SBiH 1 mandat
  • NDS BiH 1 mandat
  • BPS 1 mandat

Rezultati lokalnih izbora od 1997.

Na spisku su imenovani samo oni politički subjekti koji su usvojili najmanje 3% glasova na izborima u određenoj godini.

Godina SDA SDP SBiH SBB NS DF NSRzB HDZ BiH BPS SDU UBSD HSS BiH MBO BiH R.Stranka SPP Liberali BiH GDS BHPNS NDS PS
1997.[6] 60,9%1 11,3% 60,9%1 9,3% 3,5% 7,4%2 7,4%2 7,4%2 7,4%2 7,4%2 60,9%1 60,9%1
2000.[7] 28,8% 32,9% 21,7% 3,9% 3,7%
2004.[8] 40,55% 14,57% 22,07% 7,54% 3,39%
2008.[9] 35,77% 11,61% 15,59% 4,82% 3,39% 9,11% 5,76%3 5,76%3 3,16%
2012.[10] 27,81% 16,37% 9,33% 12,67% 3,36% 5,07% 3,69%3 3,69%3 11,34%
2016.[11] 40,2% 8,4% 4,23% 8,09% 7,1% 9,75% 3,35% 3,69% 4,75%

1Koalicija za cjelovitu i demokratsku Bosnu i Hercegovinu (SDA, SBiH, Liberali BiH i GDS)

2Združena lista '97 (UBSD, HSS BiH, MBO BiH, Republikanska stranka)

3Koalicija SDU-LDS

Načelnik općine

Na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini 2016. je za načelnika općine Ilidža izabran Senaid Memić (SDA), koji tu funkciju obavlja od 2011. godine.

Privreda

Na prostoru općine utvrđena su ležišta određenih mineralnih sirovina kao što su dolomit i glina. Eksploatacija dolomita vrši se na 4 registrovana lokaliteta u Rakovici u zaseoku Puhovik i 3 u kamenolomima na prostoru Batalovog brda, kao i eksploatacija gline u proizvodnji opekarskih proizvoda u Rakovici.

Općina Ilidža raspolaže veoma značaj nim prirodnim resursima pitke, mineralne, termalne i termomineralne vode što je osnova za razvoj niza djelatnosti u skladu sa postavkama održivog razvoja. Područja perspektivna za istraživanje pitke vode su na prostorima Sarajevskog polja, Rijeke Zujevine od Donjih Hadžića do Mostarskog Raskršća.

Pitke vode karstnih ležišta Igmana i aluviona Sarajevskog polja su od prvorazrednog značaja za vodosnabdijevanje Grada Sarajeva, te općina Ilidža i Hadžići.

Mineralne vode su utvrđene kod Blažuja gdje se nalaze 4 (četiri) pojave kiseljaka gdje je moguće zahvatiti 10-15 l/s mineralne vode odličnog kvaliteta. Trenutno se eksploatiše 1-3 l/s mineralne vode.

Termalne vode su utvrđene na Butmiru i Sokolović Koloniji. Ukupne rezerve termalnih voda Ilidže, utvrđene na bušotinama, iznose 15-20 l/s i trenutno se neadekvatno ili vrlo malo koriste.

Termomineralne vode su utvrđene samo na Ilidži, a ukupna izdašnost bušotina se kreće oko 270 l/s vode temperature 26 – 58oC. Trenutno se koristi samo 10 l/s ovih izuzetno ljekovitih voda i to u funkciji zagrijavanja hotela. Područje perspektivno za istraživanje mineralnih, termalnih i termomineralnih voda je prije svega Sarajevsko p olje oko rijeke Željeznice, zatim širi prostor naselja Buhotina kod Kobiljače i Podlipnik. Termomineralne vode Ilidže su mješavina dvije vode različite mineralizacije (starijih i mlađih voda) i ne mješaju se sa površinskim i pitkim vodama u aluvionu niti sa termalnim i termomineralnim vodama niže temperature. Termomineralne sumporovite vode Ilidže predstavljaju dugoročnu osnovu za razvoj banjskog turizma. Termomineralne vode Blažuja se flaširaju. Termalne vode u Butmiru, Sokolovićima na Mostarskom raskršću i Rakovici se koriste za flaširanje, vodosnabdijevanje, navodnjavanje i rekreaciju.

Infrastruktura

Dom zdravlja Ilidža

Saobraćaj

Kroz Ilidžu prolaze važne prometnice prema Jadranskom moru i srednjoj Bosni, željeznička pruga Sarajevo-Ploče, autoput A-1, kao i elektro, PTT, kanalizacijska i plinska mreža. Sa Sarajevom općina povezana je tramvajskom prugom. Na teritoriji općine Ilidža smješten je Međunarodni aerodrom Sarajevo.

Zdravstvo

Glavna zdravstvena ustanova na području općine Ilidža je Dom zdravlja Ilidža, koji se nalazi u ulici Mustafe Pintola. Pored toga, na Ilidži postoje još brojne privatne klinike.

Stanovništvo

Glavni članci: Demografija Ilidže i Spisak naseljenih mjesta u općini Ilidža

Nacionalni sastav stanovništva - općina Ilidža

Sastav stanovništva – općina Ilidža
2013.[3]1991.[3]1981.[12]1971.[13]
Osoba66 730 (100,0%)67 937 (100,0%)57 243 (100,0%)39 452 (100,0%)
Bošnjaci58 120 (87,10%)29 337 (43,18%)118 738 (32,73%)112 462 (31,59%)1
Ostali3 980 (5,964%)1 456 (2,143%)458 (0,800%)426 (1,080%)
Srbi3 030 (4,541%)25 029 (36,84%)22 246 (38,86%)18 627 (47,21%)
Hrvati1 600 (2,398%)6 934 (10,21%)6 880 (12,02%)6 446 (16,34%)
Jugoslaveni–5 181 (7,626%)7 972 (13,93%)954 (2,418%)
Crnogorci––475 (0,830%)337 (0,854%)
Romi––240 (0,419%)42 (0,106%)
Albanci––144 (0,252%)58 (0,147%)
Slovenci––63 (0,110%)74 (0,188%)
Makedonci––27 (0,047%)26 (0,066%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Kulturno naslijeđe

  • Arheološko područje Butmir, naše najstarije i najpoznatije arheološko nalazište, nalazi se na desnoj obali rijeke Željeznice, nedaleko od savremenog naselja Butmir. Samo neolitsko naselje, otkriveno još prije punih sto godina i po njemu je čitava jedna grupa mlađeg neolita centralne Bosne dobila naziv Butmirska kultura.
  • Antička urbana cjelina, rimsko naselje, gradska općina Banja S.... (Aqua S... ) kolonijalnog ranga.
  • Srednjevjekovni arheološki lokalitet - Selo Vrutci leži ispod Igmana, oko 3 km zapadno od Ilidže. Na lokalitetu Crkvina, sjeverno od Vrela Bosne, pokraj aleje Ilidža – Vrelo Bosna, otkriveni su ostaci preromaničke crkve i srednjevjekovno groblje. To je jedna od najstarijih crkava u centralnoj Bosni i na osnovu analogija može se datirati u drugu polovinu X vijeka. Lokalitet je proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (na spisku za grad Sarajevo).

Iz Osmanlijskog perioda (XIV – XIX. st.) najznačajnije naslijeđe je:

  • banjska zgrada sa dva bazena, pokrivena kubetima
  • dva hana za stanovanje,
  • Most preko rijeke Bosne na Pladištu sagrađen 1530-1550. god. – U konstrukciju mosta ugrađeno je ornamentirano kamenje iz rimskog perioda, zbog čega je ovaj most u narodu poznat kao Rimski most. Proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (na spisku za grad Sarajevo).
  • ishodne kuće – ljetnikovci.
  • muslimanski spomenici nišani ili bašluci.[4]

Iz novijeg doba su:

  • Hotelski kompleks na Ilidži („Igman“, „Hungaria“, „Austria“ i „Bosna“), nastao je u periodu Austro -ugarske uprave.
  • Crkva sv. Save u Blažuju zajedno sa grobljem, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (na spisku za grad Sarajevo). [14]
  • Tunel Dobrinja - Butmir, simbol otpora stanovnika opkoljenog Sarajeva u ratu 1992-1995. godine, predstavlja dokument i svjedočanstvo najnovije historije grada.

Međutim, u godinama rata 1992-1995 i kasnije, sve do danas, prisutne su značajne destrukcije objekata graditeljskog naslijeđa i devastacije prostora prirodnog naslijeđa. Nedostaju potrebna finansijska sredstva za sanaciju i zaštitu.

Nacionalni spomenici

Glavni članak: Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na Ilidži

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Ilidža". izbori.ba. Pristupljeno 5. 11. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 26. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ a b c "Općina Ilidža". nasbih.com. Pristupljeno 27. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ a b c d http://www.opcinailidza.ba/index.php?option=com_content&view=category&layout=blog&id=81&Itemid=125
  5. ^ BOSNA I HERCEGOVINA U ANTIČKO DOBA. -Ivo Bojanovski, Akadenija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 1988
  6. ^ "1997 Municipal Elections Final Results" (PDF). izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 17. 10. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ "Municipal Elections 2000 Vote Source Općinski izbori 2000 Izvor glasova" (PDF). izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 17. 10. 2018. line feed character u |title= na mjestu 25 (pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  8. ^ "Izbori 2004 - konačni rezultati" (PDF). izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 18. 10. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  9. ^ "IZBORI 2008". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 18. 10. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  10. ^ "LOKALNI IZBORI 2012". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 18. 10. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  11. ^ "Centralna izborna komisija BiH - Lokalni izbori 2016 - POTVRĐENI REZULTATI - OPĆINSKO VIJEĆE/SKUPŠTINA OPĆINE/SKUPŠTINA GRADA - ILIDŽA". izbori.ba. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 18. 10. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  12. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  13. ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 27. 9. 2015. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  14. ^ Nacionalni spomenici za grad Sarajevo

Vanjski linkovi

Portal iconPortal Bosna i Hercegovina
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Ilidža&oldid=2965758"