Razlika između verzija stranice "Federacija Bosne i Hercegovine"

	Federacija Bosne i Hercegovine
	Федерација Босне и Херцеговине
	Entitet Bosne i Hercegovine
Država	Bosna i Hercegovina
Glavni grad	Sarajevo
Površina	26.110,5 km2
Stanovništvo	▼2,219,220 Bošnjaci - 70,4% Hrvati - 22,44% Srbi - 2,41% Ostali - 3,6% (Popis, septembar 2013.)
Gustoća	89,5 /km2
Osnovan	18. 3.1994. 15.12.1995. (priznata kao entitet u Bosni i Hercegovini)
Vlada	Parlamentarni sistem
- Predsjednik	Marinko Čavara
- Premijer	Fadil Novalić
Vremenska zona	UTC +1
Pozivni broj	+387
BDP (2017)	- ukupno ▲20.539.696.000 KM - po stanovniku ▲9.331 KM
Službeni jezici	Bosanski,hrvatski i srpski
Službena pisma	Latinica i Ćirilica
Valuta	Konvertibilna marka
Internetski nastavak	.ba
Najveća tačka	Čvrsnica
Najveće jezero	Jablaničko jezero
	FBiH (žuta boja)
	Veb-sajt: fbihvlada.gov.ba

Pregled historije

[nepregledana izmjena]

← Starija izmjena Novija izmjena →

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Verzija na dan 12 septembar 2019 u 16:59

Federacija Bosne i Hercegovine je jedan od dva entiteta unutar Bosne i Hercegovine. Drugi entitet je Republika Srpska. Nastala je potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma 18. marta 1994. između Republike Bosne i Hercegovine, Herceg Bosne i Republike Hrvatske. Tim sporazumom okončan je bošnjačko-hrvatski sukob u Bosni i Hercegovini.

30. marta 1994. u Sarajevu održana je konstituirajuća sjednica Ustavotvorne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj je usvojen Ustav Federacije Bosne i Hercegovine. Na sjednici su učestvovali poslanici izabrani u Skupštinu Republike Bosne i Hercegovine na izborima 1990. godine. Ustavotvorna skupština je prestala sa radom 1996. godine nakon izbora za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.

Federacija se sastoji od deset federalnih jedinica, kantona^[3]. Konstitutivni narodi Federacije Bosne i Hercegovine su Bošnjaci, Hrvati i Srbi, a službeni jezici su bosanski, hrvatski i srpski jezik. Službena pisma su latinica i ćirilica.^[4]

Međuentitetska granična linija koja Bosnu i Hercegovinu dijeli na dva entiteta napravljena je na osnovu granica u vrijeme Rata u Bosni i Hercegovini s bitnim promjenama na zapadnom dijelu države i oko glavnog grada Sarajeva koje su ucrtane Dejtonskim sporazumom. Dužina međuentitetske granične linije je 1 080 km Međuentitetska granicja nije pod kontrolom vojske i policije, u potpunosti je slobodna za prolaz. Federacija BiH, osim Republike Srpske, graniči još s Hrvatskom na zapadu. Federacija BiH ima 26km morske granice kod Neuma.

Gotovo cijela Federacija BiH nalazi se na Dinaridima izuzev posavskog dijela Federacije koji je dio Panonske nizija. Najviši vrh Federacije je Čvrsnica (2 228m) na sjevernu Hercegovine, a druge više planine su Vranica, Prenj, Treskavica i Vran.

Najveća jezera FBiH su Jablaničko jezero (70,0km²) i Buško jezero (55,8km²).

Federacija BiH je najvećim dijelom šumovita, dok je posavski dio ravnica pogodna za poljoprivredu. Prevladava umjerenom kontinentalnom klimom s toplim ljetima i hladnim zimama izuzev južne Hercegovine gdje prevladava srednozemna klima s blagim kišovitim zimama i vrućim ljetima.

Historija

Stvaranje

Osnova za stvaranje Federacije Bosne i Hercegovine propisuje Wašingtonski sporazum u martu 1994.Prema sporazumu, u kombinaciji teritorija koje drži Armija Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatskog vijeća obrane stojalo je da se FBIH dijeli na deset kantona. Kantonalni sustav odabran je kako bi se spriječilo dominaciju jedne etničke skupine nad drugom. Međutim, mnogo teritorija Hrvata i Bošnjaka tvrdili da njihov savez je u tom trenutku još uvijek pod kontrolom bosanskih Srba. Wašingtonski sporazum je proveden u proljeće 1994. godine, po sazivanju Ustavotvorna skupštie Federacije Bosne i Hercegovine. 24. jula, ustavna skupština je usvojila i proglasila Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.

Poslije rata

Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine kojim je okončan četverogodišnji rat, Federacija Bosne i Hercegovine definirana je kao jedan od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, a zauzima 51% površine BIH .Dana 8. marta 2000. godine, Brčko Distrikt je formiran kao autonomna okrug unutar Bosne i Hercegovine, a nastao je iz dijela teritorija obiju bosanskih entiteta. U 2001-2002, Ured visokog predstavnika (OHR) je nametnuo amandmane na ustav Federacije BIH i njegova izbornog zakona, koji komplicira njegovu strukturu i ugrožavanja jednakosti između Bošnjaka i Hrvata koji je do tada na snazi u Federaciji BIH. Nezadovoljni hrvatski političari postavili zasebnu hrvatsku Nacionalnu skupštinu, koji je održan referendum paralelno s izborima i proglasio hrvatsku federalnu jedinicu u hrvatsko-većinskim područjima u Federaciji. Njihovi pokušaji u neuspiješno završili ubrzo nakon obračuna od strane SFOR-a i sudskim postupcima.

Administrativna podjela

Federacija BiH se administrativno sastoji od deset kantona:

No.	Kanton	Sjedište	No.	Kanton	Sjedište
I.	Unsko-sanski kanton	Bihać	VI.	Srednjobosanski kanton	Travnik
II.	Posavski kanton	Orašje	VII.	Hercegovačko-neretvanski kanton	Mostar
III.	Tuzlanski kanton	Tuzla	VIII.	Zapadnohercegovački kanton	Široki Brijeg
IV.	Zeničko-dobojski kanton	Zenica	IX.	Kanton Sarajevo	Sarajevo
V.	Bosansko-podrinjski kanton	Goražde	X.	Kanton br. 10	Livno

Glavni grad je Sarajevo, uz Mostar u kojem je sjedište pet federalnih ministarstva. Podjelom BiH međuentitetskom linijom promijenjene su granice nekih prijeratnih općina odnosno stvorene su neke manje općine u Federaciji BiH i Republici Srpskoj. U Federaciji BiH izmjenjene su granice općina Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac, Tešanj, Drvar, Kupres, Jajce, Gračanica, Kalesija, Gradačac, Lukavac, Tuzla, Orašje, Odžak, Stari Grad, Novo Sarajevo, Ilidža, Goražde, Mostar, Stolac, Maglaj, Travnik i Donji Vakuf, a novouspostavljene općine su Dobretići, Doboj Jug, Doboj Istok, Domaljevac-Šamac, Čelić, Teočak, Sapna, Trnovo (FBiH), Pale-Prača, Foča-Ustikolina i Ravno. Federacija ima ukupno 79 općina. Federacija BIH ima 3.334 naselja.

Broj stanovnika

Po procjeni Federalnog zavoda za statistiku 30. juna 2012. godine, broj ukupnog broja stanovnika je 2.866.543, od čega su 528.266 izbjeglice u inostranstvu.^[5] Prema konačnim rezultatima Popisa stanovništva iz 2013. godine broj stanovnika je 2.219.220.^[6] Procjena za 2018 godinu je 2.196.233

Kanton	Procjena 2007.	Procjena 2008.	Procjena 2009.^[7]	Procjena 2010.	Procjena 2012.^[5]	2013. (konačni rezultati popisa)^[6]	Procjena 2018
Unsko-sanski kanton	-	-	288.114	-	287.885	273.261	269.280
Posavski kanton	-	-	39.886	-	39.307	43.453	41.721
Tuzlanski kanton	-	-	498.549	-	499.099	445.028	440.351
Zeničko-dobojski kanton	-	-	400.602	-	399.485	364.433	359.350
Bosansko-podrinjski kanton	-	-	33.093	-	32.675	23.734	23.290
Srednjobosanski kanton	-	-	254.992	-	253.592	254.686	250.825
Hercegovačko-neretvanski kanton	-	-	225.930	-	224.652	222.007	217.765
Zapadnohercegovački kanton	-	-	81.707	-	81.487	94.898	93.529
Kanton Sarajevo	-	-	423.645	-	440.744	413.593	419.414
Kanton br. 10	-	-	80.800	-	79.351	84.127	80.708
Ukupno	-	-	2.327.318	-	2.338.277	2.219.220	2.196.233

Migracije

Iako je velik dio stanovništva svih nacionalnosti bilo protjerano ili raseljeno iz FBiH u vrijeme rata, bilježi se i velik broj povratnika. Od 1996. do 2006. broj izbjeglica koji su se vratili u FBiH je 387 654, od toga 256 915 Bošnjaka, 75 038 Hrvata, 51 252 Srba i 4 449 ostalih. Također od 1996. do 2006. vratio se i velik broj raseljenih osoba, njih 573 884, od toga 349 557 Bošnjaka, 44 804 Hrvata, 176 736 Srba i 2 787 ostalih. Dakle, ukupan broj povratnika (izbjeglica i raseljenih) u FBiH od 1996. do 2006. bio je 1 017 433

Demografija

Etnička struktura

Godina	Bošnjaci	%	Hrvati	%	Srbi	%	Jugoslaveni	%	Ostali	%	Ukupno
1991.	1.423.593	52,3%	594.362	21,9%	478.122	17,6%	161.938	5,9%	62.059	2,3%	2.720.074
2013.	1.562.372	70,4%	497.883	22,44%	56.550	2,41%			79,838	3.6%	2,219,220

Stanovništvo - osnovni pokazatelji


	2018.	2017.	2016.
Rođeni	18.889	19.824	19.655
Umrli	21.442	21.689	21.105
Prirodni rast	-2.543	-1.865	-1.450
Prosječna starost	73,0	72,5	72,3
Zaključeni brakovi	13.061	12.994	12.790
Razvedeni brakovi	1.823	1.725	1.445
Doseljeni	20.014	19.098	19.652
Odseljeni	23.075	22.159	23.107
Saldo migracija	-3.061	-3.061	-3.455
Zaposleni	519.800	505.201	-
Plaće	889	860	839

Bruto domaći proizvod


	2017.	2016.	2015
Bruto domaći proizvod u 1000 KM	20.539.696	19.540.120	18.688.300
Bruto domaći proizvod po stanovniku, KM	9.331	8.857	8.452
Rast BDP-a	3,2%	2,9%	3,1%

Spol i starost stanovništva

Starosna piramida u Federaciji BiH po Procjeni broja stanovništva 2012. godine.^[5]
	muškarci	žene
65 +	141.752	189.753
15-64	813.353	793.221
0-14	205.546	194.652
prosjek

Federacija Bosne i Hercegovine, u odnosu na 1991. bilježi značajan porast starijeg i pad mlađeg stanovništva. Prema popisu stanovništva Bosne i Hercegovine iz 1991., prosječna starost bila je 30,6 godina, a godine 2004. prosječna starnost u Federaciji BiH bila je 36,4 godine. Dok je u BiH 1991. bilo svega 6,5%, a u Federaciji BiH 6% stanovništva starijeg od 65 godina, u poslijeratnom razdoblju FBiH ima 13,7% stanovništva startijeg od 65 godina. Prema popisu iz 1991. u BiH je bilo 23,5% djece do 14 godina, u FBiH 24,3%, a danas u Federaciji ima oko 18,5% stanovništva do 14 godina

Politika

Poslanička mjesta za Zastupnički Dom Parlamenta FBiH na Općim izborima 2018.

27

8

10

16

2

4

3

2

6

1

27 8 10 16 16 2 4 3 2 6 1

Od ukupno 95 mandata na pojedine partije otpada:

SDA: 27

SBB: 8

DF: 10

HDZ BiH: 16

SDP BiH: 16

HDZ 1990: 2

BPS: 4

SBiH: 3

A-SDA: 2

NS: 6

L BiH: 1

-HDZ BIH je na izborima nastupio u koaliciji sa HSS BiH, HKDU BiH, HSP dr. Ante Starčević BiH i HSP H-B;

Na nivou Federacije BiH postoje tri ogranka vlasti. Zakonodavnu vlast čini Parlament, koji se sastoji od Predstavničkog doma i Doma naroda. Izvršnu vlast predstavljaju Predsjednik, Potpredsjednik i Vlada. Treći ogranak se sastoji od raznih sudova i tužilaštva. Posebni ogranak čine Ombudsmeni Federacije Bosne i Hercegovine.

Izbori

Izbori u Federaciji BiH odvijaju se u sklopu Općih i lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, na općim se biraju članove Predsjedništva BiH, predstavnici za Predstavnički dom Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predsjednik Republike Srpske, Potpredsjednik Republike Srpske i predstavnici za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kao i predstavnici za Skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine^[8]. Na lokalnim izborima se biraju gradonačelnici gradova u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine. Izbori se odvijaju svakih četiri godina.

Parlament

Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, prema Ustavu FBiH, je najviše zakonodavno tijelo Federacije Bosne i Hercegovine ima dvodomnu strukturu i sastavljen je od Predstavničkog doma i Doma naroda.

Poslanička mjesta za Parlament BiH iz Federacije BiH na Općim izborima 2018.Od ukupno 28 mandata na pojedine partije otpada:SDA: 8, HDZ BiH: 5, SDP BiH: 5, DF: 3, SBB: 2, NS: 2, NB: 1, PDA: 1, A-SDA: 1

Predstavnički dom

Na parlamentarnim izborima 2014. godine, najviše predstavnika eu Predstavničkom domu, dobila je SDA (29), zatim SBB (23), DF (14), HDZ BiH (12), SDP BiH (9), HDZ 1990 (5), BPS (4), SzBiH (2), A-SDA (2) te po jednog predstavnika NS i L BiH. Za Predsjedavajućeg predstavničkog doma izabran je Fehim Škaljić, a dva potpredsjedavajuća su Mira Grgić i Tomo Vidović. Sekretar Predstavničkog doma je Sead Dizdarević.^[9]

Opći izbori u Bosni i Hercegovini 2018. pokazali su da je najviše u Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine dobila SDA (27), zatim SDP BIH (16), HDZ BIH (16), DF(10), SBB (8), NS (6), PDA (4), NB (4), A-SDA (2), HDZ 1990 (2), NiP (2).

Dom naroda

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je pored Predstavničkog doma, jedan od dva doma Parlamenta Federacije Bosne i HercegovineDom naroda se sastoji od 58 poslanika, od kojih po 17 izaslanika iz reda svakog od konstitutivnih naroda i sedam izaslanika iz reda ostalih, koje biraju (delegiraju) kantonalne skupštine, u skladu sa Ustavom Federacije i Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.^[10]

Poslanička mjesta za Dom naroda Parlament FBiH na Općim izborima 2014. Od ukupno 54 mandata na pojedine partije otpada: SDA (10), SBB (4),DF (5), HDZ BIH (13), SDP BIH (10),HDZ 1990 (1), LDS BiH (1), A-SDA (1), L BIH (2), NS (2), SNSD(3), Ostali (2)

Predsjednik

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine je po Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine najviši organ Federacije Bosne i Hercegovine.^[4] Predsjednik Federacije između ostalih dužnosti utvrđenih Ustavom, imenuje Vlada Federacije, šefove diplomatskih misija, oficira u armiji, sudija federalnih sudova, potpisuje odluke Parlamenta, potpisuje i ratificira međunarodne sporazume u ime Federacije, prima i akreditira ambasadora i daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocida.^[4]

Nadležnosti:

Prema Ustavu Federacije BiH, predsjednik je nadležan za:^[1]

imenovanje Vlade i sudaca Ustavnog suda Federacije;
vođenje konzultacija u svezi s imenovanjem ombudsmena i sudaca;
potpisivanje odluka Parlamenta FBiH nakon njihovih donošenja;
potpisivanje i ratificiranje međunarodnih sporazuma u ime Federacije;
davanje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonom, osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i zločine genocida

Sadašnji predsjednik je Marinko Čavara (HDZ BiH) od 9. februara 2015.

Vlada

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je izvršni organ Federacije BIH i ima sve izvršne nadležnosti osim onih predviđenih za Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine i Potpredjednik Federacije. Sjedište vlade je u Sarajevu, a ministarstva su razmještena još i u Mostaru.

Predsjednik vlade FBIH je Fadil Novalić(SDA), Zamjenica predsjednika Vlade FBIH je Jelka Miličević (HDZ BIH), zamjenik predsjednika Vlade FBIH je Vesko Drljača (SBB BiH). Vladu Federacije čine predsjednik Vlade (premijer) i šesnaest ministara. Osam ministara su Bošnjaci, pet ministara Hrvati i tri ministra Srbi. Jednog ministra iz reda ostalih može imenovati premijer iz kvote najbrojnijeg konstitutivnog naroda. Iz reda ministara imenuju se dva zamjenika premijera iz različitih konstitutivnih naroda u odnosu na predsjednika.

Predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, uz saglasnost oba potpredsjednika, imenuje Vladu nakon konzultacija s premijerom ili kandidatom za premijera. Vlada je izabrana ako njeno imenovanje većinom glasova potvrdi Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Vlada se može smijeniti odlukom predsjednika Federacije uz suglasnost potpredsjednika (na prijedlog premijera) ili izglasavanjem nepovjerenja u svakom od domova Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. ^[1]

Datoteka:Fadil Novalic premijer fbih.jpg

Fadil Novalić,premijer FBIH

Premijer

Premijer Federacija Bosne i Hercegovine, zastupa Vladu Federacije. Bira se na četiri godine u Parlamentu Federacije BiH. Osim njega biraju se još dva zamjenika, koji se biraju iz reda druga dva konstitutivnih naroda Federacije. Sadašnji premijer Federacije BIH je Fadil Novalić. Ovlasti premijera su:

Provođenje politike i izvršavanje zakona federalne vlasti, uključujući i osiguranje izvršavanja odluka sudova Federacije;
Predlaganje smjenjivanja predsjednika Federacije, u skladu sa članom IV B.3. (2) Ustava Federacije BiH;
Predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva;
Priprema prijedlog budžeta Parlamentu Federacije BiH;^[11]

Svi dosadašnji predsjednici Vlada vršili su dužnost na samo jedan mandat. Predsjednik Vlade s najdužim mandatom bio je Ahmet Hadžipašić i to 1506 dana u periodu od 2003. do 2007. Najkraći mandat imao je Izudin Kapetanović, 325 dana 1996, dok je vršilac dužnosti Vjekoslav Bevanda na toj dužnosti bio 29 dana.

Gradovi

1	Sarajevo	Kanton Sarajevo	275.524	11	Sanski Most	Unsko-sanski kanton	47,359
2	Tuzla	Tuzlanski kanton	120,441	12	Lukavac	Tuzlanski kanton	46,731
3	Zenica	Zeničko-dobojski kanton	115,134	13	Tešanj	Zeničko-dobojski kanton	46,135
4	Mostar	Hercegovačko-neretvanski kanton	113,169	14	Velika Kladuša	Unsko-sanski kanton	44,770
5	Ilidža	Kanton Sarajevo	71,892	15	Srebrenik	Tuzlanski kanton	42,762
6	Cazin	Unsko-sanski kanton	69,411	16	Gradačac	Tuzlanski kanton	41.836
7	Živinice	Tuzlanski kanton	61,201	17	Visoko	Zeničko-dobojski kanton	41,352
8	Bihać	Unsko-sanski kanton	61,186	18	Zavidovići	Zeničko-dobojski kanton	40,272
9	Travnik	Srednjobosanski kanton	57 543	19	Kakanj	Zeničko-dobojski kanton	38,937
10	Gračanica	Tuzlanski kanton	48,395	20	Livno	Kanton 10	37,487

Simboli

Nekadašnja Zastava Federacije Bosne i Hercegovine je kompromisni je dizajn između bošnjačkih i hrvatskih simbola. Crvena i zelena pruga simboliziraju dva naroda, kao i dva štitića u grbu. Grb se nalazi u sredini zastave. Plavo polje grba s deset bijelih šestokrakih zvijezda predstavlja federaciju sastavljenu od deset kantona. Bijelo polje zastave trostruko je šire od crvenog i zelenog, tako da je zapravo kvadratno.

Odlukom Ustavnog suda BiH 28. januara 2007, grb i zastava Federacije BiH stavljeni su izvan snage jer ne predstavljaju sva tri konstitutivna naroda u BiH. Od 14. juna 2007. grb i zastava Federacije su ukinuti i nisu u službenoj upotrebi. Kantoni imaju svoje vlastite zastave i grbove.

Vojska Federacije Bosne i Hercegovine

Vojska Federacije BiH (VFBiH) je bila zvanična oružana sila bosanskohercegovačkog entiteta Federacija Bosne i Hercegovine po okončanju rata u BiH pa do 2005. godine. Osnovana je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma udruživanjem Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) i Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) u vojnu strukturu sa dvije nacionalne komponente, bošnjačkom i hrvatskom pod zajedničkom komandom. 2005. je integrisana u Oružane snage BiH pod nadležnošću Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine.

Saobraćaj

Cestovni saobraćaj

Cestovni saobraćaj u Federaciji Bosni i Hercegovini odvija se na mreži autocesta, magistralnih i regionalih cesta. Ukupna dužina magistralnih cesta u Federaciji Bosne i Hercegovine je 2.357,487 km. Od 15. novembra 2014. godine, odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, magistralne ceste na području Federacije Bosne i Hercegovine će se preimenovati po novoj kategorizaciji.^[12]^[13]

Do promjene oznaka na snazi su važeće oznake bosanskohercegovačkih magistralnih cesta donešene 1987. godineu SFRJ.^[14]

Ceste Federacije Bosne i Hercegovine

Ceste u FBIH su u nadležnosti javne kompanije Ceste Federacije Bosne i Hercegovine. Sjedište se nalazi u Sarajevu. Ceste Federacije Bosne i Hercegovine upravljaju sa 4.728 km cesta.

Ceste Federacije BIH imaju 2.065,344 km cestovnih pravaca, 77.671 odvojaka, rampi i dionica u suprotnom smjeru.

Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine

Autoceste u FBIH su u nadležnosti javne kompanjie Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine.Federacija BIH raspolaže sa 102 kilometra autoputa. Sjedište se nalazi u Mostaru. Vlasnik je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine također planiraju završetak izgradnje autoputa A1 do 2021. godine, autoput A2 od Orašja do Tuzle, autoput A3 od Žepča do Tuzle, brza cesta B1 od GP-a Izačić kod Bihaća do priključka na autoput A1 kod Lašve, brza cesta B2 od Donjeg Vakufa do GP Kamensko kod Livna, brza cesta B3 od GP Osoje kod Posušja do priključka na autoput A1 kod Mostara i brza cesta B4 od Sarajeva do Goražda.

Željeznički saobraćaj

Željeznički saobraćaj u FBiH je u nadležnosti javne kompanije Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine. Saobraćaj se odvija na dijelu transportnog koridora 5C u FBiH i do Tuzle, a postoji i međunarodni promet sa Hrvatskom do Zagreba preko Banja Luke, a nakon rekonstrukcije dionice Sarajevo - Bradina, bit će ponovljeno uspostavljen i do Ploča u Hrvatskoj. Osim međunarodnog, također se i obavlja međuentitetski promet. Osim toga, u planu je i ponovo uspostavljanje putničkog saobraćaja na Unskoj pruzi, koji je obustavljen 2012. godine. Prema navodima Željeznica FBiH, putnički saobraćaj bi mogao već ponovo početi 2017. godine, nakon rekonstrukcije kontaktne mreže između Blatne i Bosanske Krupe. Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine raspolažu sa 608,495 km željezničkih pruga.

Zračni saobraćaj

Aerodromi

U Federaciji Bosne i Hercegovine nalaze se tri međunarodna aerodroma:

Ime	Lokacija	Broj putnika
Međunarodni aerodrom Sarajevo	Sarajevo (Butmir)	957.971 (2017)^{[nedostaje referenca]}
Međunarodni aerodrom Tuzla	Tuzla (Dubrave Gornje)	535.834 (2017)^{[nedostaje referenca]}
Međunarodni aerodrom Mostar	Mostar	43.118 (2017)^{[nedostaje referenca]}

Galerija

Hidroelektrane

Hidroelektrana	Mjesto	Rijeka	Koordinate	Instalisana snaga (MW)	Početak rada
Hidroelektrana Čapljina	Čapljina	Trebišnjica		430	1979.
Hidroelektrana Grabovica	Grabovica	Neretva		114	1982.
Hidroelektrana Jablanica	Jablanica	Neretva	43.692406°N 17.732577°E	180	1955.
Hidroelektrana Jajce I	Jajce	Vrbas	44.339333°N 17.606722°E	60	1957.
Hidroelektrana Jajce II	Jajce	Vrbas		30	1954.
Hidroelektrana Mostar	Mostar	Neretva		72	1987.
Hidroelektrana Mostarsko blato	Mostar	Mostarsko blato		60	2010.
Hidroelektrana Peć Mlini	Grude	Tihaljina (rijeka)		15	2004.
Hidroelektrana Rama	Ravnica	Neretva	43.747041°N 17.675838°E	160	1968.
Hidroelektrana Salakovac	Potoci	Neretva	43.447752°N 17.836906°E	210	1981.
Hidroelektrana Slapovi na Uni	Kostela kod Bihaća	Una	44.883684°N 15.900670°E	10,14	1954.

Termoelektrane

Termoelektrana	Mjesto	Koordinate	Instalisana snaga (MW)	Početak rada
Termoelektrana Kakanj	Ćatići, Kakanj	44°5′22.4″N 18°6′49.4″E	450	1956.
Termoelektrana Tuzla	Tuzla	45°31′12″N 18°36′22″E	715	1963.

Filatelija

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima:

BH pošta sa sjedištem u Sarajevu
Hrvatska pošta Mostar, sa sjedištem u Mostaru

Elektroprivreda

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dvije elektroprivrede:

Telekomi

U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva telekoma:

Praznici

1 i 2. januar	Nova godina	neradni dani
6. i 7. januar	Badnji dan i Božić (za pravoslavce)	neradni dani
1. mart	Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine	neradni dan
19, 21. i 22. april	Veliki petak i Uskrs (za rimokatolike)	neradni dani
26, 28. i 29. april	Veliki petak i Vaskrs (za pravoslavce)	neradni dani
1. i 2. maj	Međunarodni praznik rada	neradni dani
9. maj	Dan pobjede nad fašizmom	praznuje se radno
4. i 5. jun	Ramazanski bajram (za pripadnike islamske vjeroispovijesti)	neradni dani
11. i 12. avgust	Kurban-bajram (za pripadnike islamske vjeroispovijesti)	neradni dani
25. novembar	Dan državnosti Bosne i Hercegovine	neradni dan
24. i 25. decembar	Badnji dan i Božić (za katolike)	neradni dani

Također pogledajte

FMUP
Grb Federacije Bosne i Hercegovine (van upotrebe)
Spisak poduzeća Federacije Bosne i Hercegovine

Portal Bosna i Hercegovina

Reference

^ [1]
^ ^a ^b [2]
^ Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
^ ^a ^b ^c Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH
^ ^a ^b ^c Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Procjena 2012
^ ^a ^b "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
^ Saopćenje Federalnog zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. godine
^ "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 7. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
^ Rukovodstvo Predstavničkog doma Federacije
^ "Parlament Federacije Bosne i Hercegovine". www.parlamentfbih.gov.ba. Pristupljeno 27. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
^ http://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/premijer/index.php Premijer Federacije Bosne i Hercegovine na službenoj stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]
^ Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine
^ Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
^ Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva, Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87

Vanjski linkovi

Federacija Bosne i Hercegovine na Wikimedia Commonsu

[Rezultat_popisa_2013-1] [1]

[sar-2] [2]

[U-3] Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

[Ustav-4] Ustav Federacije Bosne i Hercegovine na web stranici Parlamenta FBiH

[Procjena_2012-5] Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Procjena 2012

[RP_2013-6] "Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013" (PDF). www.popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. 2019. Pristupljeno 5. 3. 2024. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

[FED-7] Saopćenje Federalnog zavoda za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine iz 2009. godine

[8] "Centralna izborna komisija BiH". www.izbori.ba. Pristupljeno 7. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

[9] Rukovodstvo Predstavničkog doma Federacije

[10] "Parlament Federacije Bosne i Hercegovine". www.parlamentfbih.gov.ba. Pristupljeno 27. 2. 2016. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

[PREM[-11] ttp://www.fbihvlada.gov.ba/bosanski/premijer/index.php Premijer Federacije Bosne i Hercegovine na službenoj stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]

[12] Kategorizacija cesta Federacije Bosne i Hercegovine

[13] Odluka o razvrstavanju cesta u autoceste i brze ceste, magistralne ceste i regionalne ceste, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

[YU-14] Odluka o utvrđivanju magistralnih puteva, Službeni list SFRJ 39/84 i 4/87

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

@@ Red 654: / Red 654: @@
 == Filatelija ==
-[[Datoteka:BH Posta logo.png|mini|Logo [[BH Pošta|BH Pošte]]]]
 U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva nezavisna poštanska operatera sa samostalnim poštanskim izdanjima:
@@ Red 661: / Red 660: @@
 == Elektroprivreda ==
-[[Datoteka:ElektroprivredaBiH.png|mini|309x309piksel|Logo [[Elektroprivreda Bosne i Hercegovine|Elektroprivrede Bosne i Hercegovine]]]]
 U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dvije elektroprivrede:
@@ Red 668: / Red 666: @@
 == Telekomi ==
-[[Datoteka:BHTelecomLogotip.JPG|mini|188x188piksel|Logo [[BH Telecom|BH Telecoma]]]]
 U Federaciji Bosne i Hercegovine postoje dva telekoma:
 * [[BH Telecom]]
 *[[HT ERONET]]
+{{clear}}
-== Nogomet ==
-[[Datoteka:Nsfbih.png|mini|148x148piksel|Grb NSFBiH]]
-[[Nogometni savez Federacije Bosne i Hercegovine]], skraćeno NSFBIH, je najviše nogometno tijelo na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine. Zajedno s [[Fudbalski savez Republike Srpske|Fudbalskim savezom Republike Srpske]] (FSRS) tvori [[Nogometni/fudbalski savez Bosne i Hercegovine]] (NFSBIH).Nakon što je Evropska nogometna asocijacija ([[UEFA]]) donijela odluku da se nogomet mora igrati na području cijele države, odlučeno je da se osnuje nogometni savez na području Federacije BIH. To se i dogodilo 20. januara 2002. godine u Sarajevu, kada je odlučeno da se deset kantonalnih saveza svede pod upravu jednog.
 == Praznici ==
@@ Red 731: / Red 725: @@
 * [[Spisak preduzeća u Bosni i Hercegovini|Spisak poduzeća Federacije Bosne i Hercegovine]]
 {{Portal Bosna i Hercegovina}}
 == Reference ==

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
	Prije 1918	1918–1929	1929–1945	1941–1945	1943–1946	1946–1963	1963–1991/1992	1991/1992–2003	2003–2006	2006–2008	2008–
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u Austro-Ugarskoj 1878–1918	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte Država Slovenaca, Hrvata i Srba 1918 Republika Prekmurje 1919 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna Država Rijeka 1920–1924 1924–1947 Zadarska provincija Italije 1920–1947		Anektirale^a Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1944–1991) Hrvatske (1943–1991) BiH (1943–1992) Srbije (1943–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1943–1992) Makedonija (1944–1991) Također pogledajte Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)ⁱ			Slovenija Rat u Sloveniji
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatska^j 1941–1945 Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b Rat u Hrvatskoj
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c Rat u Bosni i Hercegovini	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1994), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i AP Kosovo i Metohija, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija 1882–1918			Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goru^f 1941–1944						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Anektirala Bugarska 1941–1944				Sjeverna Makedonija^h
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). ^e Također pogledajte Užička republika.							^f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1944). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. ⁱ Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. ^j Također pogledajte Bihaćka republika.